Klinike potrošile novac namijenjen za laboratorijske reagense

Burnu raspravu među poslanicima u Skupštini Kantona Sarajevo pokrenula je, nedavno, izjava Mahmuta Đape, direktora Zavoda zdravstvenog osiguranja Kantona Sarajevo (ZZO KS), da su novac koji je namijenjen za nabavku laboratorijskih reagensa "neke klinike potrošile a da reagense nisu nabavile."

U razgovoru za Žurnal, šefica Kliničke apoteke KCUS-a Anesa Eminović energično odbacuje svaku mogućnost da se novac troši nenamjenski. Nije čak ni sigurna da je Đapo mislio na KCUS "jer u Kantonu ima i drugih zdravstvenih ustanova". Tvrdi da svih šest laboratorija u okviru KCUS-a posluje, kao i uvijek, bez problema i zastoja, "izuzev što se dogodi da poneka reagnecija nedostaje dan, dva, pogotovo zimi, zbog problema u transportu".

- Onog momenta kad gospodin Đapo kaže: "U Kliničkom centru nema reagensa, na toj i toj klinici nema", onda ću Vam reći da li je to tačno ili nije – rezolutna je magistricaa Eminović. Na ponovljeno pitanje znači li to da problema na klinikama ipak ima ili ih je ranije bilo odgovara odlučnim "ne". Pa dobro, onda Mahmut Đapo ne govori istinu?

- U Kliničkom centru novac namijenjen za reagencije, lijekove i sva medicinska sredstva uvijek je trošen isključivo u tu svrhu i nikako drugačije. Ukoliko je mislio na KCUS, nije u pravu – tvrdi magistra Eminović.

Odgovorna je, između ostalog, za nabavku lijekova i medicinskih sredstava za potrebe KCUS-a. Na pitanje kolikom je sumom, okvirno, ova ustanova raspolagala u 2011. te može li nam pružiti uvid u to kako su sredstva potrošena, odgovara da "ne može reći, jer se još uvijek radi inventura". A u 2010.?

- Ne sjećam se, to je davno bilo, kaže. Prema procjenama ZZO Kantona Sarajevo, u prvih devet mjeseci prošle godine Kliničkom centru je, za troškove materijala, energije i usluga uplaćeno 57 i po miliona maraka.

Nema više egzibicija

Mahmut Đapo, direktor Zavoda zdravstvenog osiguranja Kantona Sarajevo, ostaje pri svom:

- Stojim iza svojih riječi i svaki dalji komentar bio bi suvišan – govori za Žurnal i dodaje - Novac koji Zavod obezbjeđuje za materijalne troškove je dovoljan i mnogo je veći od sume koju u svojim izvještajima prikazuju zdravstvene ustanove. Čak bi trebalo da im ostane i viška sredstava.

Ipak, financijski izvještaji koji bi potkrijepili tvrdnje jednih ili drugih nisu dostupni javnosti. Đapo nam je ustupio šture, tabelarne podatke o ukupnim rashodima KCUS-a za prvih devet mjeseci prošle godine ali nije bio voljan pružiti nam uvid u financijsko poslovanje JU Dom zdravlja. Tamo je "pravna država", izgleda, nastupila prošlog avgusta, dolaskom novog direktora Milana Miokovića. Zbog toga, priču o nedostatku medicinskog materijala, između ostalog reagensa za kontrolu željeza, triglicerida, uree, kreatinina, CRP-a, koja je trajala sve do kraja prošloga ljeta, par mjeseci kasnije portparol Arman Šarkić smatra "deplasiranom":

- Ranije je bilo egzibicija zbog nepriznatog kadra, ali od avgusta prošle godine sve teče normalno. Za sve informacije o ranijem periodu obratite se bivšem direktoru Slobodanu Trniniću.

Nepriznati zdravstveni kadar su, podsjetimo, radnici koje menadžment ustanove prima bez saglasnosti Ministarstva zdravstva i Zavoda zdravstvenog osiguranja a novac za njihove plaće namiče se "iz drugih izvora". Najčešće, o čemu je za Žurnal govorio kantonalni ministar zdravstva Zlatko Vuković, iz novca namijenjenog za nabavku medicinskog materijala, plaćanje komunalija...

Na pitanje da li to znači da se novcem u njegovom mandatu raspolagalo nenamjenski, Šarkić odgovara da je to "u domenu špekulacija" u koje ne želi da se miješa. Portparol JU Dom zdravlja ne želi kazati ni koliko je novca Zavod zdravstvenog osiguranja Kantona Sarajevo uplaćivao za kupovinu medicinskog materijala.

- Zavod je naš finansijer, direktor Mahmut Đapo naš blagajnik. Na osnovu internog dogovora, on je ovlašten dati vam podatke o finansijskim stavkama.

Podsjetimo, u JU Dom zdravlja radi preko 500 "nepriznatih" radnika. Podsjetićemo da je prije godinu dana, Šarkić za Žurnal tvrdio da je razlog nestašice reagensa to što "broj pacijenata raste a novac za nabavku materijala ostaje isti godinama". Financijske "egzibicije" kojima se pabirčio novac za plaće viška radnika tada nije spominjao.

 Uvesti dopunsko osiguranje

 Za razliku od Kliničkog centra i JU Dom zdravlja, u kojima trakavica oko "priznatih" i "nepriznatih", oko nestašice ovoga ili onoga nikako da se okonča, Opća bolnica Dr. Abdulah Nakaš nema takvih problema.

- Sredstva trošimo racionalno i uvijek imamo takozvanu "minimalnu zalihu" reagensa i materijala. Kod nas se sredstva ne preljevaju u druge aktivnosti – govori direktor Bakir Nakaš. Dodaje da novca ima dovoljno, ukoliko se njime domaćinski raspolaže i objašnjava:

- Jasno je da postoji sukob između zdravstvenih ustanova, kojima uvijek treba više novca, te Zavoda zdravstvenog osiguranja, koji taj novac distribuira. Ne smijemo pustiti da troškovi rastu stihijski. Veliki, kapitalni projekti ne mogu se finansirati iz obaveznog zdravstvenog osiguranja. Zbog toga smatram da je neophodno da se uvede i dopunsko osiguranje.

Putevi novca koji se iz džepova građana, svakog mjeseca, izdvajaju za glomazni ali slabo funkcionalni zdravstveni sistem u Kantonu Sarajevo – a ista je priča i drugdje – sve su, čini se, sem ravni i bez trnja.

 (zurnal.info)