Ko je jači: birokratska mafija ili država?

Državna agencija za istrage i zaštitu (SIPA) je od 2009-te do kraja januara ove godine, samo nakon istraga sumnjivih novčanih transakcija u institucijama BiH, a nakon što su i javni revizori i parlamentarci uradili svoj dio posla, Tužilaštvu proslijedila 29 krivičnih prijava protiv 68 osoba!

- Počinjenim krivičnim djelima zloupotrebe službenog položaja ili ovlaštenja i nesavjestan rad u službi, a koja su prijavljena u našim izvještajima u proteklih pet godina, utvrđena je šteta za Budžet BiH u višemilionskim iznosima, odgovorila je Žurnalu Željka Kujundžija, portparol SIPA-e.  

Pa ipak, iz Tužilaštva BiH još nema potvrde da su u ovim predmetima podigli ijednu optužnicu!

TUŽIOCI PREZAUZETI SEMINARIMA

Osim pitanja ima li ili nema, i zašto nema optužnica, jedno od Žurnalovih pitanja glavnom, odnosno nekom od postupajućih tužilaca, bilo je i imaju li problema u radu i da li je to eventualno razlog što se još nije uspjelo prikupiti dovoljno argumenata za optužnice.
Međutim, u pismu koje je navodno lično odobrio šef Posebnog odjela za organizirani, privredni kriminal i korupciju (POOK), pojašnjavaju nam tek procedure po kojima Tužilaštvo postupa.

- Tužilaštvo BiH, po zaprimanju, sve revizorske izvještaje prosljeđuje nadležnoj Državnoj agenciji za istrage i zaštitu (SIPA) na postupanje, a u cilju provođenja mjera i radnji, te radi otkrivanja da li je izvršeno neko od krivičnih djela i da li su provođenjem mjera i radnji otkriveni izvršioci nekih od krivičnih djela propisanih Krivičnim zakonom (KZ) BiH, pišu u odgovoru iz Tužilaštva BiH.

Nadalje kažu u Tužilaštvu BiH da "ukoliko SIPA, provođenjem mjera i radnji prikupi dokaze da je u okviru organa izvršeno krivično djelo, te prikupi dokaze o osobama koje su izvršile krivično djelo propisano KZ BiH, tada nastaju izvještaji po počinjenom krivičnom djelu i izvršenom u skladu sa članom 218. i 219. Zakona o krivičnom postupku BiH".

Nema, međutim, ni slova o tome šta se dalje događa sa prijavama koje sačini SIPA.

Kažu nam u Tužilaštvu i to da će ubrzo će na web stranici postaviti izvještaj o radu za prošlu godinu, pa će nam mnogo štošta biti jasnije. A vjerovatno misle na probleme koji su u izvještaju za 2011-tu navedeni kao razlozi što Tužilaštvo ne može da uradi mnogo više.
 
U izvještaju piše kako su tužioci obavezni da se stalno educiraju pa im česti međunarodni seminari oduzimaju dosta vremena. Pa između ostalog pišu i o problemu s angažmanima sudskih vještaka, jer uglavnom moraju angažirati inozemne, a oni su skupi, a Tužilaštvo nema dovoljno novca.

Ne znamo da li je i to možda razlog što optužnica za rasipanje javnog novca nema godinama, iako je već sasvim dovoljno indicija, pa i dokaza koje su prikupili inspektori SIPA-e.

Tužilaštvo BiH svojevremeno je imalo vrlo jasne dokaze za štetu u budžetu BiH, kada je Nikola Špirić, bivši predsjedavajući Vijeća ministara BiH kupio službeni Audi Q7. Automobil je krajem 2008. godine plaćen oko 220.000 KM, a dokumenti o kupovini pokazali su da je plaćen skoro 90.000 KM više nego je vrijedio. Niko zbog toga nije odgovarao.

Iako je riječ o „sitnijim“ iznosima, Žurnal je svojevremeno ilustrirao i kako se isti ministar odnosi prema javnom novcu i instituciji u kojoj radi.

Nikola Špirić je, međutim, i danas na čelu Ministarstva finansija i trezora Bosne i Hercegovine i nikad ni za šta nije kažnjen.

Mlađen Božović je i dalje na čelu Fonda za povratak BiH, i nikada još Tužilaštvo nije kazalo ima li ili nema optužnice nakon istrage o sumnjivom trošenju novca za povratničke projekte.
Za ovaj se slučaj vezuje još desetak uposlenika Fonda, odnosno načelnika općina u kojima su projekti realizirani.

Pomalo su "zaboravljene" i Boževićeve kupovine skupocjenih poklona novcem iz budžeta, parfema i svilenih marama, te 4.000 KM koje je sam sebi isplatio za finansiranje postdiplomskog studija. „Zaboravljena“ je i sporna javna nabavka za Berkoviće, na što ga je svojevremeno upozorio i tadašnji ministar za ljudska prava i izbjeglice Safet Halilović.

A i Halilović ima dovoljno "svog posla", jer su samo u 2011. godini revizori otkrili kako su u Ministarstvu, dok je Halilović bio na čelu, ugovore o djelu za povremene poslove po projektima za povratnike, potpisivali i sa  stalnim uposlenicima Ministarstva! Potrošili su tako 60.314 KM donatorskih sredstava!

GDJE SU CIKOTIĆ I ALKALAJ? 

Sven Alkalaj je trenutno izvršni sekretar Ekonomske misije UN-a za Evropu. U Ministarstvu vanjskih poslova BiH iza sebe je ostavio haos, i brojne troškove koje su revizori dokumentirali.

Pisali smo kako je Alkalaj za mandata koristio čak sedam službenih mobitela!?
Sjetimo se i golišavih ministrovih fotografija sa jedne od plaža na Jadranu, kako  pored službenog Audija MVP-a s vozačem dogovara gdje dalje poslije „osvježenja“ o državnom trošku.  
 
U pravnim bi državama u zatvoru završio i samo zbog 25.000 KM potrošenih na poklone u jednoj ovdašnjoj zlatari.

A pristižu i najsvježiji primjeri, isplate stimulacija u MVP-u, zapošljavanje, angažman spoljnih saradnika za besmislene poslove.

SIPA se i u Ministarstvu odbrane BiH bavila nabavkom deminerske opreme od sarajevske firme Army shop, inače jednog od glavnih dobavljača opreme za Oružane snage BiH, još za mandata Selme Cikotića.
A postoje već jasne naznake da je bilo nezakonitosti tokom nabavke goriva. Bilo bi posla za istražitelje i zbog enormnih iznosa novca za reprezentacije, uprkos dugogodišnjim upozorenjima javnih revizora da potrošnju treba precizirati jasnijim propisom.

Pod lupom istražitelja su, između ostalog i javne nabavke Uprave za indirektno oprezivanje (UIO) BiH, a morao je za njih znati i bivši direktor Kemal Čaušević. Međutim, po svemu sudeći, nema još ni naznaka o optužnicama za bilo koji od ovih slučajeva.

Samo je prošle godine devet državnih institucija dobilo najlošije ocjene javnih revizora. Ministarstvo vanjskih poslova BiH, Ministarstvo odbrane i ljudskih prava i izbjeglica, dobili su negativne, a mišljenje s rezervom, koje nije bog zna koliko „daleko“ od negativnog, dobili su Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa, Generalni sekreterijat Vijeća ministara BiH, državno Predsjedništvo, Uprava za indirektno oporezivanje, te Ured za veterinarstvo BiH.

Na finansiranje samo ovih institucija u 2011-toj potrošeno je više od pola milijarde maraka, dakle više od pola ukupnog budžeta institucija Bosne i Hercegovine!   

Tužilaštvo je nakon mučne „epizode“ sa Miloradom Barašinom, napokon dobilo prvog čovjeka. Goran Salihović je 29. januara položio zakletvu i preuzeo dužnost glavnog državnog tužioca i u svom prvom javnom obraćanju kazao da će mu prioriteti u radu, između ostalog, biti i efikasnije procesuiranje kriminala i korupcije.
Kazao je Salihović da „zaštićenih neće biti“ i da će protiv svakog ko počini krivično djelo, a ako postoji osnov, biti podignuta optužnica. Pa, hajde da i to vidimo.
 
(zurnal.info)