“Korupcija u BiH je i dalje ozbiljan problem, posebno unutar vladinih struktura, dok se prijetnje nevladinim organizacijama i medijima koji istražuju slučajeve korupcije nastavljaju”, navodi se u najnovijem godišnjem izvještaju Evropske komisije o napretku BiH.
Angažman domaćih vlasti u borbi protiv korupcije tokom poslednjih godinu dana Evropska komisija je službeno ocijenila kao “mali napredak”. Prevedeno sa diplomatsko-birokratskog rječnika, “mali napredak” se čita kao, tapkanje u mjestu bez prevelike želje i spremnosti da se nešto ozbilnije promijeni.
Lista zamjerki u oblasti borbe protiv korupcije koju je Evropska komisija uputila domaćim vlastima je podugačka. Tako se upozorava da “da nema efektivnih istraga, procesuriranja i presuda kod osumnjičenih za korupciju na najvišem nivou”.
Ovo za građane BiH i nije neka novost jer su i sami svjedoci da i nakon medijskog objavljivanja desetina korupcijskih skandala povezanih sa političarima različitog kalibra ili se ne dešava apsolutno ništa ili se slučajevi godinama razvlače po sudovima bez ikakvog vidljivog rezultata u vidu sudskih presuda.
Kriminal bez kazne
To je jasno i Evropskoj komisiji, pa se u izvještaju konstatuje da je dio problema “slaba koordinacija anti-korupcijskih napora na državnom nivou”, “raspoloživi metodi koji se mogu primjenjivati u slučajevima korupcije ne koriste se efikasno dok saradnja između policije i tužilaštva mora biti ojačana”.
Problem nisu samo policija i tužilaštva jer jer u obavljanju svog dijela posla kod procesuiranja korupcijskih slučajeva, po ocjeni EK, sudstvo je “sporo”.
EU je posebno zabrinuta zbog izostanka presuda u procesuiranim slučajevima korupcije.
Oblasti u kojima je korupcija u BiH najprisutnija su godinama iste, "javne nabavke, izdavanje različlitih odobrenja i dozvola, zdravstvo, energija, transportna infrastruktura i obrazovanje", navodi se u izvještaju EK.
Među razlozima zbog kojih korupcijske afere prolaze bez kazni za glavne aktere su i “nekvalitetni dokazi prezentirani sudovima”, što znači da branioci optuženih bez problema uspjevaju oboriti bombastične optužnice a njihovi klijenti iz sudnica izlaze uzdignuta čela kao nevini ljudi, kojima nikakva krivica nije dokazana.
Drugi razlog za krađu i pljačku bez kazne je mnogo ozbiljniji. I pored višegodišnjih kontinuiranih reformi pravosuđa u BiH, koje su sve odreda proglašavane uspješnim, i dalje političari utiču na rad tužilaca i sudija.
Pravosuđe pod uticajem politike
“ Politički uticaj na na pravosudni sistem i dalje je razlog za zabrinutost. Osporavanje nadležnosti pravosudnih institucija na nivou države od strane Vlade Republike Srpske je neprihvatljivo i duboko zabrinjavajuće. Politički uticaj tokom procesa imenovanja novih sudija Ustavnog suda FBiH takođe je razlog za zabrinutost”, konstatuje Evropska komisija u svom izvještaju.
Za obračun sa korupcijom u BiH trebat će očigledno puno više i vremena i truda nego što je do sada uloženo, barem kada je riječ o stvaranju zakonskog okvira i odgovarajućih institucija.
Tako je nakon što su u Parlamentu BiH odbačeni amandmani na državni zakon o finansiranju političkih partija, ovo pitanje više nikada nije stavljeno na dnevni red. Tako i dalje imamo situaciju da su izabrani zvaničnici po važećem zakonu obavezni da prijave svoj angažman kao i angažman bliže rodbine na funkcijama u drugim institucijama i preduzećima kao i o imovini kojom raspolažu.
Zakon ćutanja štiti kriminalce
Kako su to uočili eksperti EK, jedini problem je što “ne postoji efektivna kontrola podataka o prijavljenoj imovini niti su predviđene adekvatne sankcije” u slučaju kršenja zakonskih odredbi. Dodatna prepreka razotkrivanju slučajeva korupcije unutar državnih institucija je “sistemska greška” koja odvraća poštene službenike od prijavljivanja slučajeva kriminala i korupcije, jer nema zakonskog okvira koji bi ovakve savjesne i poštene službenike na adekvatan način zaštitio od osvete razotkrivenih kriminalaca.
Ukoliko domaći političari vjeruju da će priča o borbi protiv korupcije brzo biti gurnuta u zapećak, varaju se. Politička pat pozicija u BiH i narasle tenzije trenutno jesu prioritet za međunarodnu zajednicu ali će ovo pitanje prije ili kasnije biti riješeno a tada borba protiv korupcije i konkretni rezultati biti jedan od ključnih pokazatelja napretka BiH ka EU.
Uostalom, među najvažnijim uslovima za ukidanja viza za građane BiH, EU je postavila donošenje odgovarajućih zakona i uspostavu institucija za borbu protiv korupcije, što nije razveselilo domaće političare. Ako su domaći političari i njihovi birači već navikli na korupciju, EU nije.
Na suzbijanju korupcije EU ne insistira toliko zbog apstraktnih principa i prevelike brige za dobrobit građana BiH, već zbog jednostavne činjenice da ne želi dopustiti da novcem EU, kojeg bi u narednim godinama u BiH trebalo biti sve više, upravljaju korumpirani domaći političari.
(zurnal.info)
">“Korupcija u BiH je i dalje ozbiljan problem, posebno unutar vladinih struktura, dok se prijetnje nevladinim organizacijama i medijima koji istražuju slučajeve korupcije nastavljaju”, navodi se u najnovijem godišnjem izvještaju Evropske komisije o napretku BiH.
Angažman domaćih vlasti u borbi protiv korupcije tokom poslednjih godinu dana Evropska komisija je službeno ocijenila kao “mali napredak”. Prevedeno sa diplomatsko-birokratskog rječnika, “mali napredak” se čita kao, tapkanje u mjestu bez prevelike želje i spremnosti da se nešto ozbilnije promijeni.
Lista zamjerki u oblasti borbe protiv korupcije koju je Evropska komisija uputila domaćim vlastima je podugačka. Tako se upozorava da “da nema efektivnih istraga, procesuriranja i presuda kod osumnjičenih za korupciju na najvišem nivou”.
Ovo za građane BiH i nije neka novost jer su i sami svjedoci da i nakon medijskog objavljivanja desetina korupcijskih skandala povezanih sa političarima različitog kalibra ili se ne dešava apsolutno ništa ili se slučajevi godinama razvlače po sudovima bez ikakvog vidljivog rezultata u vidu sudskih presuda.
Kriminal bez kazne
To je jasno i Evropskoj komisiji, pa se u izvještaju konstatuje da je dio problema “slaba koordinacija anti-korupcijskih napora na državnom nivou”, “raspoloživi metodi koji se mogu primjenjivati u slučajevima korupcije ne koriste se efikasno dok saradnja između policije i tužilaštva mora biti ojačana”.
Problem nisu samo policija i tužilaštva jer jer u obavljanju svog dijela posla kod procesuiranja korupcijskih slučajeva, po ocjeni EK, sudstvo je “sporo”.
EU je posebno zabrinuta zbog izostanka presuda u procesuiranim slučajevima korupcije.
Oblasti u kojima je korupcija u BiH najprisutnija su godinama iste, "javne nabavke, izdavanje različlitih odobrenja i dozvola, zdravstvo, energija, transportna infrastruktura i obrazovanje", navodi se u izvještaju EK.
Među razlozima zbog kojih korupcijske afere prolaze bez kazni za glavne aktere su i “nekvalitetni dokazi prezentirani sudovima”, što znači da branioci optuženih bez problema uspjevaju oboriti bombastične optužnice a njihovi klijenti iz sudnica izlaze uzdignuta čela kao nevini ljudi, kojima nikakva krivica nije dokazana.
Drugi razlog za krađu i pljačku bez kazne je mnogo ozbiljniji. I pored višegodišnjih kontinuiranih reformi pravosuđa u BiH, koje su sve odreda proglašavane uspješnim, i dalje političari utiču na rad tužilaca i sudija.
Pravosuđe pod uticajem politike
“ Politički uticaj na na pravosudni sistem i dalje je razlog za zabrinutost. Osporavanje nadležnosti pravosudnih institucija na nivou države od strane Vlade Republike Srpske je neprihvatljivo i duboko zabrinjavajuće. Politički uticaj tokom procesa imenovanja novih sudija Ustavnog suda FBiH takođe je razlog za zabrinutost”, konstatuje Evropska komisija u svom izvještaju.
Za obračun sa korupcijom u BiH trebat će očigledno puno više i vremena i truda nego što je do sada uloženo, barem kada je riječ o stvaranju zakonskog okvira i odgovarajućih institucija.
Tako je nakon što su u Parlamentu BiH odbačeni amandmani na državni zakon o finansiranju političkih partija, ovo pitanje više nikada nije stavljeno na dnevni red. Tako i dalje imamo situaciju da su izabrani zvaničnici po važećem zakonu obavezni da prijave svoj angažman kao i angažman bliže rodbine na funkcijama u drugim institucijama i preduzećima kao i o imovini kojom raspolažu.
Zakon ćutanja štiti kriminalce
Kako su to uočili eksperti EK, jedini problem je što “ne postoji efektivna kontrola podataka o prijavljenoj imovini niti su predviđene adekvatne sankcije” u slučaju kršenja zakonskih odredbi. Dodatna prepreka razotkrivanju slučajeva korupcije unutar državnih institucija je “sistemska greška” koja odvraća poštene službenike od prijavljivanja slučajeva kriminala i korupcije, jer nema zakonskog okvira koji bi ovakve savjesne i poštene službenike na adekvatan način zaštitio od osvete razotkrivenih kriminalaca.
Ukoliko domaći političari vjeruju da će priča o borbi protiv korupcije brzo biti gurnuta u zapećak, varaju se. Politička pat pozicija u BiH i narasle tenzije trenutno jesu prioritet za međunarodnu zajednicu ali će ovo pitanje prije ili kasnije biti riješeno a tada borba protiv korupcije i konkretni rezultati biti jedan od ključnih pokazatelja napretka BiH ka EU.
Uostalom, među najvažnijim uslovima za ukidanja viza za građane BiH, EU je postavila donošenje odgovarajućih zakona i uspostavu institucija za borbu protiv korupcije, što nije razveselilo domaće političare. Ako su domaći političari i njihovi birači već navikli na korupciju, EU nije.
Na suzbijanju korupcije EU ne insistira toliko zbog apstraktnih principa i prevelike brige za dobrobit građana BiH, već zbog jednostavne činjenice da ne želi dopustiti da novcem EU, kojeg bi u narednim godinama u BiH trebalo biti sve više, upravljaju korumpirani domaći političari.
Prijavite se na newsletter Žurnala potpuno besplatno! Odabrali smo za Vas istraživačke tekstove objavljene proteklih 7 dana.
Istražujemo
Korupcija u BiH se vidi i iz Brisela
“Korupcija u BiH je i dalje ozbiljan problem, posebno unutar vladinih struktura, dok se prijetnje nevladinim organizacijama i medijima koji istražuju slučajeve korupcije nastavljaju”, navodi se u najnovijem godišnjem izvještaju Evropske komisije o napretku BiH.
Angažman domaćih vlasti u borbi protiv korupcije tokom poslednjih godinu dana Evropska komisija je službeno ocijenila kao “mali napredak”. Prevedeno sa diplomatsko-birokratskog rječnika, “mali napredak” se čita kao, tapkanje u mjestu bez prevelike želje i spremnosti da se nešto ozbilnije promijeni.
Lista zamjerki u oblasti borbe protiv korupcije koju je Evropska komisija uputila domaćim vlastima je podugačka. Tako se upozorava da “da nema efektivnih istraga, procesuriranja i presuda kod osumnjičenih za korupciju na najvišem nivou”.
Ovo za građane BiH i nije neka novost jer su i sami svjedoci da i nakon medijskog objavljivanja desetina korupcijskih skandala povezanih sa političarima različitog kalibra ili se ne dešava apsolutno ništa ili se slučajevi godinama razvlače po sudovima bez ikakvog vidljivog rezultata u vidu sudskih presuda.
Kriminal bez kazne
To je jasno i Evropskoj komisiji, pa se u izvještaju konstatuje da je dio problema “slaba koordinacija anti-korupcijskih napora na državnom nivou”, “raspoloživi metodi koji se mogu primjenjivati u slučajevima korupcije ne koriste se efikasno dok saradnja između policije i tužilaštva mora biti ojačana”.
Problem nisu samo policija i tužilaštva jer jer u obavljanju svog dijela posla kod procesuiranja korupcijskih slučajeva, po ocjeni EK, sudstvo je “sporo”.
EU je posebno zabrinuta zbog izostanka presuda u procesuiranim slučajevima korupcije.
Oblasti u kojima je korupcija u BiH najprisutnija su godinama iste, "javne nabavke, izdavanje različlitih odobrenja i dozvola, zdravstvo, energija, transportna infrastruktura i obrazovanje", navodi se u izvještaju EK.
Među razlozima zbog kojih korupcijske afere prolaze bez kazni za glavne aktere su i “nekvalitetni dokazi prezentirani sudovima”, što znači da branioci optuženih bez problema uspjevaju oboriti bombastične optužnice a njihovi klijenti iz sudnica izlaze uzdignuta čela kao nevini ljudi, kojima nikakva krivica nije dokazana.
Drugi razlog za krađu i pljačku bez kazne je mnogo ozbiljniji. I pored višegodišnjih kontinuiranih reformi pravosuđa u BiH, koje su sve odreda proglašavane uspješnim, i dalje političari utiču na rad tužilaca i sudija.
Pravosuđe pod uticajem politike
“ Politički uticaj na na pravosudni sistem i dalje je razlog za zabrinutost. Osporavanje nadležnosti pravosudnih institucija na nivou države od strane Vlade Republike Srpske je neprihvatljivo i duboko zabrinjavajuće. Politički uticaj tokom procesa imenovanja novih sudija Ustavnog suda FBiH takođe je razlog za zabrinutost”, konstatuje Evropska komisija u svom izvještaju.
Za obračun sa korupcijom u BiH trebat će očigledno puno više i vremena i truda nego što je do sada uloženo, barem kada je riječ o stvaranju zakonskog okvira i odgovarajućih institucija.
Tako je nakon što su u Parlamentu BiH odbačeni amandmani na državni zakon o finansiranju političkih partija, ovo pitanje više nikada nije stavljeno na dnevni red. Tako i dalje imamo situaciju da su izabrani zvaničnici po važećem zakonu obavezni da prijave svoj angažman kao i angažman bliže rodbine na funkcijama u drugim institucijama i preduzećima kao i o imovini kojom raspolažu.
Zakon ćutanja štiti kriminalce
Kako su to uočili eksperti EK, jedini problem je što “ne postoji efektivna kontrola podataka o prijavljenoj imovini niti su predviđene adekvatne sankcije” u slučaju kršenja zakonskih odredbi. Dodatna prepreka razotkrivanju slučajeva korupcije unutar državnih institucija je “sistemska greška” koja odvraća poštene službenike od prijavljivanja slučajeva kriminala i korupcije, jer nema zakonskog okvira koji bi ovakve savjesne i poštene službenike na adekvatan način zaštitio od osvete razotkrivenih kriminalaca.
Ukoliko domaći političari vjeruju da će priča o borbi protiv korupcije brzo biti gurnuta u zapećak, varaju se. Politička pat pozicija u BiH i narasle tenzije trenutno jesu prioritet za međunarodnu zajednicu ali će ovo pitanje prije ili kasnije biti riješeno a tada borba protiv korupcije i konkretni rezultati biti jedan od ključnih pokazatelja napretka BiH ka EU.
Uostalom, među najvažnijim uslovima za ukidanja viza za građane BiH, EU je postavila donošenje odgovarajućih zakona i uspostavu institucija za borbu protiv korupcije, što nije razveselilo domaće političare. Ako su domaći političari i njihovi birači već navikli na korupciju, EU nije.
Na suzbijanju korupcije EU ne insistira toliko zbog apstraktnih principa i prevelike brige za dobrobit građana BiH, već zbog jednostavne činjenice da ne želi dopustiti da novcem EU, kojeg bi u narednim godinama u BiH trebalo biti sve više, upravljaju korumpirani domaći političari.
(zurnal.info)
“Korupcija u BiH je i dalje ozbiljan problem, posebno unutar vladinih struktura, dok se prijetnje nevladinim organizacijama i medijima koji istražuju slučajeve korupcije nastavljaju”, navodi se u najnovijem godišnjem izvještaju Evropske komisije o napretku BiH.
Tako je nakon što su u Parlamentu BiH odbačeni amandmani na državni zakon o finansiranju političkih partija, ovo pitanje više nikada nije stavljeno na dnevni red. Tako i dalje imamo situaciju da su izabrani zvaničnici po važećem zakonu obavezni da prijave svoj angažman kao i angažman bliže rodbine na funkcijama u drugim institucijama i preduzećima kao i o imovini kojom raspolažu. 
