28. godišnjica genocida u Srebrenici: Istina, poštovanje žrtava i podrška preživjelima

U Memorijalnom centru Potočari danas je, na 28. godišnjicu genocida počinjenog 11. jula 1995. u Srebrenici, ukop još 30 žrtava od kojih je najmlađi Elvir Salčinović. Imao je svega 15 godina kada su na ga na području Baljkovice ubili pripadnici Vojske Republike Srpske. Pronađene su samo dvije njegove kosti i to u dvije grobnice. U Potočarima su ukopani i njegov otac Turabija i brat Almir 2003., odnosno 2011. godine. 

Ove godine bit će ukopana još tri maloljetnika 16-godišnji Mustafa Mekanić i Esed Klempić, te godinu stariji Semir Đozić.

Najstarija žrtva koja će biti ukopana jeste Nezir Muminović koji je u momentu kada je ubijen imao 65 godina.

GENOCID U SREBRENICI NIJE STVAR MIŠLJENJA, VEĆ ISTORIJSKA ČINJENICA

Visoki predstavnik Christian Schmidt dan ranije je na konferenciji posvećenoj kolektivnom pamćenju Srebrenice, koju održava Memorijalni centar Potočari u saradnji sa Svjetskim jevrejskim kongresom, izjavio da je šokantno da se ni nakon ovoliko godina ne može doći do zajedničkog stanovišta o dešavanjima u prošlosti.

Istakao je da će raditi na tome da krivično odgovaraju svi oni koji i dalje negiraju genocid jer je Valentin Inzko donio izmjene kojima je jasno propisano da je to krivično djelo. Istakao je da se trebaju proširiti zakonske odredbe gdje osuđeni počinioci ratnih zločina neće imati pravo da obnašaju javne funkcije.  

S njim je danas u delegaciji bio i glavni tužitelj iz Bavarije sa saradnicima, za koje je Schmidt kazao da inače rade na slučajevima negiranja holokausta, a s ciljem pronalaska rješenje, odnosno radnji koje bi se mogle poduzeti protiv osoba koje negiraju genocid.

Ambasador SAD u BiH Michael Murphy kazao je da na ovaj dan, kao i uvijek, narod Sjedinjenih Država izražava solidarnost sa žrtvama, preživjelima i porodicama. Naglasio je da su činjenice o genocidu u Srebrenici nedvojbeno utvrdili Međunarodni krivični tribunal za bivšu Jugoslaviju i Međunarodni sud pravde.

„Zvaničnici BiH na svim nivoima imaju institucionalnu i pravnu odgovornost da priznaju šta se dogodilo u Srebrenici prije 28 godina, te trajnu obavezu da podučavaju buduće generacije istini, uz poštivanje žrtava, podršku preživjelima, uključujući kulturu sjećanja, potragu za nestalima, te traganje za pravdom koz istrage i procesuiranje počinitelja od kojih su neki još slobodni i žive među nama“, kazao je Murphy.

U delegaciji s njim bili su još specijalni izaslanik Ministarstva vanjskih poslova SAD za praćenje i borbu protiv antisemitizma, specijalni predstavnik za rasnu jednakost i pravdu, te ambasador za međunarodne vjerske slobode pridružiti delegaciji SAD u Potočarima sutra.

Menachem Rosensaft, generalni savjetnik i izvršni potpredsjednik Svjetskog jevrejskog kongresa, godinama predvodi delegaciju Svjetskog jevrejskog kongresa na obilježavanju godišnjice genocida. On je ranije za medije izjavio da oni koji negiraju srebrenički genocid, tim potezom postaju moralni saučesnici tog najgoreg zločina koji je počinjen na teritoriji Evrope od Holokausta u Drugom svjetskom ratu. Prema njegovim riječima, na taj način se pokušava rehabilitirati i slaviti četničke ubice.

Na komemoraciji se prisjetio i Nine Ćatića koji je u svom posljednjem obraćanju 10. jula pitao da li će iko svjedočiti o užasima koji su se dešavali u Srebrenici. 

Dunja Mijatović, komesarka za ljudska prava Vijeća Evrope, istakla je da je u Srebrenici počinjen genocid i da to nije stvar mišljenja već istorijska činjenica koju je utvrdio Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslavicu, Međunarodni sud pravde i domaći sudovi.

„Krajnje je vrijeme da se 11. juli proglasi Međunarodnim danom sjećanja na žrtve genocida u Srebrenici“, poručila je u video poruci.

Ranije je najavljeno da će i Evropski parlament obilježiti 28. godišnjicu genocida u Srebrenici i da će se o tome govoriti na sjednici održanoj danas. Ovo je saopštio slovenski zastupnik u Evropskom parlamentu Klemen Grošelj, koji je na svom Twitter profilu objavio i fotografiju dijela dnevnog reda sjednice.

„Pohvalno je vidjeti da Evropski parlament na svoj dnevni red uvrsti raspravu o obilježavanju ovog tragičnog događaja“, poručio je Grošelj.

Europarlamentarka Tineke Strike poručila je da plenarni sastanak Evropskog parlamenta s pravom odvaja trenutak da oda počast žrtvama genocida.

„Ova borba je i dalje potrebna pošto se genocid i dalje negira, a ratni zločinci slave u dijelovima zemlje uključujući i političko rukovodstvo Republike Srpske“, istakla je, te dodala da su nam potrebne sankcije EU kako bi se zaustavio opasni secesionistički put Milorada Dodika, te čuvala sigurnost i teritorijalni integritet BiH.

Ministarstvo vanjskih poslova Austrije napisalo je na Twitteru da kao pouzdan partner ostaju snažno opredijeljeni za podršku uspostavljanja otvorenog, tolerantnog i mirnog društva u BiH.

Na komemoraciji je emitovano nekoliko poruka zvaničnika iz zemalja okruženja, a među njima je i ona od predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića koji je izrazio žaljenje što nije u mogućnosti prisustvovati uz obećanje da će posjetiti Potočare prvom prilikom.

 OBILJEŽAVANJE GODIŠNJICE GENOCIDA ŠIROM SVIJETA, SRBIJA I DALJE NEGIRA 

Kao i prethodnih godina, Bosanci i Hercegovci koji žive širom svijeta prethodnih dana su obilježili godišnjicu genocida.

Glavni grad Kanade Ottawa i najveći grad Toronto proglasili su 11. juli Danom žalosti, a istu odluku su donijeli i drugi gradovi u Kanadi. U Njemačkoj je održan marš mira na ulicama Stuttgarta, Osnabrucka, te skupovi u Dortmundu, Minhenu, ali i drugim gradovima.

Sjećanja na žrtve genocida u Srebrenici organizirala je i britanska humanitarna organizacija Remembering Srebrenica UK putem svojih osam engleskih regionalnih odbora i tri državna odbora u Škotskoj, Walesu i Sjevernoj Irskoj, uz veliku podršku bosanskohercegovačke zajednice u toj zemlji.

Hrvatski sabor je obilježio dan sjećanja na genocid u Srebrenici.

„Srebrenica nam pruža snažnu povijesnu lekciju, a to je da su mržnja i ekstremizam siguran put u tragediju, da se miroljubivo i napredno društvo može graditi jedino na vrijednostima suživota tolerancije i prihvatanja različitosti“, prenijeli su mediji izjavu zastupnice saborskog kluba nacionalnih manjina Emine Lekaj Prljaskaj. Iz Hrvatske su u četvrtak četiri ultramaratonca krenula na 227 kilometara dug put do Srebrenice, počevši od spomenika na Ovčari pored Vukovara.

Premijer Vlade Hrvatske Andrej Plenković je putem Twittera poručio da s osjećajem dubokog pijeteta prema žrtvama i njihovim porodicama prisjeća se genocida u Srebrenici u kojem je pogubljeno više od 8 hiljada nedužnih bošnjačkih muškaraca i dječaka.

„Nikada ne smijemo zaboraviti njihovu patnju ni dopustiti da se takvo zlo ponovi", poručio je.

Vlasti u Srbiji i dalje negiraju genocid. Ipak, kao i prethodnih godina nevladina organizacija Žene u crnom su na Trgu republike obilježile godišnjicu genocida. Zajedno sa aktivistima Fonda za humanitarno pravo razvile su transparente na kojem je pisalo: "Nikada nećemo zaboraviti genocid u Srebrenici".

Također, aktivisti su razvili još dva transparentna kojima traže "Odgovornost" te poručuju "Solidarnost" sa žrtvama genocida.

O godišnjici genocida u Srebrenici izvještavali su i američki Associated press i Washington Post, a poseban fokus je bio na izjavi direktora Memorijalnog centra Srebrenice Emira Suljagića koji se izvinio Jevrejima zbog zločina Handžar divizije tokom Drugog svjetskog rata.

VIJEĆE MINISTARA I OVE GODINE ODBILO PRIJEDLOG DA SE 11. JULI PROGLASI DANOM ŽALOSTI

Vijeće ministara Bosne i Hercegovine nije postiglo konsenzus za donošenje odluke o proglašenju 11. jula danom žalosti u Bosni i Hercegovini. I ovaj put, kao i prethodne tri godine, protiv su bili ministri iz Republike Srpske.

Posljednja odluka Vijeća ministara BiH o proglašenju 11. jula danom žalosti bila je 2019.

Ove godine prijedlog je uputio zamjenik predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH Zukan Helez, ali se kako je saopćeno, radi o zajedničkom prijedlogu s drugim ministrima iz reda bošnjačkog naroda Elmedinom Konakovićem i Sevlidom Hurtićem, te ministom Edinom Fortom koji je iz reda ostalih.

KOMPLETNI POSMRTNI OSTACI SAMO DVIJE UKOPANE ŽRTVE 

Posmrtni ostaci većine žrtava ekshumirani su iz grobnica koje su otkrivene na području  Kamenice, zatim na lokalitetima Hodžići, Liplje, Kameničko brdo, Baljkovica, Blječeva, Alihodžići, Snagovo...

Emza Fazlić, glasnogovornica Instituta za nestale BiH za Žurnal kaže da su kompletni posmrtni ostaci samo dvije žrtve koje su danas ukopane.

„Neke od porodica su ukopale svega tri ili četiri kosti od ukupno 207 koliko ima skelet odraslog čovjeka. Posmrtni ostaci ovih žrtava uglavnom su pronađeni u masovnim grobnicama koje su otkrivene godinama unazad, neke od njih čak i davne 1998. Radi se u najvećoj mjeri o masovonim grobnicama otkrivenim na području Zvornika i to u dolini smrti, selu Kamenica gdje je otvoreno čak 13 masovnih grobnica. Sve ove žrtve su identifikovane odavno, ali porodice upravo zbog malog broja skeletnih ostataka koji su pronađeni nisu imale snage da daju suglasnost za ukop, te su se na to odlučili tek ove godine“, kaže Fazlić.

U Podrinju identifikacionom projektu nalaze se posmrtni ostaci još 55 žrtava koje su identifikovane uz pomoć DNK metode, ali porodice nisu pristupile zvaničnoj identifikaciji. Tu je još 14 žrtava koje su identifikovane i DNK metodom i od strane porodica, ali saglasnost za njihov ukop nije data.

„I dalje apelujemo na porodice da daju suglasnost za ukop ovih žrtava, a mi smo garant da ukoliko se pronađu dodatni dijelovi skeleta u narednom periodu, oni će biti nakon identifikacije u procesu reekshumacija pridodani onim ranije ukopanim“, dodala je Fazlić.

Na 11. juli 1995. u Srebrenici su ubijene 8.372 osobe. Do sada je ukopana 6.721 žrtva, a traga se i dalje za 1.000 žrtava. Za zločine je do sada osuđeno 47 osoba na više od 700 godina zatvora.

Među osuđenima su, između ostalog, i Radovan Karadžić kojem je izrečena kazna doživotnog zatvora zbog genocida, zločina protiv čovječnosti i kršenja zakona i običaja ratovanja.

Ratko Mladić osuđen je na doživotnu kaznu zatvora zbog genocida.

(zurnal.info)