STRANAČKE LISTE za 4. oktobar: Političari iz loše prošlosti i gore sadašnjosti obećavaju svijetlu budućnost

Elektronsko glasanje i prebrojavanje glasova na predstojećim oktobarskim opštim izborima u Bosni i Hercegovini trebalo bi konačno eliminisati sumnju u regularnost izbornih rezultata. Preminuli ne bi trebali glasati, vreće sa ispunjenim glasačkim listovima neće biti moguće naknadno ubaciti na mjestima za brojanje, ukratko svi do sada korišteni načini izborne krađe biće prošlost, uvjeravaju iz Centralne izborne komisije BiH. Naravno, sve to treba uzeti sa rezervom, znajući na što su sve rukovodstva stranaka spremni zarad opstanka na vlasti.

Pretpostavimo da će sve biti regularno i da ćemo možda po prvi put imati realne rezultate biračkog tijela. Početno je pitanje da li će uvođenje tzv. novih tehnologija u izborni sistem biti dovoljan povod da onaj dio glasača koji je do sada apstinirao od izlaska na birališta sa obrazloženjima „sve je to lažirano, kradu, rezultati su namješteni, kupljeni itd“ sada promjeni taj stav.

Moguće u jednoj manjoj mjeri, no glavni argument onih koji su negirali izborni dan bio je dijelom razočaranost ponašanjem nakon ulaska u vlast onih kojima su dali glas te odbijanje da glas daju po sistemu „glasam protiv, glasam za manje loše“. Osim nepovjerenja u predizbornu slatkorječivost političara, još nešto demotiviše neodlučne birače, a to je iznova parada istih lica na izbornim listama, a u uskoro i na predizbornim plakatima. One u entitetu Republika Srpska smo analizirali, slijede oni u Federaciji BiH. 

OKSIMORON: ANTIKORUPTIVNA SDA     

Šta može ovog oktobra motivisati glasača da pokloni povjerenje, primjera radi, lideru SDA Bakiru Izetbegoviću koji je namjerio da naslijedi Željka Komšića ili Denisa Bećirovića na poziciji člana Predsjedništva BiH. Koliko ih motivišu njegove izjave da ih „trojka sustiže brzinom svjetlosti u korupciji“, ili obećanjima da će SDA obezbjediti „duplo veće plaće za osam do deset godina, duplo veće penzije za osam do deset godina.“

Tu je i red patrotskog naboja, pa pominjanje ekonomskog maga, trenutno u zatvoru - Fadila Novalića čija je vlada po Izetbegoviću „stabilizovala željezaru“ (kojom uzgred nije upravljala nego davala povlastice Mittalu) i tako redom idu podsjećanja na „med i mlijeko“ u vrijeme SDA-ove vlasti gdjegod.

"Ovo je najjača patriotska stranka. Ako nešto nije dobro, to treba odstranjivati, stranku pojačavati i podmlađivati", reče nedavno lider SDA stavivši stare provjerene kadrove na kandidatske liste.

U konačnici, najveća nada Bakiru Izetbegovića da vrati glasače jeste da zatomi istupe članice SDA Sebije Izetbegović koja svojim istupima posebno doprinosi da odbije i one koji se premišljaju da glasaju za ovu stranku.

Najvažnije za SDA jeste da negativnim narativom glasače odvrati od svog bivšeg člana Elmedina Konakovića i njegove stranke “Narod i pravda“ te posebno u Kantonu Sarajevo od „Naše stranke“, najveće takmace za pobjedu u „najvažnijem od deset kantona“. Koketiranje spram postizborne koalicije sa po njima „sve manje crvenim i dovoljno bošnjačkim“ SDP-om je već počelo i tu Izetbegović nema dilema, a sve se čini da je i sa HDZ-om sve dogovoreno za novu-staru koaliciju, ukoliko to naravno rezultati iole dozvole.

HDZ Vs LUČIĆI

Lider HDZ-a BiH Dragan Čović pak ima sasvim druge probleme. Nakon što je prije četiri godine kandidovanjem Borjane Krišto za poziciju u Predsjedništvu BiH izbjegao duel protiv Željka Komšića, sada je tu utrku povjerio Darijani Filipović kojoj će glavni takmac biti kandidat Komšićeve „Demokratske fronte“ Slaven Kovačević.

Predizborno vrijeme Čoviću je poremetila kandidatura Zdenka Lučića za člana Predsjedništva BiH. Lučića su podržale stranke hrvatskog prefiksa, HDZ-a 1990, Hrvatska republikanska stranka, Hrvatski nacionalni pomak, Hrvatski demokratski savez i Hrvatska seljačka stranka. Taj kandidat već u prvim istupima pokazao je smjernice djelovanja – udar na biografiju Dragana Čovića svim sredstvima, čitaj dokumentima koje je po svoj prilici pripremio Zdenkov brat, Ivica Ivo Lučić, čuvar tajni Herceg-Bosne ne samo u vremenu dok je bio načelnik Sigurnosno-informativne službe Hrvatskoga vijeća obrane (SIS) 1992-1994 godine.

Dragan Čović bi vjerovatno rado otišao i u političku penziju, no još uvijek želi zadržati potpuni uticaj na stranačko kadroviranje, svjestan moći koju mu je dalo stranačko liderstvo. Svoje je saradnike nagradio pristojnim sinekurama, ne ostajući dužan ni stranačkim finansijerima, no nije završilo uspješnicom dugogodišnje nastojanje i obećanje o izmjenama izbornog zakona koje bi „zacementiralo“ kadar HDZ-a u Predsjedništvu BiH kao ni priču o javnom emiteru sa hrvatskim predznakom. Kako god, liste ponovo predvode ista lica, Borjana Krišto, Lidija Bradara, Marinko Čavara, Predrag Kožul, Toni Kraljević.

SDP –  JEDNOM NA LISTI, UVIJEK NA LISTI

Socijaldemokratska partija BiH ima jedno pojačanje za oktobarske izbore. Među kandidatima neće biti aktuelnog predsjednika stranke i federalnog premijera Nermina Nikšića. Zato je lista osvježena sa Mirkom Pejanovićem, ratnim članom Predsjedništva BiH koji će tako u 80-oj godini života ponovo biti u prvom ešalonu stranke.

Denis Bećirović se nada još četiri godine pisanju rezolucija u fotelji člana Predsjedništva BiH. Tu su i neizostavna imena na listama, od Saše Magazinavića, preko Damira Hadžića, Nerina Dizdara, Igora Stojanovića, Adnana Štete, Benjamine Karića do Kenana Magode.

Sve ukazuje da će SDP ostati dosljedan na putu labavljenja izvornih ideja socijaldemokratije koje su započete u vrijeme Zlatka Lagumdžije nauštrb dosljednosti i tehnokratije, gdje će kalkulacije zarad ulaska u vlast u bilo kojoj koaliciji biti prioritet i gdje nacionalno promišljanje preteže u odnosu na nekada proklamovanu striktno građansku orjentaciju.

NIP, DF, NAŠA STRANKA – LIDERI NA PRVOM MJESTU

Stranačke liste Naroda i pravde, Demokratske fronte i Naše stranke predvodiće predsjednici – Elmedin Konaković, Željko Komšić i Sabina Čudić.

NIP ostaje sa dosadašnjim stranačkim „zvjezdama“ - Denis Zvizdić, Elvedin Okerić, Aljoša Čampara, Nermin Muzur, kao i Demokratska fronta koja je prethodni mandat proživljavala kao filijala SDA. Tu su, pored Komšića, Dennis Gratz, Mirza Čelik te Albin Zuhrić.

Mnogo u prvoj postavi postavi ne mijenja ni Naša stranka, iako gotovo jedina ima na listama kandidata koji rezultatima i stručnošću obećavaju, ali treba se izboriti i za „plasman u narednu rundu“, odnosno da birači prepoznaju njihove mogućnosti.

Pored predsjednice Čudić, za državni parlament ponovo je kandidiran bivši predsjednik Predrag Kojović. Listu za federalni parlament predvodi još jedan bivši predsjednik stranke Edin Forto, a tu je pored Dragana Miokovića i jedno novo ime - novinarka Duška Jurišić, aktuelna zamjenica ministra za ljudska prava i izbjeglice prvorangirana je na listi za Skupštinu Kantona Sarajevo.

Ovaj kanton je glavna stranačka baza jer Naša stranka nije imala snage da svoje početno uspješno djelovanje nastavi i održi u drugim dijelovima Federacije, posebno u Zeničko-dobojskom kantonu gdje je imala veliku šansu, ali loša kadrovska politika je vratila stranku na „fabrička podešavanja“.

Ovogodišnje izbore karakteriše i ponovno ukazanje Fahrudina Radončića i njegovog Saveza za bolju budućnost. Stranka je najavila kombinaciju iskustva i mladosti, a lider Radončić ne očekuje ništa manje nego njegovu pobjedu za člana Predsjedništva BiH spram protukadidata Izetbegovića i Bećirovića.

Neformalno, izborna kampanja za opšte izbore na terenu traje već mjesecima, samo su stranački skupovi preimenovani u tribine, akademije, šetnje gradovima ili druženja sa građanima i obećanja o svijetloj budućnosti ako baš oni budu dio vlasti. Jasno je da za mnoge od njih nema bolje države od BiH, u kojoj se godinama nekažnjeno toleriše bezakonje, mito, korupcija, a glasačima serviraju prevare i laži!

Pravo je pitanje koliko će samomisleći glasači konačno odlučiti da prekinu „najteže godine s njima. Kojim „njima“? Znamo svi dobro, sjetite se svega u jutro 4. oktobra...

Kviskoteka u Republici SrpskojKo će vladati entitetom do 2030. godine?

(zurnal.info)