Pranje ruku od odgovornosti:Ko je kriv za kolaps zdravstvenog sistema?

Istražujemo

Pranje ruku od odgovornosti: Ko je kriv za kolaps zdravstvenog sistema?

Dva ministra odstupila su sa čela ministarstva zdravstva. Pacijenti ne mogu kontaktirati domove zdravlja. Dodatnog izolatorija još uvijek nemamo. Iz Federalnog ministarstva stiže preporuka o obustavi pružanja usluga koje nisu hitne. Kantonalno zdravstvo vodi osoba sa četiri sata iskustva

Ko je kriv za kolaps zdravstvenog sistema?

Krizni štab Ministarstva zdravstva Federacije BiH prije nekoliko dana donio je nove mjere u borbi protiv pandemije koronavirusa. 

Jedna od mjera nalaže da se privremeno obustavi “hladni program” rutinskih medicinskih procedura, koje se i inače ne rade hitno.
Direktor Opće bolnice u Sarajevu Ismet Gavrankapetanović rekao je kako su u Općoj bolnici primali pacijente, čije je zdravstveno stanje bilo zapušteno, pa im nisu mogli pomoći na adekvatan način. 

Par dana nakon ove odluke Kriznog štaba stiže nam još jedna prigodna vijest: respiratori koje je nabavila Vlada Federacije BiH preko Federalne uprave civilne zaštite, od firme Srebrena malina, neispravni su. Uzalud eufemizmi kako je u pitanju serverska greška i  kako će biti servisirani - aparati koji znače život jednostavno ne rade! Epilog je to višemjesečne potrage za ovlaštenim serviserima koji bi uređaje pustili u pogon. Pokušaj instaliranja u Goraždu i Sarajevu pokazao je da postoji problem sa vrijednostima kisika. 

HLADNE OPERACIJE

U sjeni brojanja kreveta u bolničkim kapacitetima, nepostojanja dodatnog izolatorija, puta pacijenta, prevelike opterećenosti zdravstvenog kadra... ostali su pacijenti, “hladni” slučajevi, koji nisu dobili ljekarsku uslugu. Njihovo zdravstveno stanje se, dakle, pogoršalo do te mjere da im se ne može adekvatno pomoći, a oni hladni slučajevi koji su sada opet na čekanju, nerijetko su upravo taj termin čekali mjesecima:

- Preporučuju obustavu “hladnih” operacija, to se u Tuzli već četiri mjeseca provodi. Za operaciju bruha čeka se devet mjeseci – komentar je na stranici Federalnog kriznog štaba.

Federalno ministarstvo zdravstva pitali smo da pojasni šta se tačno podrazumijeva pod “hladnim programom” i ko su pacijenti koji neće dobiti uslugu u ovom trenutku.
To je sasvim uobičajena praksa i u svijetu, navode u odgovoru iz Ministarstva, na čijem je čelu Vjekoslav Mandić. Odluke o obustavljanju pojedinih procedura se donose na nivou zdravstvene ustanove, a o hitnosti i neophodnosti pružanja zdravstvene usluge vezano za pojedinačne slučajeve odlučuje nadležni ljekar:

- Zbog izrazito pogoršane COVID-19 epidemiološke situacije i kontinuiranog rasta broja novozareženih pacijenata što podrazumijeva i rast broja hospitaliziranih pacijenata, značajni kapaciteti, ne samo smještajni, nego i ljudski unutar zdravstvenih ustanova već jesu, te će i u narednom periodu biti angažirani na pružanju zdravstvene zaštite hospitaliziranim pacijentima kojima je potvrđen COVID-19.

Na pitanje da li su se bavili procjenama i analizama kako će ova preporuka uticati na  pacijente u Federaciji BiH iz Ministarstva jednostavno nisu ni odgovorili.



Već mjesecima se upozorava kako će, ako se stanje ne poboljša, zdravstveni sistem urušiti, a najfrekventnija riječ u tim upozorenjima je – kolaps. Zar kolaps već nije tu ako pacijent ne može primiti potrebnu uslugu? Čija je odgovornost to što mjesecima čeka na najobičniji pregled koji će sada ponovo biti prolongiran?

ŠTA JE POSAO VLADE

U Kantonu Sarajevo 28. oktobra broj zaraženih je 367. Kantonalna vlada na svojoj zvaničnoj stranici upozorava: perite ruke. Korisna preporuka ali to nije posao vlade. 

Posao vlade je da osigura da ustanove čiji je osnivač ili suosnivač pružaju adekvatnu zdravstvenu njegu. Posao vlade je da konačno oformi izolatorij, osigura provodiv put pacijenta i dovoljan broj kreveta. Posao vlade je da osmisli sistem kako bi rasteretila preopterećene zdravstvene radnike, osigura im normalne uslove za rad. Posao vlade je da nabavi korisnu i upotrebljivu opremu za zdravstvene institucije i zaštitnu opremu za medicinske radnike.
Posao vlade je, sumirano, da putem zdravstvenih ustanova brine o zdravlju građana.

Zato je peticija kojom se traži smjena direktorice Kliničkog centra UNSA Sebije Izetbegović, a koju je pokrenula grupa građana, opravdana, ali svakako nepotpuna. Ne može se tražiti smjena direktorice KCUS-a ako se ne traži odgovornost Vlade KS-a i odgovornost Ministarstva zdravstva Federacije BiH. Od početka pandemije KCUS je zatvorio klinike za pacijente od ostalih oboljenja pod izgovorom zaustavljanja zaraze, navodi se u peticiji:

- Posljedica je da mi građani – pacijenti od hroničnih i drugih bolesti već mjesecima teško ili nikako ne uspijevamo doći na kontrole, dijagnostiku, terapije, i zdravlje nam se pogoršava.





Iako se u peticiji navodi da jedinu odgovornost za ovo snosi direktorica Sebija Izetbegović i menadžment KCUS-a, ne treba zaboraviti da su osnivači KCUS-a  Federacija BiH i kantoni. KCUS ima nadzorni i upravni odbor koji imenuje Federalna vlada na prijedlog federalnog ministra zdravstva. Za svoje poslovanje KCUS odgovara osnivačima. Metode kontrole, dakle, postoje, i moraju se koristiti.
Posljedica zatvaranja klinika, navodi se u peticiji, je dodatno narušeno zdravlje hroničnih bolesnika i smrtni slučajevi zbog zapuštanja liječenja.
I kako je na ovu peticiju i upozorenje hroničnih bolesnika reagovalo Federalno ministarstvo zdravstva? Umjesto da se pobrine da KCUS pruži uslugu svim pacijentima, Krizni štab odluku o nepružanju usluga koje nisu hitne čini i zvaničnom preporukom.

MIJENJAM PREMIJERA

Za eventualne promjene na čelu KCUS-a zadužen je Federalni parlament, koji o stanju na KCUS ne smije ni raspravljati. Toliko o šansama da želje potpisnika peticije budu uslišene.
Iako nema direktnu nadležnost u smislu smjene menadžmenta KCUS-a, Kanton Sarajevo je suosnivač KCUS-a. Osnivač je Opće bolnice u Sarajevu, koju posljednjih mjeseci obilaze arhitekta i prosvjetni inspektor. Ministri u Vladi nisu odgovorni za situaciju u kojoj su se zatekli, ali njihov angažman govori o tome da Vlada KS-a trenutno nema kapacitete za borbu protiv pandemije. Zvuči kao loša šala izjava ministra obrazovanja Anisa Krivića prilikom zadnje posjete Općoj bolnici:

- Ne znam mnogo o ovoj temi, mijenjam premijera tek četiri sata, ali ću se svakako potruditi da saznam što više.

Sarajevo 28. oktobra bilježi skoro 400 novooboljelih. Dva ministra odstupila su sa čela ministarstva zdravstva. Pacijenti ne mogu dobiti domove zdravlja. Dodatnog izolatorija još uvijek nemamo. Iz Federalnog ministarstva stiže preporuka o obustavi pružanja usluga koje nisu hitne. Respiratori su neispravni. Kantonalno zdravstvo, ni kriva ni dužna, vodi osoba sa četiri sata iskustva koja ne zna mnogo o toj temi. Složit ćemo se sa ekspertskim stavom Vlade: držite distancu i perite ruke.

(zurnal.info)