NEMA POLITIČKOG KONSENZUSA: Hoće li đaci iz BiH ponovo učestvovati u PISA testiranju?

U decembru 2019. godine predstavljeni su rezultati Međunarodnog istraživanja procjene znanja i vještina petnaestogodišnjih učenika (PISA) 2018., koje se provodi svake tri godine. Bosna i Hercegovina prvi put je učestvovala u istraživanju, a rezultati su bili poražavajući – od 79 zemalja koje su učestvovale BiH je bila na 62. mjestu, bila je nalošije rangirana u regionu, a istraživanja je pokazalo da je svaki drugi učenik funkcionalno nepismen.

Bosna i Hercegovina od tada nije učestvovala u PISA istraživanja. Na pitanje zbog čega, iz Agencije za predškolsko, osnovno i srednje obrazovanje BiH za Žurnal kažu kratko:
- Postoji samo jedan razlog – izostanak političkog konsenzusa. 

Entitet Republika Srpska tražila je da rezultati po entitetima budu vidljivi u testiranju, u želji da održi decentralizirano upravljanje obrazovnim sistemom u BiH. Iz resornog ministarstva Republike Srpske nisu odgovorili na Žurnalova pitanja u vezi sa ovom temom.

I pored napora koje je Agencija ulagala, koordinacije između institucija, učenici iz BiH nisu učestvovali u istraživanju. Da BiH nije uradila ništa na provedbi preporuka iz nalaza PISA 2018 i TIMSS 2019, navedeno je i u izvještaju EU za BiH za 2024. godinu. Da situacija bude još gora Bosna i Hercegovina djelimično učestvuje u procjenama ICILS 2023 i TIMSS 2023, jer Republika Srpska i Zapadno-Hercegovački kanton nisu učestvovali. 

U Izvještaju Evropske komisije za 2024. godinu istaknuto je kako je potrebno intenzivirati pripreme za pridruživanje PISA 2029:
- Bosna i Hercegovina djelimično učestvuje u procjenama ICILS 2023 i TIMSS 2023, jer Republika Srpska i Zapadno-Hercegovački kanton nisu učestvovali. Više ne učestvuje u PIRLS 2021. Nakon što se nije učestvovalo 87 u dva kruga PISA (2022 i 2025), potrebno je intenzivirati pripreme za pridruživanje PISA 2029. Nisu preduzete nikakve sistemske mjere kako bi se proveli nalazi PISA 2018 i TIMSS 2019. U nedostatku cjelodržavnog pristupa, neki kantoni su počeli reformisati svoje nastavne planove i programe na osnovu ishoda učenja učenika kako bi se poboljšao kvalitet u skladu sa preporukama – navodi se u izvještaju. 

Nalošija postignuća bila u u oblasti prirodnih nauka, a najbolja u matematici. Testiranje je pokazalo da su djeca u BiH su za sve tri oblasti u prosjeku tri godine školovanja iza njihovih vršnjaka u zemljama OECD-a! Važan ishod PISA istraživanja su preporuke, čijim provođenjem je moguće poboljšati određene segmente obrazovnih sistema.  

- Objava PISA rezultata predstavlja jedinstvenu priliku za obrazovne vlasti u BiH da dobiju vjerodostojne i međunarodno mjerljive pokazatelje, na temelju kojih će moći unaprijediti obrazovne politike – rekla je prilikom predstavljanja rezultata Maja Stojkić, direktorica Agencije za predškolsko, osnovno i srednje obrazovanje BiH (APOSO). 

PISA istraživanje usredotočeno je na osnovna nastavna predmetna područja: čitanje, matematiku i prirodne nauke, te ne samo da utvrđuje mogu li učenici reproducirati znanje, nego i koliko dobro mogu primijeniti znanje iz onoga što su naučili, te mogu li primijeniti to znanje u nepoznatim situacijama, kako u školi tako i izvan nje. Informacije o učeničkim kapacitetima iz ova tri područja kombinuju se s pozadinskim podacima koji omogućavaju sagledavanje odnosa između postignuća učenika i kontekstualnih faktora kao što su dobrobit i socio‑ekonomsko stanje učenika, stavovi učenika prema školi i učenju, okruženje za učenje, kvalitet nastave, školski resursi, vrijeme učenja, angažman učenika, podrška porodice i zajednice.

Ključne preporuke su razvoj čitalačke pismenosti na svim nivoima obrazovanja implementacijom ZJCRP-a i ZJNPP-a definiranih na ishodima učenja, nadilaženje teškoća u nastavnom procesu i okruženju za učenje jačanjem nastavničkih kompetencija i zadovoljavanjem učeničkih potreba za učenje i sticanje znanja i vještina, razvoj novih elemenata strategije ocjenjivanja na državnom i/ili nižim nivoima radi ojačavanja procesa evaluacije i praćenja ishoda učenja. Šta je u međuvremenu urađeno na provođenju preporuka i kakve su šanse da se BiH vrati u okvire istraživanja? 

Agencija za predškolsko, osnovno i srednje obrazovanje ima mandat za provođenje istraživanja ali ne i koorodinaciju obrazovnih vlasti te istraživanja ne može provoditi ukoliko ne postoji politički konsenzus – upozoravaju iz Agencije:
- Što se tiče zahtjeva nadležnih obrazovnih vlasti Republike Srpske, OECD je, kao nositelj PISA istraživanja, jasno istaknuo kako svaka zemlja sudionica, uključujući Bosnu i Hercegovinu, može definirati posebne modalitete sudjelovanja, pod uvjetom prethodnog potpisivanja ugovora na državnoj razini. Dakle, bez službene suglasnosti države, političkog konsenzusa te potpisivanja ugovora na državnoj razini, sudjelovanje u istraživanju nije moguće – kažu za Žurnal. 

S obzirom na ustavno uređenje Bosne i Hercegovine – nadležna ministarstva obrazovanja imaju isključivu odgovornost nad provođenjem preporuka i nalaza iz PISA i TIMSS istraživanja. U BiH ima 12 obrazovnih ssistema koji se nalaze u različitim fazama reformskih procesa. U kojoj mjeri su preporuke iz međunarodnih istraživanja provedene u ovom trenutku ne možemo se znati, navode u Agenciji, jer proces reforme još nije završen i jer nam nedostaju konkretni i realni pokazatelji
- Ove pokazatelje ćemo dobiti kroz istraživanja! Međunarodne studije su sveobuhvatni izvori podataka koji omogućuju praćenje i analizu obrazovnih trendova i identificiranje obrazovnih segmenata kojima je potrebna dodatna nadogradnja. Nažalost, ove studije nisu rađene u kontinuitetu te Bosna i Hercegovina ne može pratiti trendove i raditi usporedbe, kao što to mogu neke druge zemlje sudionice. Dostupni podaci ipak mogu poslužiti nadležnim ministarstvima obrazovanja kao temelj za strateško planiranje i donošenje odluka koje bi unaprijedile obrazovne sustave u BiH.

U osam od deset kantona u Federaciji BiH primjenjuju se novi predmetni kurikulumi koji se temelje na zajedničkoj jezgri planova i programa definiranoj na ishodima učenja koju je izradila Agencija za predškolsko, osnovno i srednje obrazovanje BiH. Zajednička jezgra definirana na ishodima učenja u Bosni i Hercegovini temeljni je document namijenjen nadležnim ministarstvima obrazovanja kao okvir za daljnji razvoj cjelovitih razvojnih programa za predškolski odgoj i obrazovanje, nastavnih planova i programa za osnovno obrazovanje i gimnazije te za općeobrazovne nastavne predmete u srednjem strukovnom obrazovanju u Bosni i Hercegovini.

- Agencija nije izradila samo Zajedničku jezgru definiranu na ishodima nego je, prepoznavši ključne trenutke u obrazovanju, a sukladno svome mandatu, izradila čitav niz dokumenata čija je primarna funkcija podrška reformi obrazovanja.

U skladu s preporukama Evropske komisije, Ministarstvo civilnih poslova BiH bilo je obvezno inicirati proces izrade Akcionog plana za implementaciju Zajedničke jezgre definirane na ishodima. Ova obaveza proizlazi iz strateških smjernica usmjerenih ka unapređenju kvalitete obrazovanja i usklađivanju s europskim standardima. Iz Ministarstva civilnih poslova do završetka teksta nismo dobili odgovore na naša pitanja u vezi sa preporukama i poduzetim aktivnostima. 

Bosna i Hercegovina očekuje potpisivanje formalnog ugovora s Organizacijom za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) o sudjelovanju u narednom ciklusu PISA istraživanja 2029., čime bi se nastavilo praćenje znanja i vještina učenika u našoj zemlji, navedeno je u zvaničnoj objavi MInistarstva civilnih poslova BiH. Ministrica Dubravka Bošnjak naglasila je kako bez kontinuirane provedbe međunarodnih istraživanja nije moguće govoriti o vidljivom napretku u obrazovanju. Istraživanja poput PISA-e pružaju neprocjenjive podatke koji omogućuju bolje razumijevanje trenutnog stanja obrazovnog sistema.

Uvođenje novih kurikuluma

Prema informacijama koje smo dobili od Federalnog ministarstva obrazovanja i nauke,  uvođenje novih kurikuluma, zasnovanih na Zajedničkoj jezgri definiranoj na ishodima učenja u BiH, provodi se na različite načine po kantonima. 

U Unsko-sanskom kantonu je kurikulum za osnovnu školu i gimnaziju (opći smjer) zasnovan na Zajedničkoj jezgri definisanoj na ishodima učenja u Bosni I Hercegovini , koji je izdala Agencija za predškolsko, osnovno i srednje obrazovanje u 2018. godini. Kurikulum za osnovnu školu je u primjeni od školske 2024/2025. godine, dok je kurikulum za gimnaziju (opći) smjer u primjeni od ove školske godine. U Posavskom kantonu se od prošle školske godine sukcesivno uvode novi nastavni planovi i kurikuli zasnovani na ishodima učenja tako da će se u školskoj 2025/2026. godini učenici prvog, drugog, šestog i sedmog razreda osnovne škole te prvog i drugog razreda gimnazije obrazovati po novima nastavnim planovima i programima i kurikulima zasnovanim na ishodima učenja.

U Tuzlanskom kantonu je donesen Nastavni plan i program /Kurikulum za osnovnu školu, u Zeničko-dobojskom kantonu je u periodu od 2020. do 2022. godine uspješno implementiran projekat „Kvalitetno obrazovanje kroz kurikularnu reformu“, a kao rezultat navedenog projekta u 2022. godini urađena su 53 nova nastavna plana i programa za opće 

- Što se tiče Bosansko-podrinjskog kantona, donesena je Odluka o uvođenju novog predmetnog kurikuluma zasnovanog na ishodima učenja u prvi i šesti razred osnovne škole, te u prvi razred srednje škole-gimnazije. U Hercegovačko-neretvanskom kantonu je Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta HNK, donijelo Odluku o donošenju nastavnih planova i programa za prvi i šesti razred osnovne škole. Također, ovo kantonalno ministarstvo je donijelo Odluku o donošenju i odobravanju izvođenja eksperimentalnih nastavnih planova i programa za drugi i sedmi razred osnovne škole u Hercegovačko- neretvanskom kantonu. Eksperimentalni nastavni plan i program će se u školskoj 
2025/2026. godini izvoditi u pet osnovnih škola na području Hercegovačko- neretvanskog kantona – navode za Žurnal iz Ministarstva obrazovanja FBiH. 

Implementacija kurikularne reforme u Kantonu Sarajevo je počela u školskoj 2022/2023. godini na nivou osnovnog i srednjeg obrazovanja. Predmetni kurikulumi su pisani na osnovu Zajedničke jezgre nastavnih planova i programa sa definisanim ishodima učenja za svaki razred. Ovo je četvrta godina implementacije 
-Važno je napomenuti da je od ove školske godine u potpunosti uveden predmetni kurikulum za 13 inoviranih i revidiranih zanimanja trećeg i četvrtog stepena srednjih stručnih škola, što uključuje implementaciju 99 novih predmetnih kurikuluma za stručno-teorijsku i praktičnu nastavu.

U Kantonu 10 se nastava u prvom, drugom, trećem te šestom i sedmom razredu osnovne škole odvija po nastavnom planu i programu koji je zasnovan na Zajedničkoj jezgri definisanoj na ishodima učenja u Bosni i Hercegovini, a koju je izdala Agencija za predškolsko, osnovno i srednje obrazovanje.

Federalno ministarstvo obrazovanja je nakon predstavljanja rezultata PISA istraživanja organizovalo tematsku sjednicu Koordinacije ministara obrazovanja I nauke u FBiH, a neke od aktivnosti koje su nakon toga poduzete jesu uvođenje programa koji se odnose na razvijanje funkcionalnih znanja I vještina, vještine kritičkog mišljenja, inkluziju u obrazovanju, podršku takmičenjima, prevenciju  isprečavanje nasilja, stručno usavršavanje nastavnika, integralno obrazovanje u BiH… 

Prioriteti za EU u sektoru obrazovanja definisani su u okviru člana 100. Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SSP). Na svim nivoima obrazovanja, ciljevi su se odnosili na izvršavanje obaveza preuzetih u okvirima relevantnih međunarodnih konvencija koje se bave pitanjem obrazovanja. Prioriteti su bili usmjereni na podizanje nivoa opšteg obrazovanja i stručnog obrazovanja i obuke u skladu sa deklaracijom iz Kopenhagena.Prioritet u sferi sistema višeg obrazovanja odnosio se na realizaciju ciljeva Deklaracije iz Bolonje u okvirima međuvladinog bolonjskog procesa i ispunjenja obaveza vezanih za priznavanje kvalifikacija u višem obrazovanju u skladu sa Konvencijom iz Lisabona.

Bosna i Hercegovina je uzela učešće u relevantnim programima EU/Zajednice te instrumentima (TEMPUS, Erasmus Mundus, Mladi u akciji) koji su doprinijeli unapređenju struktura za obrazovanje i obuku te relevantnim aktivnostima u Bosni i Hercegovini. S ciljem podrške izgradnji institucionalnih kapaciteta, prioriteti su obuhvatali i reformu javne uprave u ovom sektoru, izradu relevantne politike i dokumenta strategije, te zakonodavnog okvira.

(zurnal.info)