Čišćenje sarajevskih ulica: Kako su iz glavnog grada protjerani narodni heroji i heroine

Znate li ko je bio Vojislav Kecmanović Đedo?

Ako ne znate ko je i šta je, samo upišite njegovo ime u pretraživaču, pa ćete lako saznati da je rođen u Prijedoru, da je umro u Sarajevu, da je bio partizan i da je 25. novembra 1943. godine u Mrkonjić Gradu predsjedavao ZAVNOBiH-om. Istom onom sjednicom koja se obilježava kao Dan državnosti BiH.

Svakog 25.novembra ispred spomenika se skupe izetbegovići, konakovići, behmeni i lijevi i desni, skupe se skake i ostali „borci protiv antifašizma“, da polaganjem cvijeća obilježe rođendan BiH. Pitate li ih za Vojislava Kecmanovića Đedu očekujte odgovor u glasilu Faktor. Možda i u Stavu.

Elem, Vojislav Kecmanović Đedo bio je obnovitelj državnosti BiH, a poslije oslobođenja Sarajeva, u aprilu 1945.godine bio je predsjednik Prezidijuma Narodne skupštine Narodne Republike Bosne i Hercegovine. Pojednostavljeno, bio je predsjednik Bosne i Hercegovine. Narodne.

Nakon smrti, Vojislav Kecmanović dobio je ulicu u Sarajevu. Danas, kada je Dan državnosti BiH protjeran iz dvije trećine BiH, iz preostale trećine protjeran je predsjednik ZAVNOBiH. Đedo već godinama nema ulicu u Sarajevu. Umjesto Đedo, na tabli na Koševskom Brdu piše - Dedo, po zelenoj beretki Nusretu Šišići Dedi koji je zauzeo ulicu prvog predsjednika moderne BiH.

Danas se po Vojislavu Kecmanoviću više ne zove nijedna sarajevska ulica.

Za Fuada Midžića mlađe su generacije čule barem slušajući pjesme grupe Zabranjeno pušenje. Stariji znaju da je Midžić narodni heroj koji je poginuo u završnim borbama za oslobođenje Sarajeva, a da je prije toga bio zatočen u ustaškom logoru Jasenovac. Zbog zasluga u borbi protiv fašizma dobio je ulicu u sarajevskom naselju Breka-Koševo II.

A onda su na vlast došli borci protiv antifašizma i Fuada Midžića otjerali iz Sarajeva. Dio njegove ulice danas nosi ime Mustafe Busuladžića, „bošnjačkog intelektualca“ angažovanog na promociji ustaške NDH.

Ime Jusufa Džonlića uklesano je na spomeniku na Vracama. Narodni heroj, antifašista, politički komesar u Šesnaestoj muslimanskoj brigadi, poginuo je kod Kalesije 1944. godine. Ulica u sarajevskom naselju Vratnik nosila je njegovo ime. Danas se ta ulica zove – Čebedžije.  Za Jusufa Džonlića u Sarajevu nema mjesta.

I narodnog heroja Ahmeta Fetahagića borci protiv antifašizma svukli su u Kevrin potok. Danas se tako zove ulica u Mjesnoj zajednici Mejtaš-Bjelave koja je nekad nosila ime heroja čije se kosti nalaze u Grobnici narodnih heroja na Vracama, gdje svakog 25.novembra i 6. aprila zvaničnici polažu cvijeće.

I kosti Slaviše Vajnera Čiče,koji je za narednog heroja proglašen na Dan državnosti BiH 1944. godine, nalaze se na Vracama iznad Sarajeva. Čičina ulica danas nosi ime Augusta Brauna.

Narodni heroj Vaso Miskin Crni također je bio učesnik ZAVNOBiH-a kada je 1943. godine obnovljena državnost BiH. Sahranjen je na Vracama. Njegova ulica danas se zove Ferhadija.

Heroinu Radojku Lakić ustaše su strijeljale 1941. godine, nakon što su otkrili da je u Sarajevu djelovala kao ilegalac i antifašista. Sahranjena je na Vracama. Nijedna ulica u Sarajevu više ne nosi njeno ime. Tamo gdje je bila Ulica Radojke Lakić danas je Kaptol.

Zaključak? Zar ga je potrebno pisati?

(zurnal.info)