ISTRAGA O TRAGEDIJI DONJE JABLANICE: Ko je odlagao crni granit u kamenolomu iznad naselja?

Treća je godina kako traje istraga o uzrocima tragedije u Donjoj Jablanici gdje je u noći ¾ oktobra 2024. usljed odrona kamenja i vodene bujice osamnaest stanovnika poginulo. Potpuno je uništeno više od 20 kuća, a oko 50 oštećeno.

Iako se govori o trećoj godini istrage, ona aktuelna koju vodi Posebni odjel za suzbijanje korupcije, organizovanog i međukantonalnog kriminala Federalnog tužilaštva – POSKOK traje tek oko pola godine. Prethodnih 18 mjeseci nadležno je bilo Tužilaštvo Hercegovačko-neretvanskog kantona. Iako su iz ovog tužilaštva uvjeravali da je istraga u završnoj fazi, preuzimanjem predmeta od strane POSKOK-a ispostaviće se da prethodno prikupljanje dokaza i saslušanja nisu izvršena u skladu sa zakonskom procedurom, pa su iznova vršeni pretresi, izuzimanje dokuentacije te saslušanja svjedoka i eventualno osumnjičenih koji bi mogli biti odgovorni za navedenu tragediju.

„Mi smo svjesni važnosti ovog predmeta, posebno za porodice žrtava. Svjesni smo interesa javnosti u ovom predmetu i očekivanja odgovora. Međutim, ono što nam je jako važno, jeste da se ta istraga obavi temeljito i kvalitetno i da ta tužilačka odluka bude donesena na temelju zakonski prikupljenih činjenica i dokaza. Kada će biti ta odluka donesena, zaista je još preuranjeno govoriti, ali imajući u vidu sve ove okolnosti, ja se nadam da će javnost imati razumijevanja prema tužiocima koji trenutno zaista ozbiljno i organizovano rade na tom predmetu“, izavila je za Žurnal Nina Hadžihajdarević, glasnogovornica Federalnog tužilaštva

Nedugo nakon nesreće plasirane su nezvanične informacije o uzroku odrona. Većina je ukazala na kamenolom iznad naselja, u vlasništvu firme „SANI“ iz Jablanice, vlasnika Dženana Honđe. Ispostaviće se da ova firma bila registrovana samo za obradu kamena. Nije dobila koncesiju, niti okolišnu dozvolu za ovaj kamenolom zvani „Šupljika“. Posjedovala je tek urbanističku suglasnost koju je 2011. godine izdalo Općinsko vijeće Jablanice, ali samo za geološka istraživanja, ne i za eksploataciju kamena.

„Ne želim nikoga ni osuditi ni opravdati. Urbanistička saglasnost ne znači dozvolu za eksploataciju. Ono što u ovoj državi mnogi rade, a to je da potkradaju državu, pune lične džepove i uništavaju nam prirodna  bogastva. Ja sam naravno nepogodan jer želim sve po zakonu i ja isto pričam i pred policijom i tužilaštvom i pred bilo kim. Znači oni koji su pod navodncima za istražne radnje, tu niko nije imao dozvole za eksploataciju. Pod krinkom tih istražnih radova se onoliko brdo iskoristilo“ ukazao je tokom Žurbalove javne debate organizovane u Jablanici bivši načelnik ove općine Damir Šabanović.

A eksploatacije kamena je itekako bilo i to učestalim miniranjem, uvjeravaju mještani.

“Prvih 4 ili pet godina u tom kamenolomu su se dešavale strašne eksplozije, da je tlo podrhtavalo na naše kuće najbliže kamenolomu, jedno 500 metara vazdušne linije padalo je kamenje po krovu, čak se i komšija bunio gore. I prvih godina kamenolom je vršio eksploataciju miniranjem, koje je ovako laički bilo bez ikakve kontrole, normi i nestručno“, podsjetio je tokom navedene debate Jasmin Maslo, mještanin Donje Jablanice.

Kao jedan od uzroka obrušavanja stijena na Donju Jablanicu navodi se i velika sječa šume na području iznad naselja, i to upravo na djelu koji je korišten za eksploataciju kamena.

“Kažu nelegalno. Pusti ba, kome pričaš, evo radi čovjek već 24 godine. Kako će biti nelegalan? Ima niz dokumenata što se moj babo tužio, što se ljudi tužikali gdje daje šumarstvo dozvolu da se radi. Znači njihove su šume. Nisu ih oni isjekli, njegovi su radnici isjekli, u tome je taj problem, od 300-500 kamiona za 15 godina su njegovi radnici isjekli i prodali. I svi to znaju ovi privatnici što su od njih kupovali tu šumu“, pričao je nedugo nakon tragedije Dženan  Imamović, mještanin Donje Jablanice.

Različita su bile informacije o tome da li je kamenolom bio aktivan prije tragedije, odnosno kada je prestala eksploatacija. Prema inspekcijskom nadzoru iz avgusta 2021 godine, inspektori su naveli da na terenu "nema strojeva ni ljudstva, a ležište je obraslo vegetacijom", sa zaključkom da se radovi ne izvode.

Žurnalov sagovornik, uz uslov anonimnosti, tvrdi da je sve što se tiče nepravilnosti u radu kamenoloma na području Jablanice i Konjica iz tog perioda dokumentovano i proslijeđeno FUP-u. Za kamenolom firme SANI kaže da nije bio aktivan u periodu prije odrona kamenja.

 „Zadnje dvije godine prije tragedije nije sigurno. Imam saznanje da je odlagan otpad, da je g. Honđo izdao taj objekat gdje se prerađuje kamen nekoj firmi koja je vozila crni granit na otpad gore gdje bio njegov kamenolom i zato vidimo ostatke granita crne boje, a u njega je bijela boja kamena“, navodi naš izvor.

Na pojavu crnog granita na području kamenoloma iznad Donje Jablanice ukazano je i u preliminarnom izvještaju Federalnog zavoda za geologiju o inženjersko-geološkim istraživanjima na tom području, gdje su locirani tragovi crnog granita, tzv "gabra" duž odrona kamenja koji je uzročnik smrti više osoba.

Da li je navedeni crni granit i drugi otpadni materijal iz prerade kamena nelegalno i pri tome nestručno odlagan te je tako uzrokovano njegovo pomjeranje usljed jakih padavina, svakako je među važnim pitanjima.

Pogon firme SANI za rezanje i obradu kamena bio je iznamljen firmi ARIDAL, čiji je vlasnik Đani Klaser. On je to za Žurnal i potvrdio, no negira da je koristio područje kamenoloma za bilo koju namjenu.

„Mi smo samo iznajmili pogon za rezanje od firme SANI.“

„Da li ste koristili njihov kamenolom Šupljika za odlaganje otpada ili kamena“?

„Ne, ništa nismo odlagali niti ga koristili“, tvrdi u razgovoru za Žurnal vlasnik firme ARIDAL Đani Klaser.

Sigurno je da su za sve aktivnosti u i oko ovog kamenoloma iznad Donje Jablanice, bile legalne ili ne, znali ili morali znati nadležni. Po svemu sudeći dobro su znali i u policiji, inspekciji, ministarstvu privrede koje daje koncesije...

Još čekamo optužnice. Neko mora odgovarati. Tako je glasila poruka iz Jablanice sa komemoracije održane povodom prve godišnjice tragedije. Slična poruka se mogla čuti i na drugu godišnjicu, koja sadži očekivanja da od zvaničnih institucija konačno saznaju ima li i čije odgovornosti za ono što se dogodilo u Donjoj Jablanici.

(zurnal.info)