Javni lokalni mediji: Između javnog budžeta, političkog uticaja i suženog prostora za kritiku

Za većinu stanovnika tih opština, lokalne teme dostupne su tek povremeno – putem online platformi, zvaničnih opštinskih sajtova ili u tradicionalnim medijima, kada za to ima prostora.

Uprkos tome što lokalni mediji igraju ključnu ulogu u informisanju građana, naročito u kriznim situacijama, praksa u istočnoj Hercegovini često pokazuje drugačiju sliku.

Javni radio-servisi, finansirani iz opštinskih budžeta – dakle, novcem svih građana – formalno su dužni da informišu u javnom interesu. To podrazumijeva servisne informacije, lokalne probleme i priče koje osnažuju građanski angažman. Međutim, u praksi se ti sadržaji često potiskuju u korist promocije nosilaca vlasti.

Ovlašan pogled na platforme lokalnih medija u istočnoj Hercegovini pokazuje da nosioci vlasti dominiraju – gradonačelnici, načelnici i politički funkcioneri često su jedini akteri u vijestima. Istovremeno, kritički sadržaji, pitanja javne potrošnje i nadzor nad institucijama gotovo su nevidljivi.

Iako lokalne skupštine imenuju direktore javnih radio stanica, u praksi je taj proces unaprijed politički dogovoren. Time se dodatno sužava prostor za novinarsku nezavisnost i doprinosi stvaranju medijskog pejzaža u kojem se često briše razlika između portala opštine i lokalnog javnog medija.

O starom pristupu da bi novinarstvo trebalo biti ono što vlasti žele da sakriju, gotovo da nema ni govora. 

Bez odgovora iz Radio Trebinja

Svojevremeno se lokalna opozicija u Trebinju žalila kako u Glasu Trebinja blagovremeno nisu objavili ni informaciju (u dijelu koji je inače i predviđen za to) o stupanju u brak jednog opozicionara. To je bio ilustrativan primjer kojim su ukazivali na to kako se opozicionarima daje jako malo ili nimalo mjesta u medijima koje finansiraju svi građani i da je medijski prostor predviđen samo za vladajuću partiju i njihove koalicione partnere.

Umjesto toga na naslovnim stranama javnih lokalnih novina i stranicama radijskog sajta često su bez ikakvog kritičkog prizvuka stavovi nosilaca lokalne vlasti. Oni se na lokalnim javnim radio stanicama u pravilu ne propituju. 

Kako funkcionišu lokalne javne radio stanice, kako gledaju na politički uticaj i kako lokalne politike utiču na njihovu uređivačku, odabir tema i pristup njima, pitali smo radio stanice u Trebinju, Bileći, Gacku i Nevesinju.

Na naše upite jedino nisu odgovarali iz Radio Trebinja. Ignorantski pristup prema medijima koji postavljaju pitanja koja im se ne dopadaju, gaji i trebinjska vlast, koja je na mjesto direktorice javne ustanove, u čijem sastavu djeluje i radio, postavila Jelenu Vidačić, inače bivšu uposlenicu JU Dom mladih.

Prema odgovorima koje smo dobili iz ostalih radio stanica, zaključak je da cenzure nema, a nema ni autocenzure, da je svima javni interes primaran, te da nema prostora za politički uticaj. Takoreći, poštuju se najviši novinarski standardi, sloboda govora, jednak pristup svima i građani su uvijek na prvom mjestu, a novinari imaju svu slobodu.

„U našem studiju imali su priliku da gostuju bilećki političari iz raznih partija i da na taj način iznesu svoje stavove, a vrata našeg studija bila su otvorena i za mnoge  uticajne ličnosti iz svih sfera društva“, navodi direktorka bilećkog radija Zorica Jovović.

U prethodnoj godini  za Centar za informisanje  (Radio Bileća) iz lokalnog budžeta izdvojeno je 241.480 KM, od čega je za potrebe ličnih prihoda zaposlenih izdvojeno 192.400 KM.  Grant koji je Opština Bileća predvidjela za ovu godinu je nešto manji i iznosi 226.560 KM. Pored javnih prihoda, dio sredstva ostvaruju od oglašivača. 

„Za obrađivanje bilo koje teme u  našem mediju, do sada smo nailazili na razumijevanje i saradnju većine lokalnih političara i nosilaca vlasti. Ipak, postoji i određeni broj onih političara koji su spremni da pojedine  situacije  komentarišu samo na lokalnoj Skupštini, a sa druge strane nemaju potrebu,  motivaciju, ni „petlju”  da o tome  razgovaraju sa novinarima „tet-a-tet”.  Ipak, nismo imali situaciju da se iko od njih upliće u našu uređivačku politiku, niti da sugeriše ili naređuje o kojim temama  trebamo izvještavati. U našem radu ukazivali smo i na negativne stvari i probleme sa kojima kuburi naša opština  i imali smo korektnu saradnju kako sa lokalnim političarima, tako i sa nosiocima vlasti. Trudimo se, da kao profesionalni novinari, uvijek zastupimo obje strane i da se držimo svih pravila objektivnog novinarstva“, naveli su iz Radija Bileće u odgovoru našem portalu. 

Za Radio Nevesinje, kako nam je potvrđeno, za ovu godinu je predviđeno 250.901 maraka u opštinskom budžetu. Ovaj iznos je nešto veći nego prošlogodišnji. U Radio Nevesinju zaposleno je devet radnika, koliko ih je angažovano i u bilećkoj radio stanici. 

Direktor Dragomir Grahovac uvjerava da novinari ovog lokalnog radija imaju potpunu slobodu da izvještavaju o svim relevantnim temama te da se u dugogodišnjem rukovođenju nikada nije susretao sa pokušajem cenzure.

„Lokalna politika se kreira u ustanovi bez uplitanja lokalnih političara“, kaže on za Direkt. 

Ništa lošije nije ni u Radio Gacku. 

“Trenutno imamo 10 zaposlenih. Ne susrećemo se sa cenzurom ni bilo kakvim političkim pritiscima. Radio Gacko je u potpunosti samostalan u kreiranju uređivačke politke na šta smo ponosni”, navode u ovom mediju.  

No, stvarnost bi mogla izgledati i malo drugačije. Nesporno je prisustvo velikog broja servisnih i svakodnevnih informacija zvaničnih institucija, dok istraživačke tekstove ili tekstove koji se kritički odnose prema lokalnim vlastima i pozivaju ih na odgovornost gotovo nikada nećemo čuti na javnim lokalnim frekvencijama.

Politički pritisci kroz budžete

O problemima i značaju lokalnih medija koji su zajednički gotovo na cijelom evropskom prostoru, za Direkt je govorila i predsjednica Evropske federacije novinara Maja Sever. 

Pojasnila je da su zajednički problemi lokalnih medija – finansijska održivost i očuvanje nezavisnosti od lokalnih politika, budući da je sistem finansiranja lokalnih medija usko povezan sa jedinicama lokalne samouprave. 

Smatra da na pitanje finansiranja lokalnih medija demokratsko društvo što prije treba da da odgovor.

„Gubimo dobru volju građana da plaćaju pretplatu, da plaćaju javne medije. Finansiranje od strane jedinica lokalne samouprave kad-tad upadne u veliku zamku, jer vlasti u tom slučaju od nas očekuju da budemo njihova oglasna ploča“, ilustruje Maja Sever.

Naglašava kako u Hrvatskoj postoji zakonska obaveza da lokalne vlasti izdvajaju sredstva za javne medije. Na insistiranje tamošnjeg Društva i Sindikata novinara u određenoj mjeri je uvedena praksa konkursa prilikom dodjela javnih sredstava lokalnim medijima. Do tada se javni novac dodjeljivao direktno. 

Novinarsko društvo i sindikat u Hrvatskoj, priča Sever, su predložili dva modela koja bi se, uz određeno prilagođavanje, mogli primijeniti i na bh. lokalne medije. 

Jedan model odnosi se na velike gradove, u kojim zajednice imaju dovoljno kapaciteta i mogu same formirati nezavisnu komisiju od vanjskih stručnjaka koji će bez uticaja politike provoditi konkurs, dok je drugi model namijenjen za male gradove koji nemaju te kapacitete. 

Neki od hrvatskih gradova, kao što su Split, Zagreb, Pazin i Makarska, su prihvatili i implementirali modele za transparentno finansiranje lokalnih medija. Interes im je, kako kaže Sever, da to bude prihvaćeno i na nacionalnm nivou i da se na neki način implementira u sistem. Problem je, kaže, što to većini ne odgovara, jer većina uglavnom voli da može manipulisati lokalnim medijima. 

„Ja ponosno ističem te jednostavne modele i suština je da se osigura međutijelo, povjerenstvo, u kome će biti medijski stručnjaci ili nezavisni ljudi iz medija. Naravno da se to uvijek može izigrati. Mi pratimo situaciju u Srbiji kada su Vučić (Aleksandar Vučić, prim. aut.) i resorni ministar uveli nekakva povjerenstva, naglašavam nekakva, i, eto, kojim čudom javna sredstva dodjeljuju se prorežimskim medijima“, ističe ona i dodaje da je slično i u nekim evropskim zemljama i da mnogo toga na putu uređenja zavisi od političke volje. 

Budu li mediji zavisili od političara i njihove volje da urede medijsku oblast, na bolje dane u bh. novinarstvu mogli bismo malo duže čekati.

Praksa je pokazala da uz finansiranje iz budžeta mora da ide i mehanizam zaštite profesionalne autonomije. Tek tada bi lokalni mediji mogli da postanu servis građana u u pravom smislu.

(zurnal.info)