Aktuelno
Turska i Rusija kao pozorišni cenzori: Sloboda misli ne smije biti ukinuta političkim pritiscima
Baš kao Ambasada Turske danas, i Ambasada Rusije u BiH pokušala je cenzurisati sadržaje u NPS kojima nisu bili zadovoljni. I tada i danas iz NPS isti odgovor - izborili su se za pozorište bez cenzure i politički pritisak to neće promijeniti

Ambasada Republike Turske u BiH reagovala je zbog izvođenja predstave "Šestorica protiv Turske" u Narodnom pozorištu Sarajevo. U zvaničnoj noti upućenoj Ministarstvu vanjskih poslova BiH naveli su da predstava sadrži “propagandu u korist FETO terorističke organizacije protiv Turske i njenog šefa države”, a to što se na "fotografijama na službenoj stranici Narodnog pozorišta Sarajevo prikazuju maske sa likovima predsjednika Turske i vođe FETO-a Fetullaha Gülena", vide kao jasan znak povezanosti predstave s FETO-om:
- Ambasada želi istaći da se, u svjetlu dobrih odnosa između dvije zemlje, ovakva propaganda smatra neprihvatljivom.
Predstava je rezultat međunarodne pozorišne koprodukcije Qendra Multimedia (Kosovo) & Gerçek Tyiatrosu (Turska) u saradnji sa My Balkans (SAD/Srbija) sa predstavom „Six Against Turkey“, u okviru programa "Regionalni teatar". Tekst je napisao Jeton Neziraj, jedan od međunarodno najpoznatijih kosovskih dramskih pisaca. Predstavu režira Blerta Neziraj, čije su produkcije za Qendra Multimedia gostovale na međunarodnim turnejama, uključujući Lozanu, Milano, Beč, Hamburg, Lion, Bern i Njujork. Ranije ove godine režirala je novu verziju Balkan Bordela u Uppsali u Švedskoj. Ona je alumna Lincoln Center Theatre Directors Lab. Njene nagrade uključuju najbolju režiju u kosovskom pozorištu 2020.

Reditelj i direktor Narodnog pozorišta Sarajevo Dino Mustafić reagovao je na dopis Ambasade Turske
- Narodno pozorište Sarajevo ne poznaje oblike ideološke cenzure; gostujući, kao i domaći umjetnici, mogu kritički preispitivati društvene okolnosti i vrijeme u kojem živimo. Umjetnost u slobodnim i demokratskim društvima za čije se vrijednosti mi zalažemo ne poznaje tematska ograničenja za slobodu misli i izražavanja. Za takve vrijednosti smo se izborili u svakom vremenu i okolnostima i to ne može biti ukinuto bilo kakvim političkim pritiskom – naveo je Mustafić
U međuvremenu, oglasili su se Pokret Majke enklave Srebrenica i Žepa, Udruženje žrtava i svjedoka genocida, i Udruženje Žene Podrinja koja traže da predstava bude uklonjena sa repertoara Narodnog pozorišta.
- U diplomatskoj noti navedeno je da predstava sadrži propagandne elemente u korist terorističke organizacije usmjerene protiv Republike Turske – napisali su za predstavu koju nisu ni pogledali:
- Ne ulazeći u motive i slobodu umjetničkog izraza te pravo uprave Narodnog pozorišta da samostalno donosi odluke, želimo podsjetiti na to da je Turska prijateljska zemlja BiH.
Podsjetili su zatim da je Turska bila jedan od sponzora Rezolucije o Srebrenici, njenim aktivnostima kao članice Upravnog odbora Vijeća za izgradnju mira, podršci koju pruža BiH…
- Postavljamo pitanje kako bismo se mi u BiH, ili menadžment Narodnog pozorišta u Sarajevu, osjećali kada bi Turska organizirala predstavu pod nazivom Šestorica protiv BiH, s imenima poput Milošević, Karadžić, Mladić, Stanišić, Krajišnik i Plavšić?
Uklanjanje predstave sa repertoara tražila je i Koordinacija boračkih udruženja Armije RBiH. Tvrde da se radi o pokušaju manipulacije javnim mnijenjem u političke svrhe:
– Umjetnost, iako slobodna, ne smije služiti za poticanje mržnje i političkih podjela, posebno u trenutku kada Bosna i Hercegovina treba očuvati međunarodni kredibilitet i stabilnost – navodi se u saopćenju.

Sličan pokušaj cenzure pokušala je prije dvije godine provesti Ruska ambasada u BiH. U martu 2023. objavili su status na društvenim mrežama, kao reakciju na izvođenju predstave Idiot, redateljice Selme Spahić, u Narodnom pozorištu Sarajevo. Modernizovana verzija Dostojevskog, pominjanje ruskih zločina tokom agresije na Ukrajinu, posebice ubijanje žena i djece u pozorištu u Marijupolju razgoropadila je rusku ambasadu u Bosni i Hercegovini:
- Gospođa Spahić je išla mnogo dalje. Stavila je u usta likova različite osuđujuće riječi za Rusiju počev od „narodnog bjega“ od „mobilizacije“ i korištenja ruskog naroda kao „topovskog mesa“ sve do ismejavanja ruskih patriota kao skinheda. Izaziva žaljenje da se prikrivajući imenom Dostojevskog Narodno Pozorište Sarajevo koristi za političku propagandu i to potpuno lažnu, ali koristi se apsolutno na isti način kao što su nacisti iskoristili Dramsko pozorište Mariupolja za ubijstvo ljudi. I to je jako tužno. Kultura bi trebala da bude slobodna od politike kamoli od nacizma i to u Sarajevu – multietničkom tolerantnom gradu.
Dino Mustafić, direktor Narodnog pozorišta Sarajevo, tada je reagovao na društvenim mrežama:
- Ono što je zastrašujuće u tom facebook statusu to je što bi ruska ambsada određivala neke formate unutar kojih se može kretati kada se govori o slobodi i reintepretaciji literaure. Moram reći da se to ponašanje ruske ambasade sa jednim arogantnim, nadmenim, patroniziruajćim tonom u kojem očigledno ima elemenata cenzure u kojima se i neke druge scene kojima se u predstavi preispituje, govori o tome koliko je BiH kao država danas jedan idealan prostor u kojoje se može prelaziti preko granice civilizivanog ili demokratskoga.
Umjetnice i umjetnici uvijek će se baviti društvom u kojem žive, stvarati će djela koja su reakcija na svijet u kojem nastaju, neodvojivo povezana s njim, njegovo ogledalo, njegov resonator, poručili su tada iz Narodnog pozorišta u Sarajevu:- Istinske umjetnice i umjetnici uvijek će se i bez straha suprotstavljati politici mržnje, straha, destrukcije, zločina, gušenja slobode, poručili su tada iz Direkcije Narodnog pozorišta Sarajevo:
- Svijet u kojem živimo danas je svijet koji obilježava rat u Ukrajini. Raditi Dostojevskog na sceni danas, a zanemariti rat u Ukrajini bio bi kukavički čin.
U tekstu za Žurnal u martu 2023. pisac i dramaturg Almir Imširević podsjetio je na napade na reditelja Zlatka Pakovića nakon premijere predstave „Grobnica za Borisa Davidoviča, kako je danas zidamo“ u Bosanskom narodnom pozorištu u Zenici:
- Nepotpisani članovi takozvanog Kluba zeničkih intelektualaca osuli su nepismenu paljbu po reditelju Zlatku Pakoviću i teatru. Bezlične patriote i ovaj put su stale u odbranu „morala“, a umjetnika su okrivili za udar na „Bošnjake, BiH, državne institucije, tužilaštvo, žene sa hidžabom i supruge šehida“. Pažljivi čitalac/posmatrač lako će prepoznati matricu; opet robinhudovski nastrojeni mužjaci staju u odbranu žena i druge „nejači“. Javnost (ili je jednostavnije napisati „mi“?) ponovo bez prave reakcije. Intelektualna elita ćuti, ali u skladu sa vremenom ostavlja poneki duhoviti gif i nekoliko visprenih tweetova. Zlatko Paković, mudar i kreativan, smireni analitičar, bez problema uočava i imenuje problem. U jednom od intervjua priznaje šta mu je gore od pisma zeničkih intelektualaca – „…šutnja kulturnih institucija BiH, posebno teatarskih kuća, udruženja i festivala“ – napisao je Imširević.
Imširević je tada primijetio da valja biti “zahvalan Rusima na „buđenju“ interesa za teatar, na vraćanju „pozorišne kritike“ u medije i na uvođenju „javnog dijaloga“:
- Tek nakon njihova pisanja uslijedile su naše reakcije, pobuna u virtuelnom svijetu, te podrška navijača/patriota koji su osjetili potrebu, ne toliko da odbrane mlade umjetnike i njihovo pravo na slobodu izražavanja, koliko da kažu nešto, makar i besmisleno, protiv Rusije”.
Braća po glupostiHomoseksualac Valter i stalne pozorišne mušterije
(zurnal.info)