Istražujemo
SLUČAJ BIHAĆKE AGROKRAJINE (1): Šta je pozadina smjene stečajne upraviteljice?
Zarad ukazivanja na nezakonita postupanja ubrzo stiže kazna za upraviteljicu Selimović. Samo dva dana nakon što odbija zahtjev „Agrodara“, stečajni sudija priznaje prijedlog za njeno razrješenje podnesenog upravo od „Agrodara“, sa obrazloženjem da njena ovlaštenja trebaju biti ukinuta jer nije na listi stečajnih upravitelja za 2026. godinu. To stečajnom sudiji nije bilo bitno početkom godine, kada je lista i objavljena, ali najednom jeste kada se odlukama suprostavila „Agrodaru“.
Trebalo je sve biti jednostavno nakon što je aprila 2025. godine objavljen oglas za prodaju nekretnina firme u stečaju „Agrokrajina” Bihać, tačnije dva placa. Za dva LOT-a br. 58 i 59 bile su dvije ponude pravnog lica“Braća Bajrić” d.o.o. Cazin te dvije ponude fizičkih lica. No, prodaja nije izvršena narednih više od 13 mjeseci, odnosno juna 2026. godine kada je za najpovoljnijeg ponuđača oba LOT-a proglašen d.o.o. „Braća Bajrić“.
Polovinom jula ponuđač u cjelosti uplaćuje 162 hiljade maraka što je bilo dovoljno za uvođenje u posjed. Tog mišljenja bila je i stečajna upraviteljica Izeta Selimović, ali ne i stečajni sudija Senja Džafić.
Tokom postupka prodaje sud zaprima podneske firme „Agrodar“ iz Bihaća koje je prethodno stečajna upraviteljica odbila kao neosnovane je „Agrodar“ po njenom stavu ne samo da nema status povjerioca nego je i uzurpator nekretnina „Agrokrajine“. Navodi da „Agrodar“ koristi zemljište „Agrokrajine“ koje mu je u zakup davao Grad Bihać, što predstavlja direktnu štetu firmi u stečaju, odnosno radnicima koji čekaju na isplatu svojih potraživanja. Tako su 162.000 maraka koje je firma „Braća Bajrić“ uplatila, mjesecima umjesto za namirenje radnika, blokirana zakulisnim radnjama.
Kazna za otpor nezakonitostima?
Zarad ukazivanja na nezakonita postupanja ubrzo stiže kazna za upraviteljicu Selimović. Samo dva dana nakon što odbija zahtjev „Agrodara“, stečajni sudija priznaje prijedlog za njeno razrješenje podnesenog upravo od „Agrodara“, sa obrazloženjem da njena ovlaštenja trebaju biti ukinuta jer nije na listi stečajnih upravitelja za 2026. godinu. To stečajnom sudiji nije bilo bitno početkom godine, kada je lista i objavljena, ali najednom jeste kada se odlukama suprostavila „Agrodaru“.
Kako je u u samom svom obrazloženju o smjeni upraviteljice Selimović naveo sudija Džafić ona „smatra da je uzrok ovakvog postupanja SPZ „Agrodar“ p.o. Bihać sadržan upravo u radnjama stečajnog upravitelja kojom je utvrdila da isti neovlašteno koristi nekretnine stečajnog dužnika da na istim postavlja objekte za što nema nikakav pravni osnov, da za isto stečajnom dužniku ne plaća bilo kakvu naknadu, te da bi eventualno razrješenje stečajnog upravitelja u potpunosti odgovaralo navedenom pravnom licu radi zadržavanja trenutnog stanja“.
Izeta Selimović odbila je dati komentar na rješenje o smjeni, uputivši nas na bihaćki sud. Ona još nije zvanično razrješena jer je u toku žalbeni postupak.
I u odgovoru Žurnalu iz Općinskog suda Bihać priznaju da „Agrodar“ nema status izlučnog poverioca, ali ipak daje za pravo da se uključi u postupak prodaje.
„Navedeno društvo je tokom postupka tražilo izlučenje pojedinih nekretnina ali obzirom da nije, sukladno Zakonu o stečajnom postupku BiH, dokazalo vlasništvo nad istim nekretninama, do izlučenja nije ni došlo. Društvo SPZ AGRODAR ostvaruje pravo sudjelovanja u postupku Javne prodaje nekretnina u stečajnom postupku kao i bilo koje drugo lice, nakon zakonom ispunjenih uvjeta, pa samim tim i stavljanja prigovora, kao zainteresovano pravno lice na procesne odluke suda tokom provodjenja stečajnog postupka“, navode iz suda za Žurnal.
Promjena namjene zemljišta tokom postupka
Pri tome u odgovoru iz suda, iako to nije bio predmet upita, odjednom dovode u sumnju da je „Agrokrajina“ uopće vlasnik nekretnine koju je u javnom postupku kupila firma „Braća Bajrić“, je se po stavu suda, citiramo „radi o nekretninama za koje ne postoje upisi u Zemljišne knjige, nekretninama koje su obuhvaćene postupkom Javnog izlaganja nekretnina u Katastru nekretnina Grada Bihać, nekretninama koje po prirodi predstavljaju poljoprivredno zemljište koje je po ranijim upisima predstavljalo Državnu svojinu, a samim time i obuhvaćeno Zakonom o zabrani raspolaganja državnom imovinom“.
Začudo, ovakav stav nije bio problem stečajnom sudiji da u međuvremenu odobrava uvođenje u posjed drugim firmama koje su kupovale nekretnine Agrokrajine na isto tako javnim pozivima.
Da se mnogo toga odvija u pozadini kako bi se udovoljilo „Agrodaru“ i mreži interesno povezanih pojedinaca sa gradskim službama koje su ovoj firmi izdavale zemljište „Agrokrajine“ navodeći je tek kao posjednika te pravosuđem, kazuje i podatak da je u međuvremenu promjenjen status zemljišta koje je predmet prodaje iz građevinskog u „oranica/njiva“, iako na istoj postoje tragovi objekata za koje je, kako saznajemo, građevinska dozvola izdata davne 1978 godine.
„Jedini interes tog pravnog lica jeste zadržavanje statusa uzurpatora nekretnina stečajnog dužnika, što je suprotno cilju stečajnog postupka i interesima stečajne mase i legitimnih kupaca. Zbog toga je postupanje stečajnog sudije po takvim podnescima neopravdano i ne biti razlog odugovlačenje postupka donošenja rješenja o dosudi kupljenih nekretnina“, navode iz firme „Braća Bajrić“
Možda je ovo naizgled mali, ali jeste ilustrativan primjer sprege u kojoj kolaju nelegalni ugovori, sporna harmonizacija zemljišta i pitanje vlasništva. Pri tome ne treba zanemariti ni činjenicu da je firma „Braća Bajrić“ odavno, uslovno rečeno, na „crnoj listi“ SDA zbog sporova sa važnim kadrovima ove stranke na ovom području i koje su daleko ozbiljnije od spora za neku parcelu, o čemu ćemo detaljnije u nastavku ove priče.
(zurnal.info)