Obilježavanje 29. godišnjice genocida u Srebrenici: U Memorijalnom centru ukopano još 14 žrtava

U Memorijalnom centru Potočari danas je, na 29. godišnjicu genocida počinjenog 11. jula 1995. u Srebrenici, ukopano još 14 žrtava od kojih je najmlađi Beriz Mujić. Imao je 17 godina kada su na ga na području Sućeske kod Bratunca ubili pripadnici Vojske Republike Srpske. Njegovi posmrtni ostaci ekshumirani su u maju 2023. na području općine Srebrenica, a ukopan je uz svog brata Hazima.

Najstarija žrtva koja je danas ukopana jeste Hamed Salić. Imao je 68 godina u momentu kada je nestao u ljeto 1995. na području Žepe. Njegovi posmrtni ostaci su ekshumirani na lokalitetu Slap u Žepi u maju 2014.

PRVA GODIŠNJICA OD USVAJANJA REZOLUCIJE

Ovo je prvo obilježavanje godišnjice genocida nakon što je Generalna skupština UN-a usvojila Rezoluciju kojom je 11. juli proglašen Međunarodnim danom sjećanja na genocid u Srebrenici. Tim povodom je u sjedištu UN-a u New Yorku od 1. do 12. jula otvorena izložba "Mrtvare" bosanskohercegovačkog fotoreportera Armina Durguta posvećena žrtvama genocida i njihovim porodicama. Na osnovu Rezolucije, Generalna skupština UN-a, Stalna misija BiH pri UN-u za danas je organizirala prvu zvaničnu komemoraciju u UN-u na visokom nivou u povodu obilježavanja 29. godišnjice.

Generalni sekretar Ujedinjenih nacija (UN) Antonio Guterres poručio je da je prije 29 godina svijet iznevjerio narod Srebrenice, te je istovremeno ukazao na važnost borbe protiv negiranja i revizionizma.

”Moramo se boriti protiv podjela i netolerancije, zalagati se za ljudska prava i promicati međusobno razumijevanje i pomirenje“, kazao je Gutteres, te dodao da sjećanje na Srebrenicu treba ojačati kolektivnu odlučnost da izgradimo svijet oslobođen od pošasti genocida u kojem preovladavaju pravda i mir.

Visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt podsjetio je na Rezoluciju usvojenu 23. maja, te istakao da se s njom također osuđuje i bilo kakvo negiranje genocida i sve radnje kojima se veličaju osuđeni zločinci.

“Rezolucija je jasan izraz posvećenosti međunarodne zajednice poštivanju nasljeđa ubijenih“, istakao je Schmidt, te istovremeno naglasio da je „ovo dan upozorenja i poštovanja na sve one koji nisu preživjeli", te poručio da je razdruživanje neprihvatljiv i nemoguć način jer je u suprotnosti s pravima svih naroda u Bosni i Hercegovini.

Dalje je istakao da je veličanje ratnih zločina uvreda, ako ne i prijetnja.

„Lokalne zajednice koje ne čine ništa protiv ovakvih morala pogoduju negiranju ratnih zločina i veličanju ratnih zločinaca. Ovo je otvoren poziv da se suočimo s prošlošću. Jasno mi je da vlasti RS-a osporavaju činjenice vezane za genocid, a to je simptom nemogućnosti suočavanja s mračnim periodom prošlosti. Nakon ovakvih dešavanja potrebno je međusobno uvažavanje kako bi došlo do pomirenja. Odbijam prihvatiti da neki smatraju da relativiziranje historije može umanjiti ono što je urađeno. Oni koji ne žele doći u sukob sa Uredom visokog predstavnika ili Sudom BiH ili koji odbijaju da pretoče evropske standarde, tu su rješenja jednostavna. Niko ne može preispitivati propise, niti iskrivljivati realnost ", istakao je Schmidt na komemoraciji u nekadašnjoj Fabrici akumulatora u Potočarima.

Istovremeno je naglasio da bi BiH trebala biti primjer pomirenja, te je zapitao zašto ne bi bilo normalno da i članica Predsjedništva BiH Željka Cvijanović danas prisustvuje komemoraciji u Srebrenici.

Predsjedavajući Predsjedništva BiH Denis Bećirović kazao je da su majke Srebrenice istinske heroine, te da nas njihova borba za istinu i pravdu podsjeća na važnost individualnog djelovanja u borbi protiv zla i nepravde.

„Prvi put komemoraciju obilježavanja godišnjice genocida održavamo u duhu usvojene rezolucije u Generalnoj skupštini UN-a. Implementacija usvojene rezolucije je počela i niko je više ne može zaustavit. Jedan od rezultata usvajanja je da mi već danas, ove godine, u zgradi UN-a obilježavamo dan sjećanja genocida u Srebrenici“, kazao je Bećirović.

Počast žrtvama odao je i ambasador SAD-a u BiH Michael Murphy. On je kazao da je izuzetno važno da svi prihvatimo istinu o onome što se desilo i da ukazujemo čast žrtvama u vrijeme kada se dešava poricanje genocida i kada je ono sve češće u sve ružnijim oblicima.

SAD stoje uz žrtve i njihove porodice.

„Poruka ide svim političarima u BiH i globalno, a to je da svi moramo priznati i prihvatiti istinu o onome što se dogodilo na području Srebrenice, moramo podučavati o tome buduće generacije, iskazivati počast žrtvama i podržati one koji rade na pronalasku posmrtnih ostataka nestalih", rekao je Murphy.

Visoki predstavnik Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku Josep Borrell na Twitteru je napisao da je poricanje genocida uvreda pravdi.

-Naša dužnost je priznati povijesne činjenice i raditi na pomirenju. Podržavamo put BiH ka pristupanju EU kao jedinstvene, ujedinjene i suverene zemlje.

Počast žrtvama odali su i predstavnici Crnogorske pravoslavne crkve, a mitropolit Boris Bojović izjavio je: -Mi kao i čitav svijet dužni smo da odamo počast svim žrtvama genocida ma gdje se on desio i ma ko ga uradio.

Šef Delegacije EU u BiH i specijalni predstavnik EU u BiH Johann Sattler kazao je da je ovo jedno od „najmračnijih poglavlja u našoj istoriji nakon Drugog svjetskog rada i snažan podsjetnik na naš neuspjeh da ovo spriječimo“.

Graciela Gatti Santana, predsjednica Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične sudove, istakla je da je u više predmeta vođenim pred Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju konstatovano da su djela počinjena u Srebrenici imala obilježja genocida. Podsjetila je da je za genocid osuđeno sedam visokopozicioniranih vojnih i političkih dužnosnika, a od toga njih pet na kaznu doživotnog zatvora.

Na 11. juli 1995. u Srebrenici i okolnim mjestima su ubijene 8.372 osobe. Za zločine je do sada osuđeno oko 50 osoba na više od 700 godina zatvora. Radovan Karadžić i Ratko Mladić su osuđeni na kazne doživotnog zatvora zbog genocida. Doživotne kazne dobili su još i visoki oficiri Vojske Republike Srpske Ljubiša Beara, Zdravko Tolimir i Vujadin Popović. Prva presuda za genocid izrečena je Radislavu Krstiću koji je osuđen na 35 godina zatvora, a istu kaznu je dobio i Drago Nikolić.

MARŠ MIRA, IZLOŽBE, PANEL-DISKUSIJE…

Kao i ranijih godina, početkom jula su u regiji, ali i širom svijeta počele aktivnosti na obilježavanju godišnjice genocida. Nevladina organizacija „Žene u crnom“ je povodom 29. godišnjice genocida u Srebrenici organizovala stajanje u crnini i šutnju na Trgu Republike u Beogradu.

Pozvale su i srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića i sve druge predstavnike države da prestanu sa negiranjem genocida i svih drugih ratnih zločina u Bosni i Hercegovini i šire.

U Zagrebu je otvorena putujuća izložba „Priče iz Srebrenice“, koja će proći i kroz većinu gradova BiH.

Marš mira je, između ostalog, održan u Parizu i u Guildfordu kod Londona, u Ženevi komemoracija, u Cirihu panel-diskusija, a u njemačkom gradu Ulmu program “Svijet pamti Srebrenicu - Lekcije iz genocida u Evropi”.

Programi komemoracije održani su i u svim većim gradovima Australije.

Tokom parlamentarne rasprave, zastupnica Charishma Kaliyande govorila je uime bosanskohercegovačke zajednice, pročitavši njihovo saopćenje povodom godišnjice. Istaknula je da Australija, zajedno sa svojom bh. zajednicom, svake godine obilježava tragediju u kojoj je ubijeno više od 8.000 ljudi. 

STOTINE POSMRTNIH OSTATAKA ČEKA NA PROCES REEKSHUMACIJE

Emza Fazlić, glasnogovornica Instituta za nestale BiH, za Žurnal kaže da se u Komemorativnom centru u Tuzli nalaze posmrtni ostaci još 11 žrtava genocida koje su do sada identifikovane uz pomoć DNK metode i porodice koje još nisu dale suglasnost za njihov ukop, uglavnom zbog nekompletnosti tijela ovih žrtava.

-Stotine posmrtnih ostataka koje se nalaze u Komemorativnom centru u Tuzli čekaju i na proces reekshumacije kako bi bili pridodani posmrtnim ostacima žrtava koji su pronađeni i ukopani u prethodnim godinama. I dalje pozivamo porodice žrtava koje iz ovih razloga do sada nisu dali svoju saglasnost za ukop da to ipak učine - ističe Fazlić. Dodala je da se potraga za nestalim osobama nastavlja i da je Institut garant da će svi posmrtni ostaci koji se naknadno pronađu i identificiraju biti pridodani onim ranije ukopanim dijelovima skeleta u procesima reekshumacija.

Ovo je, inače, peta godina zaredom kako je prijedlog o proglašenju 11. jula danom žalosti u Bosni i Hercegovini odbijen u Vijeću ministara. I ovaj put su protiv bili ministri iz Republike Srpske.

Posljednja odluka Vijeća ministara BiH o proglašenju 11. jula danom žalosti bila je 2019.

(zurnal.info)