Mostar: Kolektori, otrovi u kanalizaciji i zašto Grad krije ključne rezultate analize

Jedan od najvećih infrastrukturnih projekata u gradu Mostaru, izgradnja kolektora i prečistača otpadnih voda, započeo je u 2015. godini. Ovaj kapitalni projekt optimistično najavljen, još uvijek nije dovršen i pušten u rad. 

Krenimo redom. Sam početak izvođenja radova je ukazao na puki amaterizam onih koji su odgovorni za implementaciju projekata i angažiranje izvođača radova. Kako drukčije objasniti odgovor Gradonačelnika, koji pojašnjava da je rok gradnje probijen tri godine, neozbiljno navodeći kao uzrok razloge različite prirode.  

Kao jedan od zanimljivijih razloga navedena je kriza u Grčkoj, koja je dovela do toga da su računi izvođača radova bili blokirani, što je usporilo njihovu dinamiku. Pored ovoga, javnost je saznala i činjenicu da je u 21. stoljeću veoma teško izvršiti okvirnu procjenu troškova, te da nadležni još uvijek nisu sigurni koliko će zapravo novca još biti potrebno.

Ovakva pojašnjenja su krajnje neozbiljna i neodgovorna prema investitorima i građanima, te srozavaju ugled grada, otvarajući prostor za sumnjive rabote. 

Pored svega navedenog, jedan od najnejasnijih momenata oko izgradnje kolektora, odnosi se na odsustvo transparantnosti i jasnoće financiranja ovog kapitalnog projekta, za koji se procjenjuje da košta oko 130 milijuna KM. Ukoliko netko želi diskreditirati radoznalost građana da budu upoznati s ovim informacijama, teško da će naći razlog da ospori istu želju švedskog ambasadora. On je izjavio sljedeće:  "Ako ulazimo u jedan projekt i ulažemo novac, očekujemo da partner izvrši poslove na vrijeme. Švedska je dala već 16 miliona KM u ovaj projekt. Kad smo uradili investiciju, očekujemo i da svi ostale odrade svoj dio posla. Ovdje je uložen novac poreznih obveznika".

Grad Mostar i njegovi vlastodršci ne srozavaju ugled samo kod stranih ambasadora, i predstvnike Svjetske Banke također zanima gdje je zapelo s kolektorima, s obzirom da su i oni jedan od investitora.

Na učestale upite od strane Svjetske banke da pojasne u kojoj se fazi nalazi ovaj projekt, iz lokalne uprave je dat još jedan paušalni odgovor, krivi su razni administrativni i regulatorni razlozi.

Šef ureda Svjetske banke za Bosnu i Hercegovinu i Crnu Goru Emanuel Salinas na ovo pojašnjenje je izjavio sljedeće: „Ovo nije tehnički složen projekt i početak rada ne bi trebao predstavljati izazov za gradsku administraciju. Ustvari, svi ostali prečistači koje smo izgradili u okviru projekta su trenutno u funkciji i ni jedan od njih se nije suočio s tako dugim kašnjenjem“.

Ono po čemu će građani i javnost pamtiti period izgradnje ovog postrojenja, vezano je za konstantna kašnjenja i odgode puštanja pogona u rad, te na blokade prometnica. Dana 19.03. 2018 trebao je biti važan dan za Mostar, ali najavljena svečanost puštanja u rad postrojanja za tretman otpadnih voda je opet prolongirana.  Ovog puta je Gradonačelnik odlaganje pojasnio nedostatkom sredstava, te potrebom za dodatnim subvencioniranjem troškova.  

U oktobru 2018, Gradonačelnik Bešlić je s ponosom posjetio pogon za tretman otpadnih voda, te su se građani nadali da bi mogli dobiti konačnu informaciju kada se ovaj pogon pušta u rad. To se naravno nije desilo. Umjesto toga, građani su mogli dobiti samo skromne informacije od Rukovoditeljice postrojenja za preradu otpadnih voda, Ljiljane Zovko, koja je izjavila da se ugovor za izgradnju postrojenja sastojao od tri faze:  „Prva faza bila je izrada dokumentacije, druga faza izgradnja, što je podrazumijevalo nabavku i ugradnju opreme, a treća faza je ova, faza probnog rad”.

Probni rad, tako česti spominjan, još je jednom aktualiziran, kada je glavna gradska savjetnica Radmila Komadina izjavila kako bi probni rad trebao biti završen do kraja 2018., te da bi nedugo nakon toga pogon mogao biti pušten u rad. 

Pogađate, skoro godinu dana kasnije, pogon ne da nije pušten u rad, nego je u potpunosti ispao iz fokusa zbog skandaloznih informacija do kojih je došla Mreža Naše Društvo iz Mostara.

Tokom maja mjeseca 2019. godine Mreža Naše društvo na press konferenciji upoznala je javnost Mostara i BiH sa analizom hemijskog sastava mulja na mostarskom pročistaču otpadnih voda koju je na zahtjev J.P. Vodovod Mostar obavio Federalni Institut za Agropedologiju iz Sarajeva. U pomenutoj analizi stoji da su u mostarskom mulju pronađene opasne kancerogene materije (PCB i PAH), te frakcije teških metala koje mogu ugroziti zdravlje Mostaraca. Na ove javnosti prezentirane informacije, Gradska uprava, koja se nalazila na kolektivnom godišnjem odmoru u jeku turističke sezone, daje komentar da je to obična politički motivirana nebuloza.

Kolektori i Gradska uprava ponovno dolaze u fokus javnosti, opet iz negativnih razloga. Gradske Vlasti odbijaju pokazati javnosti dokument koji su sami naručili, što budi mnoge sumnje građana. Nakon podignute krivične prijave tužiteljstvu HNK, Federalna uprava za inspekcijske poslove izašla je na teren, te zatražila od Grada Mostara novu analizu hemijskog sastava mulja.  Iz Grada su se nadali da će rezultati nove analize umiriti građane i skrenuti fokus s priče oko kolektora i deponije, ali novi rezultati su pokazali da je Mreža Naše društvo bila u pravu.

Nova analiza obavljena je tokom mjeseca jula 2019. godine, no rezultati nikada u potpunosti nisu prezentirani javnosti Mostara. Nakon što su aktivisti Mreže Naše društvo došli u posjed pomenutog dokumenta, jasno je zašto mostarska vlast  i dalje šuti. Analiza i po drugi put zorno potvrđuje da je mostarski mulj opasan po zdravlje ljudi, te da se ne može korisititi u poljoprivredne svrhe, niti odlagati na mostarsku deponiju.  Saga s kolektorima i neozbiljnom gradskom vlašću se i dalje nastavlja.

Ogromne količine otpadnog mulja na pročiščivačima, zbog nedovršenog tehnološkog postupka, prijete zdravlju građana. Trenutno se opasni mulj suši "solarnim postupkom", što znači na vjetru i suncu, na otvorenom, što ne odgovara  stručnim i zakonom propisanim pravilima i elaboratima zbrinjavanja otpadnog mulja. Pred toga, tako osušeni mulj, transportira se i odlaže na javnosti nepoznat teren, što u konačnici može imati dalekosežne posljedice na zdravlje stanovnika Hercegovine i doline Neretve.

Uzimajući u obzir važnost ove situacije, moramo se zapitati zašto gradska Vlast, svjesna opasnosti, prešućuje istinu i obmanjuje javnost?

I hoćemo li ikada pustit u rad prečistače otpadnih voda.

(zurnal.info)