PROVOĐENJE NEUSTAVNIH ZAKONA U RS: Inspekcijom protiv kritičara vlasti

"Vjerujem da će već na prvoj sjednici Narodne skupštine Republike Srpske biti zakon o NVO”, najavio je predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik u januaru ove godine na konferenciji za novinare u Banjaluci i upozorio kako će to “biti rigorozna kontrola".

"Nije tu riječ o progonu, nego da se samo uvede red", istakao je tada Dodik.

Mjesec dana nakon toga, početkom marta, na adrese nekoliko nevladinih organizacija u Banjaluci stiglo je obavještenje od Poreske uprave Ministarstva finansija RS da će im poreski inspektori doći u kontrolu.

INSPEKCIJA U NVO

U međuvremenu, predsjednik Republike Srpske je koristio svako javno obraćanje da zaprijeti nevladinim organizacijama nazivajući njihove aktiviste pogrdnim imenima, uz optužbe da su oni krali novac USAID-a i sredstva drugih stranih donatora. Na meti predsjednika RS našli su se uglavnom neprofitni istraživački mediji koji su prethodnih godina svakodnevno informisali javnost o korupciji i zloupotrebi režima Milorada Dodika.

„Kontrola je uslijedila nekoliko dana nakon što je Dodik to javno zaprijetio. Lično sam vidio službeni nalog koji je MUP RS dao Poreskoj upravi da se se prekontroliše poslovanja portala Capital, Buke, BNTV te udruženja Oštra nula i Helsinškog parlamenta građana Banjaluka, a u vezi, kako je pisalo, trošenja sredstava USAID-a. Pretpostavljam da to nije jedini nalog, jer su kolege iz drugi redakcija nezavisnih medija, takođe, rekle da su se i njima najavile poreske kontrole“, izjavio je za „Žurnal“ Siniša Vukelić, glavni urednik portala „Capital“.

Istovremeno, dok su inspektori ulazili u prostorije targetiranih nevladinih organizacija, u Narodnoj Skupštini Republike Srpske je po ubrzanoj proceduri usvojen Zakon o posebnom registru i javnosti rada neprofitnih organizacija. Dan nakon toga predsjednik RS je svojim Ukazom proglasio važećim zakon koji prvenstveno ima za cilj kontrolu stranih donacija i finansiranje organizacija civilnog društva koje nisu pod njegovom kontrolom.

Pravni eksperti koji su analizirali Zakon o posebnom registru i javnosti rada neprofitnih organizacija u Republici Srpskoj naglašavaju kako on nije u skladu s evropskim konvencijama.

“Ovakvo postupanje vlasti prema nevladinom sektoru moglo bi se pokazati kao vrlo pogubno po civilno društvo, ako se Zakon bude primjenjivao doslovno. Možda i veći problem jeste činjenica da bi selektivna primjena ovog Zakona značila „brisanje“ svih neistomišljenika iz javnog prostora”, smatra advokat Aleksandar Jokić, koji je analizirao ovaj zakon od trenutka kada su Milorad Dodik i predstavnici Vlade Republike Srpske najavili njegovo donošenje.

Stručnjaci smatraju da ovaj Zakon ima previše nedorečenosti i diskriminatorskih odredbi, ipak jedna od najvećih nedostataka jeste zabrana političkog djelovanja i političkih aktivnosti svim udruženjima građana koje su financijski ili na bilo koji drugi način pomognuti iz inostranstva.

“Osim što je zabrana usmjerena na preširok krug aktivnosti, ona je usmjerena i na neograničeno veliki krug udruženja građana. Zbog toga je ovo opasan Zakon, jer bi se selektivnom primjenom mogao zabraniti rad većine „nepoželjnih“ nevladinih organizacija u RS”, smatra Jokić.

Odredba Zakona kojom se nevladinim organizacijama ne dozvoljava političko djelovanje niti provođenje političkih aktivnosti u Republici Srpskoj, svodi civilno društvo na nivo kulturno-umjetničkih družina, jer kako je uopšte moguće djelovati društveno korisno, ako vam je zabranjeno svako političko djelovanje?!

“To je, zapravo, obesmišljavanje koncepta slobode udruživanja i postojanja nevladinog sektora uopšte”, smatra Jokić i dodaje: ”Pokušate li uticati na kreiranje politike, bilo da je riječ o zaštiti ljudskih prava, ličnih podataka, zagovaranju određenih zakonskih rješenja ili slično, vi ćete biti agent stranog utjecaja ako ste samo jednu KM dobili iz inostranstva ili ste nekako drugačije poslovno povezani s inostranim udruženjima.”

Jedan član ovog zakona nabraja šta se to ne smatra političkim djelovanjem, što opet ostavlja dilemu šta jeste, a šta nije dozvoljeno nevladinim organizacijama.

Advokat Jokić smatra da je smisao ovakvog teksta upravo u nejasnoći: “Ako je nejasno nama danas, nejasno će biti i onima koji budu provodili zakon. Nejasno će biti i sudiji koji bude odlučivao. A to je teren na kome je sve moguće.”

PRIVREMENA MJERA

Dan nakon što je Milorad Dodik potpisao ukaze o proglašenju četiri zakona, među kojima i Zakon o posebnom registru i javnosti rada neprofitnih organizacija, Ustavni sud Bosne i Hercegovine donio je privremenu mjeru i stavio je Zakon van snage, do donošenja konačne odluke.

Ustavni sud je odlučio po zahtjevu Kemala Ademovića, zamjenika predsjedavajućeg Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH, koji smatra da ovaj zakon niti je u skladu sa Ustavom BiH niti sa Evropskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda, kao ni sa Međunarodnim paktom o građanskim i političkim pravima.

U obrazloženju zahtjeva istaknuto je da ovaj Zakon uvodi novu kategoriju “agenti stranog uticaja”, čime se stigmatiziraju nevladine organizacije koje se finansiraju stranim sredstvima.

“Predviđanjem mogućnosti izricanja sankcija udruženjima i fondacijama koji ne postupaju u skladu s tim obavezama i, u konačnici, mogućnosti zabrane obavljanja rada tih udruženja i fondacija, diskriminišu se u pogledu inostranih donacija i stavova organizacija civilnog društva”, navedeno je u obrazloženju zahtjeva za provjeru ustavnosti zakona.

Podnosilac zahtjeva smatra da Zakon odstupa od evropskih normi poput Preporuka Vijeća Evrope o pravnom statusu nevladinih organizacija te prioriteta Evropske komisije za članstvo BiH u EU, jer ograničava razvoj civilnog društva i time udaljava BiH od evropskog puta.

Podnosilac zahtjeva je ukazao na Mišljenje Venecijanske komisije iz 2023. godine, dok je osporeni zakon još bio u fazi nacrta u kojem su naglašeni ozbiljni nedostaci.

„S obzirom na postojeće ozbiljne nedostatke Nacrta zakona, ODIHR i Venecijanska komisija pozivaju vlasti Republike Srpske da ponovo razmotre njegovo usvajanje”, navedeno je u Mišljenju Venecijanske komisije.

Prošle godine je Delegacija Evropske unije u BiH pozdravila odluku Vlade RS da povuku prijedlog Zakona o posebnom registru i javnosti rada neprofitnih organizacija, jer on nije u skladu s evropskim standardima.

Ipak, vlast u RS usvojila je ovaj zakon.

Komesaru za ljudska prava Vijeća Evrope Michaelu O'Flahertyju žao je što je Skupština Republike Srpske usvojila Zakon o posebnom registru i javnosti rada neprofitnih organizacija i u izjavi za Radio Slobodna Evropa istakao: "Ovo je još jedan korak nazad za slobodu udruživanja i slobodu izražavanja u RS, nakon ponovne kriminalizacije klevete 2023. godine."

(NE)USTAVNI ZAKON

U međuvremenu inspekcije i dalje provjeravaju rad nevladinih organizacija u Republici Srpskoj.

“Mi smo i dalje pod inspekcijskim nadzorom”, kaže Đorđe Vujatović, urednik portala “Gerila” i napominje kako im je rečeno da je to redovni nadzor: ”Međutim, kako smo vidjeli u njihovom rasporedu, bar kada je riječ o tom javnom spisku za mart terenske kancelarije Banjaluka, u prvih deset mjesta za kontrolu su četiri medija, a čuli smo da su i još neki mediji koji nisu na tom javnom spisku, takođe kontrolisani u ovom periodu.”

Vujatović takođe smatra kako je dolazak inspekcije povezan sa pritiskom vlasti na nevladin sektor: “Kontrola medija u posljednja dva mjeseca apsolutno se poklapa sa pritiscima i najavama aktualne vlasti da će se "razračunati sa njima" i sa nevladinim organizacijama i postavljaju lažni narativ da mediji i nevladine organizacije služe za rušenje sistema i pranje novca.”

Inspekcija je provjeravala finansijsko poslovanje organizacije koja vodi portal “E-trafika” i prema riječima glavne urednice Vanje Stokić, inspektori nisu pronašli nikakve nepravilnosti, ali svima je jasno kako je njihov dolazak povezan sa prijetnjama Milorada Dodika: “Došli su čim je zakon usvojen”.

Iako je Ustavni sud Bosne i Hercegovine donio privremenu mjeru, pitanje je hoće li vlast u RS stopirati provođenje ovog akta, jer je Milorad Dodik istovremeno, kada je potpisao ukaz o donošenju ovog Zakona, potpisao i ukaz o zabrani djelovanja Suda i Tužilaštva BiH, SIPA-e i VSTV-a na području Republike Srpske. Više puta javno je naglasio kako neće poštovati odluke Ustavnog suda BiH.

Advokat Jokić ističe da se odluke i stavovi Ustavnog suda BiH moraju poštovati u RS: “Mislim da će se poštovati, izričito ili prećutno, ali će se poštovati. Ovaj se zakon sigurno ne primjenjuje i mislim da neće biti nesmotrenih pokušaja primjene. Douše, isto sam mislio da ovakav propis neće biti usvojen, tako da se plašim da nisam dobar prognozer”, napominje Jokić.

Urednik “Capitala” Siniša Vukelić nije siguran šta će se dešavati sa ovim zakonom: „Ukoliko ostane na snazi, odnosno Ustavni sud ih ne poništi, moraćemo se prilagoditi, ali to će nam značajno otežati poslovanje, a možda i potpuno onemogućiti“.

Smatra i da će etiketiranje cijele redakcije i portala kao stranog agenta imati posljedice po čitanost i povjerenje javnosti u njihov rad.

Ni urednik “Gerile” Đorđe Vujatović nije siguran u kojoj je fazi provedba Zakona o posebnom registru: “Kao što je proces pripreme tog zakona bio prepun kontroverzi, tako je i sad nakon usvajanja. Još uvijek ne znamo da li je registar formiran, čemu i kome služi, ko se prijavio... Na terenu imamo faktički dvije činjenice. Ustavni sud BiH donio je privremenu mjeru kojom je taj zakon stavio van snage, a s druge strane, vlasti RS najavljuju da će Zakon biti sprovođen.”

Vujatović smatra kako je “situacija šizofrena” jer, kako kaže, vlast RS navodi da se ponaša u skladu sa dejtonskim Ustavom BiH, a on, između ostalog, predviđa da su odluke Ustavnog suda konačne i obavezujuće. S druge strane, objašnjava, ističu da su usvojili Zakon o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH, što obara cijelu tu priču.

Evropska komisija je u svom Izvještaju o Bosni i Hercegovini za 2024. godinu, u dijelu dokumenta koji se tiče vladavine prava i temeljnih prava, istakla kako Vlada Republike Srpske ne bi trebala uvoditi zakon koji ima za cilj da civilno društvo definiše kao “strane agente”. Ipak, Zakon je tu, Dodik ovih dana poručuje kako će preispitati odnose sa Evropskom unijom.

“EU je ušla u krizu, ne prepoznaju se politike koje se tamo vode. Tako da mi u RS moramo dobro da vidimo kako ćemo se i na koji način kretati kroz taj proces”, rekao je Dodik nakon sastanka sa predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem.

Očito je da političke partije koje su na vlasti u RS, a koje participraju i u vlasti na državnom nivou, nisu zaintereirane za takozvani “evropski put BiH”. Zakoni kao što je ovaj definitivno udaljavaju BiH sa tog puta.

U međuvremenu, nevladine organizacije u RS nastavljaju da rade u nesigurnom ambijentu.

“Iskreno, ne znam kako da odgovorimo, osim da nastavimo rad na isti način kao i do sada. Sve drugo bi bilo neprihvatljivo”, zaključuje glavna urednica portala “E-trafika” Vanja Stokić.

(zurnal.info)