'DAN BIJELIH TRAKA': Jer nas se tiče!

Nekoliko stotina građana iz cijele Bosne i Hercegovine obilježilo je danas u Prijedoru „Dan bijelih traka“, te odalo počast za 102-oje ubijene prijedorske djece i civila prije 24 godine.

Na glavnom trgu u Prijedoru postavljena je i instalacija dječijih cipela, iščitana imena ubijene djece tog grada, te ponovo zatraženo da se za njih izgradi spomen-obilježje.

Fikret Bačić, kojem su ubijena djeca Nermina i Nermin ispred kuće u Zecovima, ponovo je podsjetio da još nije odgovoreno na inicijativu roditelja da se ubijenoj djeci podigne spomen-obilježje, čime se ponovo nad njima vrši diskriminacija, ali krši i statut Grada Prijedora.

Obratili su se kao roditelji, kako kaže, gradskim, tako i entitetskim vlastima  da ispoštuju ovaj zahtjev, jer će u suprutnom podići i tužbe.

- Nastavit ćemo pravednu borbu protiv diskriminacije i segregacije nesrpskog stanovništva ovog grada, rekao je Bačić i dodao da neće odustati od svojih zahtjeva.
 
I Dražana Lepir, predsjednica Udruženja građana “Oštra Nula”, u obraćanju je istakla da svi oni koji osuđuju ratne zločine i zločince ne odupiru se samo nacionalističkim ideologijama već grade i nove mostove za ljude.

Danas smo u #Prijedor gdje obiljeżavamo #DanBijelihTraka. Foto: Umjetnička instalacija u pomen ubijenoj djeci. pic.twitter.com/D4gz6D9LYv

— Oštra Nula (@ostranula) 31. мај 2016.

#DanBijelihTraka u Prijedoru I #BiH #JerMeSeTice#Prijedorhttps://t.co/kKa63Sc3lv pic.twitter.com/ecYXfoy0Ya

— ANADOLU AGENCY (BHS) (@aa_balkans) 31. мај 2016.

- Naši životi ne smiju biti u službi ratnih profitera, kriminalne vlasti i nacionalističkih ideologija, naglasila je Lepir i dodala da su ih zabrane osnažile da četvrtu godinu obilježavaju u Prijedoru dan sjećanja na stradale.

- Nemojmo okretati glavu i biti licemjeri, jer nas se tiče, dodala je ona.
Bivša glasnogovornica Haškog tribunala Florence Hartmann je istakla da je danas takvo stanje da je teže govoriti o zločinima nego prije deset godina ili odmah nakon rata.

Ističući da se radi o zabrani memorijalizacije, navela je da su to neprihvatljive politike.

ZAŠTO JOŠ NISI U ZATVORU?

Uoči početka obilježavanja "Dana bijelih traka" u prijedorskom kafiću “Papa Joe” dogodio se incident kada Florence Hartmann konobar nije želio da posluži piće jer je oko ruke imala zavezanu bijelu traku.

U caffe "Papa Joe" Florence Hartmann odbili ... | #Društvo | https://t.co/ZVdiFDN2HE pic.twitter.com/jNI87SaVZQ

— Prijedorske (@prijedorskeinfo) 31. мај 2016.

Smatra da je to “očiti slučaj diskriminacije na javnom prostoru i ugostiteljskom objektu“ te je najavila da će incident prijaviti policiji.

Hartmann je dodala i da ju je jedan od zaposlenih u kafiću pitao “zašto još nije u zatvoru”.

Vlasti bosanskih Srba u Prijedoru su 31. maja 1992. godine izdale naredbu putem lokalnog radija kojom se naređuje nesrpskom stanovništvu da obilježi svoje kuće bijelim zastavama ili čaršafima, te da pri izlasku iz kuća stave bijele trake oko rukava.

Tako je i počelo etničko čišćenje u Prijedoru, a nakon toga uslijedili su logori, masovne egzekucije i drugi zločini.

CENTAR ZA MLADE „KVART“ OBJAVIO POMEN UBIJENOJ DJECI

Nakon odbijanja „Kozarskog vjesnika“ da objavi pomen na ubijenu djecu u Prijedoru 1992. i 1993. godine, Centar za mlade „Kvart“ objavio je pomen na svom blogu.
Pozvali su i sve druge medijske kuće, blogere/ke i druge medijske radnike/ice da objave pomen na svojim medijima, kako ne bi dopustili da se zaboravi sjećanje na nevino ubijenu djecu Prijedora, ali i kako bi pružili otpor, kako su naveli, zloupotrebi medija u političke svrhe.

Dan bijelih traka je obilježen u Sarajevu, Tuzli, Bugojnu, Jablanici, Konjicu i mnogim drugim gradovima, među kojima je i Banja Luka.

Bravo #BanaLuka
"@aa_balkans: #DanBijelihTraka traka u Banjaluci: Šutnjom prekinuti šutnju o ratnim zločinima #AA pic.twitter.com/C4wg8sFkHZ"

— Irma Antonia Plavcic (@Irma_A_P) 31. мај 2015.

GENOCID KOLEKTIVAN ČIN, ODGOVORNOST POJEDINAČNA

Norveški filozof i sociolog Arne Johan Vetlesen, sa Univerziteta Oslo, danas je na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu održao predavanje o temi "Logika genocida: Između kolektivnog i individualnog djelovanja".

Vetlesen je u izjavi za Fenu istakao da genocid i način kako je on izvršen, govori da je izvršen kolektivno, "ali pojedinačnim počiniocima je rečeno da neće biti smatrani odgovornim za bilo šta što budu činili tokom tog genocida".

- Osnovni problem koji se javlja je taj grupni identitet, odnosno, pripadnost grupi i to je taj uslov koji stvara strašni sukob. Jer pripadnost grupi određuje ko je prijatelj, a ko je neprijatelj, tako da pojedinac sam za sebe ne predstavlja nikakvu razliku i nikakav bitan element, rekao je on.

Generalno, pojasnio je, forma koja se javlja je u samoj logici, jer genocid predstavlja izvršenje jednog kolektivnog čina, i to je u sukobu sa osnovnim elementom koji zahtijeva sama pravda, moralnost.

- Odgovornost za počinjenje ratnog zločina, bez obzira da li se radi o zločinu silovanja, mučenja, ubistva, leži na pojedincu. Pojedinac treba da bude i pravno i moralno odgovoran za svoje postupke. To je ta osnovna sukobljenost, genocid, kao kolektivno izvršenje i pravda koja zahtijeva pojedinačnu odgovornost, istakao je Vetlesen.

Komentirajući Dejtonski sporazum za BiH, profesor Vetlesen je kazao da je taj sporazum bio samo jedan kompromis koji je u to vrijeme mogao biti donesen i to je bio jednostavan način izlaska iz tadašnje situacije u novembru 1995. godine.

Amerikanci su tražili simetričan model, kaže on, jer su bili uvjereni da ukoliko uvjere tri lidera da mogu da preuzmu dio podijeljene odgovornosti za zločine da će to biti rješenje te "nisu nikada htjeli asimetriju, nisu nikada htjeli da kažu da je jedna strana većim dijelom ili isključivo odgovorna za počinjenje ratnih zločina".

- To su uradili tada, a ono što se pokazalo je da je to jako loš model jer danas vidimo da je došlo do zamrzavanja odnosa i zamrzavanja snaga, što je trenutno na terenu, a što u stvari ne odgovara historijskim činjenicama, zaključio je filozof i sociolog Arne Johan Vetlesen.

'DAN BIJELIH TRAKA' OBILJEŽEN U SISKU I ZAGREBU

"Dan bijelih traka" je obilježen i u susjednoj Hrvatskoj, u gradu Sisku, rekao je za Fenu predsjednik Saveza logoraša u BiH Jasmin Mešković.

Obilježavanje je započelo mimohodom kroz grad, a nastavljeno tribinom o genocidu u Prijedoru.

Priređene su također izložba fotografija nastalih prilikom ekshumacije masovne grobnice Tomašica te projekcija dokumentarnih filmova Saveza logoraša u BiH.

Obilježavanje „Dana bijelih traka“ organizirao je taj savez koji naglašava da je u Bosni i Hercegovini tokom proteklog rata počinjen genocid i u prijedorskoj regiji.

Jasmin Mešković je rekao da je u Hrvatskoj "Dan bijelih traka" obilježen i u Zagrebu.

Prema najavi Vijeća bošnjačke nacionalne manjine, "Dani bijele trake u Zagrebu", u znak sjećanja na civilne žrtve masovnih zločina počinjenih u Prijedoru i sanskoj dolini, započeli su tribinom "Ubijenoj djeci Prijedora" i promocijom dokumentarnog filma "Pretty Village" ("Lijepo selo") autora Kemala Pervanića.

#Zagreb #Bandic #DanBijelihTraka#Prijedorpic.twitter.com/85yLJ2MbUL

— Psihoanaliticna (@Blonda_anakonda) 31. мај 2016.

#DanBijelihTraka#WhiteArmbandDay remember, respect, reconcile pic.twitter.com/pwYvVETcje

— mary ann hennessey (@mahennessey1) 31. мај 2016.

@NerminTulic The rest is silence!#danbijelihtrakapic.twitter.com/dB7CVrXFMv

— Nermin Tulic (@NerminTulic) 31. мај 2016.

Sjetite se Prijedora,ako ništa,makar zbog ono 102 ubijene djece! #danbijelihtraka

— čarli (@CharlieSixTango) 31. мај 2016.

Djeca Prijedora su ubijana metkom, nožem, izbliza. Intimnost nasilja rodila je kulturu poricanja. #DanBijelihTrakapic.twitter.com/wTbIVmiVXb

— Refik Hodzic (@ledenik1) 31. мај 2016.

Glavni trg #Prijedor#PrijedorGenocide#DanBijelihTrakapic.twitter.com/lB6xPWzhqd

— Ernad (@HoErnad) 31. мај 2015.

#Prijedor#DanBijelihTraka Da se nikad ne zaboravi pic.twitter.com/Bp9ZTXckTz

— Ernad (@HoErnad) 31. мај 2015.

(agencije/zurnal.info)