Pod okupacijom
12 DUNUMA STRAHA: Porodica Šehić pod minama
Bageri su u dvorištu kalesijske porodice Šehić iskopavali minu za minom, a njihova devetogodišnja kćerka pronalazila je neispaljene metke. Mine su uklonjene, ali porodica 12 dunuma zemlje koristi samo po utabanim stazama. Tri decenije nakon rata BiH ima 756 kvadratnih kilometara minski sumnjive površine. Fali i deminera i novca. Vlast ne žuri, piše mišljenja o Nacrtu novog zakona o protivminskom djelovanju.
U dvorištu porodice Šehić, u mjestu Zelina kod Kalesije, nema dječje igre, kopanja, sadnje ni loženja vatre. Imaju 12 dunuma zemlje, ali se kreću samo utabanim stazama.
Prije pet mjeseci počeli su građevinske radove. Bageri su iz zemlje izvlačili minu za minom. Devetogodišnja kćerka Fadila i Mirsade pronalazila je neispaljene metke.
Radovi su odmah zaustavljeni. Tim za uklanjanje mina sve je bezbjedno uklonio, ali porodica nije dobila najpotrebnije – sigurnost da je kompletno zemljište bezbjedno.
„Zamislite da smo zapalili vatru u dvorištu?! Krčili smo, sređivali sve... Pobilo bi nas. Bojim se, nigdje ne smijemo. Nesigurno je“, priča Žurnalu Mirsada Šehić i pokazuje fotografije onoga što su pronašli.
Tri decenije nakon rata njihovo dvorište i dalje nije samo dvorište. Ono je „minski sumnjiva površina“.
U Kantonalnoj upravi civilne zaštite Tuzlanskog kantona Žurnalu je sve ovo potvrđeno, ali, kažu, Šehići nisu izuzetak. Cijelo područje Zelina krije mine. Tokom proteklog rata ovo je bila zona borbenih dejstava, u evidenciji definisana kao zona blizu linija razgraničenja, važan strateški položaj.
U Bosni i Hercegovini je 756 kvadratnih kilometara potencijalno opasne površine, a broj deminera je svakim danom sve manji. Trenutno ih je nešto više od 1.000, novca sve manje..
„Ja bih sada otišao na teren i to očistio“, kaže Žurnalu uposlenik Centra za uklanjanje mina BHMAC.
Ruke su mu vezane.
ZAKON NA USAGLAŠAVANJU, ŠEHIĆI I DEMINERI NA ČEKANJU
Novi zakon o protivminskom djelovanju još je u fazi usaglašavanja. Omogućio bi stabilnije finansiranje razminiranja, ali bi i uredio radni, socijalni i penzioni status ljudi koji obavljaju jedan od najrizičnijih poslova u zemlji.
Prema planovima, od 2027. do 2032. godine godišnje bi trebalo čistiti oko 55 kvadratnih kilometara. U BHMAC-u, međutim, smatraju da bi uz nove uslove taj kapacitet mogao biti povećan na 75 do 80 kvadratnih kilometara godišnje. Za to bi, između ostalog, trebalo angažovati još deminera i nabaviti potrebnu opremu.

Na primjer, deminerskom bataljonu Oružanih snaga BiH nedostaje oko 60 ljudi, što odgovara kapacitetu od osam do deset timova. Slična situacija je i u entitetskim civilnim zaštitama.
Ako, pak, zakon ne bude donesen, a strane donacije nastave da se smanjuju, BiH bi, upozoravaju, mogla biti deminirana tek do 2045. godine.
Istovremeno, u Ministarstvu civilnih poslova BiH za Federalnu novinsku agenciju upozoravaju da rok za završetak deminiranja mora biti zasnovan na stvarnim finansijskim, ljudskim i operativnim kapacitetima. Kao jedan od problema navode i to što su godišnji planovi razminiranja ranije uglavnom ostvarivani u svega 20 do 30 posto.
Nacrt zakona predviđa da institucije BiH, entiteti i Brčko distrikt za deminiranje izdvajaju najmanje 0,2 posto novca, što bi trebalo osigurati oko 60 posto iznosa potrebnog za godišnji cilj od 75 kvadratnih kilometara. Ostatak bi se i dalje morao obezbjeđivati iz drugih domaćih izvora i međunarodne pomoći.
Predstavnici vlasti trenutno pišu mišljenja o ovome.
U UNDP-u BiH upozoravaju da je međunarodne donatorske pomoći sve manje. Iz protivminskih aktivnosti povukle su se i organizacije „Norwegian People's Aid“ i „Mines Advisory Group“, koje su to godinama radile.
Nije, međutim, problem samo u novcu i broju ljudi. Novi zakon trebalo bi da riješi i status onih koji rade u minski sumnjivim područjima, a nisu direktno angažovani na uklanjanju mina. U Ministarstvu civilnih poslova navode da važeći propisi ne prepoznaju sve kategorije ljudi koji ulaze na takva područja, iako i oni mogu biti izloženi riziku.
Nacrt predviđa staž s uvećanim trajanjem, poseban dodatak na platu, povoljnije uslove za penzionisanje, kao i prava u slučaju povrede ili smrti tokom deminiranja.
Dok se čekaju očitovanja predstavnika vlasti na Nacrt zakona, za porodicu Šehić sve ovo trenutno znači jedno – da i dalje ne smiju slobodno koristiti vlastitu imovinu. Njihovih 12 dunuma stoji neuređeno. Radovi su zaustavljeni, a dvorištem se hoda samo tamo gdje je zemlja već ugažena.
(zurnal.info)