Istražujemo
ZIDOVI NA DRINI: Kad će biti uklonjene obaloutvrde u Goraždu i ko će to platiti?
Nakon pisanja Žurnala da su saglasnosti za gradnju obaloutvrda u Goraždu nezakonite, reagirali su federalni inspektori i Federalno ministarstvo prostornog uređenja poništivši urbanističku saglasnost i odobrenje za gradnju. Tri i po godine kasnije, uklanjanje obaloutvrda odlaže se žalbama. Dok se čeka odluka u vezi s tim ko bi trebao snositi troškove uklanjanja, čini se da su profitirale samo firme koje su sporne obaloutvrde gradile…
Tri i po godine nakon što je bivši federalni ministar prostornog uređenja Josip Martić poništio urbanističku saglasnost i odobrenje za gradnju obaloutvrda u Goraždu, ustvrdivši da tadašnja Općina Goražde putem svoje službe nije bila nadležna za izdavanje navedenih rješenja, odnosno da je saglasnosti moglo izdati isključivo Federalno ministarstvo prostornog uređenja, obaloutvrde na rijeci Drini i dalje nisu uklonjene.
Razlozi su, očekivano, administrativne prirode. Iako su federalni inspektori dva puta naložili Agenciji za vodno područje rijeke Save (AVP Sava) da ukloni obaloutvrde i sve vrate prijašnje stanje, iz ove agencije su za sada žalbama uspjeli odložiti uklanjanje spornih objekata. Čini se i da još uvijek nije do kraja jasno ko bi trebao snositi troškove uklanjanja, a profitirale su samo firme koje su izgradile sporne obaloutvrde.
ODLAGANJE UKLANJANJA OBALOUTVRDE
Kratko podsjetimo da su radovi na izgradnji obaloutvrde, vrijedni oko 10,5 miliona maraka i finansirani primarno kreditom Svjetske banke, počeli u aprilu 2019. godine. Prethodno je objavljeno kako su ugovori vrijedni oko 4,5, odnosno oko 5,2 miliona maraka zaključeni s firmama Mibral iz Sarajeva, te Okac iz Goražda.
Protesti zbog izgradnje obaloutvrde u Goraždu"Ne želimo zidove na Drini!"
Kada su vidjeli na koji način se gradi obaloutvrda, da je u naselju Luka izgrađena čak i u obliku zida, na ljeto 2020. godine Goraždani dižu svoj glas i protestima jasno daju do znanja šta misle o ovom projektu.
Goraždani digli glas protiv zidova na Drini"Osjećam se kao da sam u logoru!"
Ubrzo novinari Žurnala otkrivaju i da je saglasnosti za gradnju izdao nenadležni organ, odnosno tadašnja Općina Goražde umjesto Federalnog ministarstva prostornog uređenja.
Ove navode potom potvrđuju i federalni inspektori, a zatim i tadašnji federalni ministar Josip Martić koji poništava urbanističku saglasnost i odobrenje za gradnju. Ono što je trebalo uslijediti jeste rušenje obaloutvrde i vraćanje u prijašnje stanje.
U maju 2021, nakon krize izazvane pandemijom, federalni inspektori ponovo izlaze na teren i zaključuju da su svi radovi na desnoj obali završeni, dok je na lijevoj obali izvršeno pečaćenje objekta. Do narednog inspekcijskog nadzora proći će čak dvije godine, a tada je „utvrđeno da su radovi definisani okončanim situacijama koje su ispostavili izvođači radova, te su obaloutvrde izgrađene bez odobrenja za građenje i na lokalitetu na kome su izvođeni radovi“.
„Nakon provedenih inspekcijskih nadzora, postupajući inspektor je donio rješenje kojim nalaže pravnom licu – Agenciji za vodno područje rijeke Save Sarajevo i odgovornom licu u pravnom licu – direktoru Agencije u svojstvu investitora radova na izgradnji obaloutvrda na rijeci Drini, da u roku od 120 dana od dana prijema rješenja ukloni obaloutvrde na rijeci Drini te da uspostavi prijašnje stanje, o čemu je dužan obavijestiti postupajućeg inspektora“, odgovorili su Žurnalu iz Federalne uprave za inspekcijske poslove.
Na ovo rješenje žalit će se iz AVP Sava, što će Federalno ministarstvo prostornog uređenja, na čelu s novim ministrom Željkom Nedićem, prihvatiti i predmet vratiti na ponovni postupak.
U ponovnom postupku federalni građevinski inspektor opet donosi istu odluku – nalaže se AVP Sava i direktoru da uklone obaloutvrde na rijeci Drini.
I potom je, opet, uslijedila žalba AVP Sava. I ponovo je, potvrdio je Žurnalu ministar Nedić, žalba usvojena sa odlukom da se predmet vrati na ponovni postupak. U obrazloženju rješenja Federalnog ministarstva prostornog uređenja, od 9. januara ove godine, ističe se jedna bitna stvar – ocijenjeno je da postoje elementi za utvrđivanje solidarne odgovornosti više lica zbog zajedničkog djelovanja.
KO ĆE PLATITI UKLANJANJE OBALOUTVRDA?
Dok se očekuje donošenje novog rješenja federalnog građevinskog inspektora i nova odluka da se obaloutvrde uklone, čini se kako je jedino pitanje ko će platiti ove radove.
Na ovaj problem Žurnal je upozoravao još prije nekoliko godina. Naime, u poništenim saglasnostima se kao investitor navodila tadašnja Općina Goražde. S druge strane, zvanično, što je pisalo i na tabli, investitor je Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva, a kao strana u zaključenim ugovorima se pojavljivala i Agencija za vodno područje rijeke Save. Osim toga, AVP Sava je prema zahtjevu Vlade FBiH izdvojila 1,5 miliona maraka za sufinansiranje radova.
Upravo navedena nedoumica u vezi s tim ko je de facto investitor jedan je od glavnih razloga zbog čega su se usvojile žalbe AVP Sava. S obzirom na to da se vrijednost troškova uklanjanja obaloutvrda procjenjuje na nekoliko miliona maraka, a te troškove treba snositi investitor, razlog zbog čega se insistira na utvrđivanju solidarne odgovornosti je i više nego jasan.
A profitirat će, izgledno je, opet samo privatne firme s kojima bi se trebali zaključiti ugovori za uklanjanje obaloutvrda.
GRAĐANI TRAŽE PROCESUIRANJE ODGOVORNIH
Iz neformalne grupe građana Spasimo Drinu za Žurnal kažu kako su zadovoljni time što se ide u pravcu uklanjanja obaloutvrda, ali da uopće nisu sigurni da je moguće sve vratiti u prvobitno stanje, jer je hortikultura koja je postojala na tom mjestu potpuno uništena.
„Mi u Goraždu moramo imati utvrde koje će nas zaštititi od poplava, ali nikako na ovaj način na koji je to izvedeno prije nekoliko godina. Sreća da su se građani pobunili i zaustavili potpuno fizičko odvajanje građana od simbola našeg grada, ljepotice rijeke Drine. Mi i dalje stojimo rame uz rame i tražimo da nam vrate našu rijeku i najljepšu šetnicu uz nju“, ističu oni.
Razočarani su, kažu, odlukom Kantonalnog tužilaštva BPK Goraže da ne sprovedu istragu protiv odgovornih, ali da nakon izjavljene žalbe očekuju drugačiji ishod:
„Prema dokumentaciji koju smo prikupili, imamo razloga vjerovati da je ovo predmet kojim se istražni organi moraju ozbiljno pozabaviti. Sama činjenica da je nezakonito izdata dozvola za građenje upućuje na to jer, najblaže rečeno, imamo nesavjestan rad u službi. Mi smo uputili žalbu prema Federalnom tužilaštvu kao višoj instanci i dobili smo odgovor da se naša žalba uvažava, te da se vraća na prvostepeni organ, odnosno Tužilaštvu BPK Goražde i da im se daju upute za dalje postupanje.“
(zurnal.info)
