IZRADILI SMJERNICE ZA KOJE NEMA KADRA: Sistem zakazao, djecu nepotrebno upućuju na Kliniku za psihijatriju

Svakodnevno se iskazuju posljedice nekompetentne vlasti, koja je svojim (ne)djelovanjem doprinjela i još uvijek doprinosi eroziji sistema. Odlazak mladih i ne samo mladih ljudi iz BiH, pri tome i stručnih u svojim oblastima, nije nadomješten jednako kvalitetnim kadrovima. Korupcija i nepotizam urušili su temelje društva, od obrazovanja do drugih oblasti. Reformama upravljaju oni kojima je bitnija funkcija sa pratećim privilegijama, nego smislen pristup za rješavanje starteških pitanja i problema. Jedna od takvih posljedica jeste i već hroničan nedostatak stručnjaka za psihološku pomoć djeci u školama. Evo jednog takvog primjera.

Ministarstvo za odgoj i obrazovanje Kantona Sarajevo u junu 2023. godine formiralo je radnu grupu koja je izradila dokument kojim se precizira procedura reagovanja u kriznim situacijama u školama u KS.  Dokument Smjernice/shema komunikacije multisektorskog postupanja u iznenadnim kriznim događajima u odgojno-obrazovnim ustanovama u KS-u, na snagu je stupio u augustu 2023. Ovim dokumentom, između ostalog, precizirane su i sheme postupanja sa različitim organima i službama u lancu odgovornosti. Jedna od tih shema odnosi se na komunikaciju sa zdravstvenim službama u KS. U dokumentu je jasno navedeno da se u slučaju hitnog postupanja djeca upućuju u centre za mentalno zdravlje pri JU Dom zdravlja KS-a. Ukoliko se u Centru procijeni da slučaj predstavlja rizik po život i zdravlje dalje se upućuju na hitni psihijatrijski pregled. 

Prva stanica je, dakle, Centar za mentalno zdravlje. Ipak, u praksi stvari ne funkcionišu onako kako je zamišljeno ovom shemom. Sistem je izradio dokument koji se ne poštuje u potpunosti, a iako je Vlada KS-a još 2023. naložila resornim ministarstvima da zaposle dodatni kadar, to još uvijek nije u potpunosti ispoštovano. Od resornih ministarstva teško je dobiti konkretne odgovore dokle se došlo sa realizacijom tih zaključaka, što ukazuje na tromost i neefikasnost sistema kao i u brojnim drugim slučajevima. 

Prema podacima koje je Žurnal dobio od Klinike za psihijatriju Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu, u ovu kliniku je u posljednjih 18 mjeseci upućeno 219 djece i adolescenata zbog kriznih događaja u obrazovnim institucijama. Iako hodogram Ministarstva za odgoj i obrazovanje propisuje drugačije, najveći broj ove djece upućen je direktno iz škola a ne centara za mentalno zdravlje.

Od navedenog broja, tek 29 posto djece/adolescenata (63) bilo je opravdano upućeno na Kliniku za psihijatriju, zbog vršnjačkog nasilja, te ozbiljnih smetnji na psihičkom planu, te prijetnji suicidom, što su bile indikacije za psihijatrijski tretman:

- Većina djece/adolescenata nije ispunjavalo kriterije za postavljanje dijagnoze psihijatrijskog oboljenja. Njihovo neadekvatno ponašanje je obično bilo u svrhu skretanja pažnje, sticanja popularnosti među vršnjacima, u sklopu zabave, bez razmišljanja o posljedicama i bez ozbiljnih namjera – kažu za Žurnal na Klinici. 

Najčešći razlozi za upućivanje djece/adolescenata su bili neodgovorajući oblici ponašanja koji su se manifestirali pisanjem na tabli neodgovarajućih poruka ili slanjem istih preko društvenih mreža, donošenje neodgovarajućih predmeta u školu, te drugi oblici neadekvatnog ponašanja. Na klinici kažu da je važno paziti da se ne proglasi kliničkim entitetom sve ono što odskače od zahtjeva okoline  i  predstavlja  neprilagođeno ponašanje:

- Da bi se mogla dati procjena o pojedinom psihopatološkom entitetu, potrebno je posmatrati ponašanje određenoga djeteta u odnosu na ponašanje njegovih vršnjaka, sagledati porodičnu dinamiku, ličnost roditelja, hereditet, razvojni period u kojem se dijete nalazi, te njegovo socijalno okruženje. Dijagnostički postupak u psihopatologiji razvojne dobi uvijek zahtjeva određeni vremenski interval opservacije ponašanja djeteta uz istovremeno uvažavanje svih elemenata psihofizičkoga razvoja, tj. etioloških faktora. Svaki slučaj neadekvatnoga ponašanja djeteta ne zahtjeva pozivanje policije, roditelja i hitno upućivanje u Kliniku. Ako dijete/adolescent ispoljava neki oblik neprilagođenoga ili neadekvatnoga ponašanja u školi potrebno ga je prvo uputi školskom psihologu, koji će procijeniti da li njegovo ponašanje zahtjeva dalju intervenciju. Ako zahtijeva, treba informisati roditelje i uputiti ih da se obrate psihologu u nadležnom CMZ koji će uraditi psihološku procjenu djeteta/adolescenta i na osnovu nje, ako je potrebno dijete uputiti dječijem psihijatru. Dijete/adolescent sa roditeljem dolazi na pregled sa uputnicom od strane ljekara porodične ili školske medicine. U slučaju  potrebe za hitnom intervencijom kao što je prisustvo suicidalnih ili homicidalnih ideja kod djeteta ili adolescenta ono se odmah upućuje dječijem psihijatru.

Kada je Ministarstvo osnovalo radnu grupu za izgradu Strategije, u izradu postupanja nisu bili uključeni dječiji i adolescentni psihijatriji Klinike za psihijatriju Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu. To je dovelo do toga da je većina djece na Kliniku upućena bez razloga, što je osim izlaganja djece stresu zbog pogrešne procjene, dovelo i do dodatno, nepotrepnog, crpljenja kapaciteta kadra i Klinike za psihijatriju. 

- U izradi aktuelne važeće procedure nisu bili uključeni što je bilo neispravno i dovelo je do toga da je 71% djece/adolescenata upućeno bez razloga – pojašnjavaju za Žurnal na KLinici I pritom posebno naglašavaju problem nedostatka profesionalaca iz oblasti zaštite mentalnog zdravlja djece i adolescenata:

- Trenutno ih je samo dva na području KS i pet na području FBiH. Potreban je sistemski i multidisciplinarni pristup ovom kompleksnom problem koji će obuhvatiti uključivanje saradnje obrazovnih, zdravstvenih i socijalnih institucija u cilju rane detekcije, prevencije i adekvatnog tretmana djece i adolescenata sa teškoćama iz oblasti mentalnog zdravlja – navode iz Klinike. 

Član radne grupe za izradu dokumenta/sheme komunikacije multisektorskog postupanja u iznenadnim, kriznim situacijama u školama bio je i dr.med.sc. Gazmend Ljutifu, specijalista psihijatar, Centar za mentalno zdravlje Hadžići. 

Za Žurnal kaže da je općenito povećan broj osoba koje traže stručnu pomoć iz oblasti zaštite mentalnog zdravlja. Razlog je veći broj smetnji ali i smanjenje stigme, posebno kod mladih ljudi, koji otvorenije traže pomoć:

- Kada su u pitanju djeca i mladi, moramo istaći da su smetnje na mentalnom planu djece uzrokovane uticajem različitih faktora, bioloških, psiholoških i socijalnih, odnosno njihova svakodnevna iskustva u porodicama, školama i sa vršnjacima.

Ljutifu objašnjava da se, prema Pravilniku, dijete neće odmah uputiti u CMZ, već tek nakon što škola poduzme sve iz svoje nadležnosti i ako ti koraci ili podrška djetetu ne daju rezultate, ili ako se stanje usložnjava, dijete će biti upućeno u CMZ, prema proceduri:

- Centri za mentalno zdravlje (CMZ), su dio primarne zdravstvene zaštite koji djeluju u sastavu  JUDZKS. Psiholozi koji rade u CMZ, profesionalci iz oblasti mentalnog zdravlja, i dalje pružaju usluge iz domena zaštite mentalnog zdravlja i odraslih ali i djece. Opterećenost je značajna, posebno ako uzmemo u obzir činjenicu koja je već spomenuta, da je sve veći broj osoba kojima je potrebna pomoć i podrška u zaštiti mentalnog zdravlja. U slučajevima kada psiholog procjeni da postoje klinički značajni simptomi i smetnje, ili ako se radi u nekim ozbiljnim akutnim i hitnim stanjem, dijete upućuje na pregled dječjeg psihijatra – kaže Ljutifu za Žurnal i podsjeća da dječji psihijatri, odnosno subspecijalisti dječije i adolescentne psihijatrije, svoj rad obavljaju u sastavu KCUS-a.

MINISTARSTVO NE ZNA DA CMZ NEMAJU DOVOLJNO KADRA

S obzirom da je shemom predviđeno da djecu u Kliniku za psihijatriju, ukoliko se procijeni je to potrebno, šalju centri za mentalno zdravlje a ne škole, Ministarstvo za odgoj i obrazovanje pitali smo da li to predstavlja kršenje Smjernica. Iz Ministarstva nisu odgovorili konkretno da li se radi o nepoštivanju sheme donesene u dokumentu koji su izradili već su u svom odgovori okvirno naveli procedure postupanja. 

Na pitanje o tome da li su svjesni činjenice da u centrima za mentalno zdravlje nedostaje kadra, te zbog čega je Smjernicama predviđeno da se djeca upućuju u centre za mentalno zdravlje ako za to nema dovoljno kapaciteta, kažu:
- Ministarstvo ne raspolaže informacijama da CMZ nemaju dovoljan broj stručnog kadra, te predstavnik navedene institucije (Gazmend Ljutifu, op.aut.) nije prilikom izrade Smjernica naveo problem koji ističete. Ministarstvo je podržalo i omogućilo zapošljavanje 100 psihologa u osnovnim i srednjim školama u toku 2023. i 2024., na način da sve srednje i osnovne škole imaju zaposlenog jednog psihologa, jednog pedagoga i određeni broj škola i socijalnog radnika – odgovaraju za Žurnal. 

Ministarstvo smo pitali i zbog čega u izradu Smjernica i shemu postupanja nisu bili uključena stručna lica sa Klinike za psihijatriju KCUS-a. Iz odgovora Ministarstva za odgoj i obrazovajne proizlazi da je takav bio prijedlog kantonalnog Ministarstva zdravstva:

- U izradi Smjernica, a na prijedlog MInistarstva zdravstva KS-a učestvovala je predstavnica Ministarstva zdravstva KS-a i ljekar-psihijatar zaposlen u JU Dom zdravlja KS-a. 

U maju 2023. Vlada KS-a zadužila je različita ministarstva za poduzimanje mjera u ovoj oblasti. I iz tih zaduženja jasno je da je jedan od osnovnih problema nedostatak kadra. Jedno od zaduženja odnosi se na Ministarstvo zdravstva KS-a: u što kraćem roku zaposliti dodatni broj psihologa u centre za mentalno zdravlje i dodatno educirati za rad i saradnju sa školskim zajednicama. Istim zaključcima Ministarstvo zdravstva KS-a zaduženo je da izvrši analizu i osigura zapošljavanje dječijih psihijatara (program za subspecijalizaciju iz dječije psihijatrije). S obzirom da je rok za poduzimanje prvih mjera bio 60 dana, pitali smo Ministarstvo zdravstva da li su te mjere provedene, koliko kadra je zaposleno i gdje. 

No u Ministarstvu ne znaju da li su proveli mjere koje su trebali provesti:
- U Ministarstvu nemamo konkretne podatke vezano za informacije koje tražite. Ista pitanja smo poslali Kliničkom centru i Domu zdravlja KS, čim dobijemo odgovore, poslat ćemo i vama. Ili ako vam je lakše i vi ih možete kontaktirati. To je bilo u proceduri, ali u praktičnom smislu nemamo povratnu informaciju koja je tačna brojka kadra koji vas zanima – odgovorili su Žurnalu iz Ministarstva zdravstva KS-a, na čijem je čelu Enis Hasanović (SDP). 

Istim zaključcima Vlada KS-a zadužila je Ministarstvo za rad, socijalnu politiku, raseljena lica i izbjeglice KS-a da u što kraćem roku zaposli određeni broj socijalnih radnika, psihologa, pedagoga u službama socijalne zaštite. Ministarstvo za rad, koje vodi Enda Pavić-Pečenković (SDP) smo pitali da li je ova mjera provedena, ali nismo dobili odgovor. Pitanje mentalnog zdravlja je pitanje zdravlja cjelokupnog stanovništva, kako djece tako i odraslih. Pitanje mentalnog zdravlja je iznimno važno u svakom zdravstvenom sistemu, obzirom da je mentalno zdravlje sastavni dio zdravlja. Ovo pitanje je posebno važno za područje Bosne i Hercegovine, obzirom na posljedice ratnih dešavanja, koje su u velikoj mjeri prisutne i danas, tranzicijski period, porast socijalne nesigurnosti, a kada su djeca i mladi u pitanju, moramo spomenuti i uticaj socijalnih mreža, igrica, općenito ekranizacije.

SPORNI INDIKATORI PONAŠANJA UČENIKA

Škola je, pored porodice, okruženje gdje se manifestiraju mentalne smetnje djeteta, te škola ima važnu ulogu u prepoznavanju i ranoj intervenciji, kažu u Centru za mentalno zdravlje pri DZ KS. Izostanak prepoznavanja i liječenja mentalnih smetnji može da ima ozbiljnije i složenije posljedice na mentalno zdravlje djeteta, koje će ostaviti posljedice i za kasniji život. Programi rane detekcije i rane intervencije kod mentalnih smetnji, jako su važne i imaju za cilj stabilizaciju, liječenje ali i sprečavanje daljeg razvoja poremećaja i komplikacija istog:

- Saradnja JUDZKS, odnosno centara za mentalno zdravlje, ima upravo za cilj rano otkrivanje smetnji na mentalnom planu kod djece i intervenciju. To ne znači nužno da svako dijete ima ozbiljne smetnje na planu mentalnog zdravlja, već znači da postoje trenutne smetnje ili simptomi i cilj je prevencija, odnosno da ne dođe do poremećaja. Već duži niz godina u KS se sprovodi program sekundarne prevencije i škola, odnosno stručna služba škole, u prvom redu, ima važnu ulogu. 
Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, 3–12% mladih ima ozbiljan psihički poremećaj, a 20% mladih do osamnaeste godine ima neki od oblika razvojnih, emocionalnih ili problema ponašanja.  

Na Klinici za psihijatriju KCUS-a kažu da je važno kontinuirano pratiti ponašanje djeteta/ adolescenta u školi, te pravovremeno intervenisati od strane školskoga psihologa te uključiti dijete/adolecenta u psihološki tretman, zajedno sa roditeljima:

- To podrazumijeva da psiholog/pedagog škole prilikom upućivanja djece/adolescenata dostave svoju opservaciju, što u najvećem broju slučajeva nije ispoštovano. Važna je prevencija koja podrazumjeva edukaciju roditelja, obrazovnoga kadra, organizovanje radionica sa učenicima na temu nenasilnoga rješavanja sukoba, učenja asertivnosti, prosocijalnih oblika ponašnja, prihvatanja različitosti, te djece sa posebnim potrebama i sl.

Članovi Radne grupe koja je izradila smjernice su Melisa Mizdrak (Ministarstvo za odgoj i obrazovanje KS), Hasan Begić (Uprava policije MUP-a KS), Advija Hajdo Balta (Kantonalno tužilaštvo KS), Senita Žilić (Ministarstvo za rad, socijalnu politiku, raseljena lica i izbjeglice KS), Amra Hadžimuratović-Čustović (Ministarstvo zdravstva KS), Gazmend Ljutfiu (JU Dom zdravlja KS – Centar za mentalno zdravlje), Dejan Miković (JU Kantonalni centar za socijalni rad), Elmedin Muratbegović (Fakultet za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije), Adis Dučić (CEO Sentry d.o.o.), Eldin Mulić, Zinaida Jamakosmanović (PR Konsultant), Admir Pljevljak (Srednja građevinsko-geodetska škola). 

Početkom januara ove godine Agencija za zaštitu ličnih podataka Bosne i Hercegovine zabranila je Ministarstvu obrazovanja i odgoja Kantona Sarajevo primjenu nekoliko odredbi iz Pravilnika o vođenju evidencije o neprihvatljivim oblicima ponašanja. Iz Ministarstva su naveli da se iz spornog Pravilnika o vođenju evidencije o neprihvatljivim oblicima ponašanja i/ili drugim faktorima koji mogu ugroziti najbolji interes učenika i zaštiti učenika briše "6 od 77 indikatora ponašanja". Agencija je zabranila osnovnim i srednjim školama sa područja Kantona Sarajevo da obrađuju podatke koji otkrivaju zdravstveno stanje učenika, te podatke o njihovim profilnim slikama na društvenim mrežama u Evidenciji o neprihvatljivim oblicima ponašanja i/ili drugim faktorima koji mogu ugroziti najbolji interes učenika i zaštiti učenika, koja je propisana Pravilnikom. Rješenjem je naloženo školama da unište podatke koji otkrivaju zdravstveno stanje učenika, kao i podatke o njihovim profilnim slikama na društvenim mrežama prikupljene u okviru Evidencije o neprihvatljivim oblicima ponašanja i/ili drugim faktorima koji mogu ugroziti najbolji interes učenika i zaštiti učenika.

(zurnal.info)