Investiciono-razvojna banka Republike Srpske (IRB RS) je u poslednje dvije godine izdvojila 2.170.111 konvertibilnih maraka za plaćanje usluga tri advokata iz Hrvatske i Srbije, čiji je zadatak da rade na rješavanje imovinsko-pravnih odnosa za nekretnine javnih preduzeća iz Republike Srpske koje se nalaze u ovim susjednim zemljama. Radi se, zapravo, o tzv. imovini iz pasivnog podbilansa, koja nije mogla biti predmet privatizacije, već je, kao i sve druge nekretnine koje se nalaze na teritoriji drugih republika bivše SFRJ i Federacije BiH, ex lege imovina Republike Srpske.
Kakav je rezultat rada ovih „masno“ plaćenih advokatskih usluga nije poznato, jer poslednji izvještaj o radu IRB RS, objavljen na zvaničnom sajtu ove finansijske organizacije, odnosi se na 2018. godinu. Iz IRB RS nisu odgovorili ni na pitanja Žurnala kakvi su rezultati angažovanja advokata iz Srbije i Hrvatske. U svakom slučaju, teško da su finansijski efekti angažovanja ovih advokata i blizu cifri koja je izdvojena da bi se platile njihove usluge.
Iako su države bivše SFRJ prije 21 godinu (29. juna 2001. goidne) u Beču potpisale Sporazum o pitanjima sukcesije, vlasti u BiH, svi njeni nivoi, uključujući i državno pravobranilaštvo, do danas nije uradila skoro ništa na primjeni Anexa G ovog ugovora, koji se odnosi na "privatnu imovinu i stečena prava" u korist BiH. Zato se ostavlja pitanje zbog čega IRB RS potpisuje ugovore sa advokatima iz Hrvatske i Srbije (za dvije godine u zbiru više od dva miliona maraka), kada je taj posao osuđen na propast, tim više jer su u ranijim ovakvim slučajevima hrvatski sudovi ocijenili da nema mjesta primjeni Sporazuma o sukcesiji. Taj Sporazum, prema tumačenju hrvatskih vlasti, tek je krovni dokument koji nije osnov za vraćanje imovine i u praksi još uvijek ne može da proizvede konkretne pravne posledice. Tu je i odluka Sabora Hrvatske iz 2018. godine kojom je omogućeno da se „sporna imovina da u zakup od 30 godina“, što dodatno otežava svaki pokušaj da preduzeća iz BiH, uključujući oba entiteta, dođu do svoje imovine u Hrvatskoj.
Bez odgovora iz IRB-a
Poseban problem je netransparentnost cijelog procesa odabira advokata, koje je izabrala IRB RS da je zastupaju u ovim poslovima, kao i nepostojanje podataka o tome koji su stvarni efekti rada tih advokatskih kacelarija.
Poslednju odluku o izboru najboljeg ponuđača za „nabavku pravnih (advokatskih) usluga u Republici Hrvatskoj“, IRB RS je donijela 15. avgusta ove godine. Za najboljeg ponuđača tada je izabran odvjetnik Dražen Štivić iz Županje, a vrijednost posla precizirana je na 320.000 KM. IRB RS je odvjetnika Dražena Štivića odabrala kao najboljeg ponuđača za advokatske poslove i u 2020. godini, čija je vrijednost bila ogromnih 720.000 KM.
S ozbirom na to da iz IRB RS nisu Žurnalu odgovorili na pitanja u vezi sa angažovanjem advokata Štivića (u vezi sa odlukom iz avgusta ove godine), kao ni da li je i u kojim slučajevima njegova advokatska kancelarija riješila sporove u korist Republike Srpske u 2020. godini, odgovor smo pokušali dobiti od samog odvjetnika iz Županje.
U kratkom telefonskom razgovoru Štivić je Žurnalu rekao da „nije potpisao nikakav ugovor sa IRB RS“, a na pitanje o rezultatima njegovog ranijeg angažmana od IRB RS razgovor je okončao riječima: „Oprostite, kod doktora sam, moram u oridinaciju, na redu sam, stvarno“. Potom je prekinuo vezu i kasnije nije odgovorio na poruku da li možemo nastaviti razgovor.
Osim Štivića, ponude su poslali i advokati Josip Firija i Vladan Zečević, ali je IRB RS odlučio da je Štivićeva ponuda jedina prihvatljiva. Kriterijum je, kao i obično kada se radi o dogovorenim javnim nabavkama, bio najniža cijena ponude. IRB je kao maksimum naveo 320.697,20 KM, a Štivićeva ponuda glasila je okruglih 320 hiljada KM. Da bi se ovoj javnoj nabavci dao privid nadmetanja, jedan od ponuđača je bio i advokat Vladan Zečević iz Rijeke, koji je ovoga puta ispao iz trke.
Žurnal je ranije objavio da je IRB RS u avgustu prošle godine odabrala Zečevića za najboljeg ponuđača (mada je bio i jedini) za poslove advokatskih usluga u Hrvatskoj. Procijenjena vrijednost tog posla iznosila je 452.949, 35 KM, a iz IRB RS nam nisu odgovorili na pitanja kakvi su rezultati angažovanja advokata Zečevića na rješavanju imovinsko-pravnih za nekretnine iz RS, koje su bile predmet ovog ugovora u prošloj godini.
Zanimljivo je da je odvjetnik Vladan Zečević imenovan za člana Upravnog odbora Društva za upravljanje investicionim „STRATEGIC INVESTMENT“ d.o.o. Banjaluka, čiji je osnivač Kristijan Krezić iz Hrvatske, kontroverzni biznismen koji je, osim ove firme, u Republici Srpskoj osnovao još osam preduzeća. Sva su registrovana u Jevrejskoj ulici br. 1, što se vidi i na sajtu APIF-a. Portal epodravina.hr je 23. maja 2021. godine objavio da je „javnosti apsolutno nepoznati biznismen“ Kristijan Krezić u industrijskoj zoni Dravska u Koprivnici prije nešto manje od dvije godine kupio zemljište za 3,8 miliona kuna (oko 508 hiljada evra) i obećao izgradnju ultramodernih pogona za farmaceutske proizvode na bazi kanabisa. Od svega toga nije bilo ništa, Krezić je iz Hrvatske nestao bez traga, da bi se pojavio u Banjaluci, što je potvrdio i gradonačelnik Koprivnice Mišel Jakšić, rekavši da ima takvu informaciju. Prema izvorima Žurnala iz Vlade RS, Krezić je i u RS namjeravao da posao sa proizvodnjom medicinske marihuane.
Poslovi su advokatska tajna
Jedan ponuđač i „najniža cijena“ ponude, u pravilu, ukazuju da je tender sporan i da se u vezi takvih javnih nabavki odvijaju zakulisni poslovi. Kao u slučaju odvjetnika Zečevića iz 2021. godine i odvjetnika Štivića iz 2020. godine, po istom principu je IRB RS u prošloj godini za advokatske usluge u Srbiji angažovala advokata iz Novog Sada Božidara Beronju
Odluku o tome IRB je donio 19. marata 2021. godine, a vrijednost ugovora, sklopljenog na 12 mjeseci, uz mogućnost produženja ugovora, iznosila je 680.000 KM. Beronja je „velikodušno“ dao najbolju ponudu, umanjivši procijenjenu vrijednost posla, koju je definisao IRB, za 867,24 KM.
Žurnal je kontaktirao i advokata Beronju, koji je rekao da ne može govoriti o rezultatima obavljenog posla za koji ga je angažovao IRB, „jer ga na to obavezuje advokatska tajna“. „Ja to ne smijem da vam kažem“, rekao je Beronja. Na našu konstataciju da su tenderi sporni zbog načina na koji IRB bira advokate koje će angažovati u Hrvatskoj i Srbiji, Beronja je odgovorio sledeće: „Čak i da ima spornih stvari, ja ne smijem o tome da vam pričam. Ja sam se javio na javni oglas, dobio posao, radio, podnosio neke izvještaje. Ugovor je jednostrano raskinut od strane njih. To je ono što je javno dostupno, sve ostalo spada u domen advokatske tajne. Šta sam radio, kako sam radio, s kim je bio angažman, da li su oni zadovoljni, ja to ne mogu da vam kažem“, rekao nam je Beronja u telefonskom razgovoru. Za njega je „dio povjerljivosti“ i podatak o tome na koliko je slučajeva imovine trebalo da radi.
Pravni stručnjaci koje je Žurnal konsultovao navode da je vrijednost posla ugovorena sa Beronjom uveliko precijenjena, u pogledu tarife, koja za takvu vrstu poslova važi u Srbiji. Oni su ocijenili da nema sumnje da je u ovom slučaju, kao i u slučaju odvejtnika Štivića i Zečeviča (koji su prema njima takođe pretplaćeni za ono što su radili), riječ o namještenim tenderima, odnosno unaprijed dogovorenim dilovima s ciljem da pojedinci profitiraju, a da nisu ništa uradili.
Još su istakli da su sporni i uslovi iz tendera koji je postavio IRB RS, posebno oni koji se odnose na odredbu da angažovani advokat treba da ima 25 godina iskustva, što je nedopustiva i diskriminatorska odredba, za sve one advokate koji imaju manje godina iskustva, a mogu biti itekako bolji stručnjaci od izabranih advokata. Kada je IRB RS u pitanju, sve je moguće, pa i da opušak od cigarete iz žardinjere u bašti ugostiteljskog objekta u prizemlju, izazove požar samo u prostorijama ove banke, smještenim na spratu iznad. Za rubriku – vjerovali ili ne je tvrdnja da je požar preskočio cijeli jedan sprat, a da, pritom, nije zahvatio ni milimetar objekta u prizemlju pored kojeg se nalazila žardinjera i navodni opušak od cigarete.
(zurnal.info)