“Tužilaštvo BiH je dokazalo navode optužnice da je Kemal Čaušević primio milion i 722 hiljade konvertibilnih maraka mita”, istakla je predsjedavajuća Sudskog vijeća Biljana Ćuković nekoliko minuta nakon što je bivšem direktoru Uprave za indirektno oporezivanje BiH saopćila da je osuđen na devet godina zatvora.
Ova zatvorska kazna mu je izrečena zbog produženog krivičnog djela primanje dara i pranje novca.
Prilikom odmjeravanja kazne Čauševiću, Sud BiH je kao otežavajuću okolnost uzeo i njegovo neprimjereno ponašanje u sudnici, te nepoštivanje suda.
"Pandora" spala na tri čovjeka
Istovremeno, Sud BiH je Čauševiću oduzeo imovinu i to četiri stana u centru Sarajeva, četiri poslovna prostora, te tri njive, kao i 575.293,57 KM.
Podsjetimo, da je bivšem direktoru UIO imovina “zaleđena” još 2013. godine kada je i pokrenuta istraga u predmetu “Pandora” koja je najavljivana kao jedan od najvažnijih slučajeva korupcije u poslijeratnoj BiH koji će uzdrmati vrhove SDA, HDZ-a i SNSD-a.
Međutim, nakon sedam godina (tri godine istrage, te četiri godine suđenja) čuvena “Pandora” svedena je na Čauševića i uvoznika tekstila Anesa Sadikovića koji je danas zbog davanja dara osuđen na dvije godine zatvora.
Obojici optuženih u izrečene kazne uračunat će se vrijeme koje su proveli u pritvoru i to Čaušević od 18. juna do 12. septembra, a Sadiković od 19. juna do 15. jula 2014.
Sud je Čauševića proglasio krivim jer je kao direktor UIO BiH 2007. stupio u kontakt sa uvoznicima tekstila Sadikovićem i Sedinetom Karićem (ranije osuđen na osnovu sporazuma o priznanju krivice, op.a.) i nezakonito dogovorio da će favorizovati njihove firme na način da će im obezbijediti da prikazuju fakture iako je znao da su na njima prikazane niže cijene.
“Na taj način je oštetio budžet BiH”, naglasila je sutkinja.
Čaušević je tražio od uvoznika tekstila da mu na ime ove usluge, redovno, svaki mjesec predaju po 1.000 KM.
“Novac dobijen na taj način je stavio u legalne tokove kupujući nekretnine”, navodi se u presudi.
Istom presudom, Čaušević je oslobođen optužbe da je zloupotrijebio položaj, odnosno da je posao vršenje usluga štampanja poreskih markica na vrijednosnom papiru sa zaštitom, dodijelio firmi „Glas Srpski – Grafika“ A.D. Banja Luka čime im je pribavio protivpravnu imovinsku korist u iznosu od 200.000 KM.
Od najsretnijeg dana do "život mi je pri kraju"
Akcija “Pandora” počela je 2014. hapšenjem 54 osobe među kojima je bio i Čaušević.
“Ovo mi je najsretniji dan u životu”, izjavio je Čaušević na dan hapšenja 18. juna 2014. dok su ga pripadnici SIPA-e sprovodili sa lisicima u Tužilaštvo BiH.
Danas, sedam godina nakon toga, po završetku suđenja novinarima je kazao da “ne zna šta će s njim biti, žaliće se, život mu je pri kraju, da su imovinu oduzeli od njegovog djeteta, te da ima dokaze vještačenja da je to stekao svojim radom”.
Čaušević je kao kadar SDA na mjesto direktora UIO postavljen 2004., a Vijeće ministara ga je s ove funkcije smijenilo u februaru 2011. Njegovoj smjeni prethodile su optužbe da je umiješan u nekoliko poreskih i carinskih malverzacija, kao i upozorenja zaposlenih u UIO da je samovoljno otpuštao kadrove koji se nisu slagali s njegovim radom.
Treći mjesec nakon hapšenja, kada je shvatio da se ovaj put neće uspjeti izvući, Čaušević je potpisao preliminarni sporazum sa tužiocima Dubravkom Čamparom i Olegom Čavkom. Tada se obavezao da će svjedočiti u predmetima protiv Nikole Špirića, Dragana Čovića, Sulejmana Tihića koji je u to vrijeme bio živ, te drugih funkcionera koji su s njim učestvovali u kriminalu.
U međuvremenu su tužitelji odustali od sporazuma, tako da istrage protiv visokopozicioniranih političara, koje je Čaušević spominjao u svojim izjavama, nikada nisu pokrenute.
Iako je prije nekoliko godina nudio dokaze protiv njih, danas je Čaušević pred Sudom BiH izjavio da mu “nije namjestila politika, nego pravosuđe”.
(žurnal.info)