Istražujemo
RADONČIĆ I DRUGI OSLOBOĐENI KRIVICE: Kraj SDA-ove vladavine pravosuđem, red je na SBB
Tužilaštvo BiH tokom mandata Gorana Salihovića više vodilo računa da diskredituje Radončića, nego da mu dokaže krivicu. U predmetu Radončić bitnu ulogu imali kadrovi bliski SDA-u. Nakon smjene Salihovića – Tužilaštvom rukovode kadrovi SBB-a Oleg Čavka i Diana Kajmaković
Fahrudin Radončić – nije kriv. Bakir Dautbašić – nije kriv. Bilsena Šahman – nije kriva. Zijad Hadžijahić – nije kriv. Ovom je presudom okončana pravosudna farsa u predmetu Radončić i drugi. I ovom je presudom okončana SDA-ova vladavina pravosuđem.
Razmatrajući dokaze u ovom predmetu, Sud BiH nije imao izbora. Oslobađajuća presuda bila je jedino razumno rješenje nakon što je u februaru kosovsko pravosuđe oslobodilo Nasera Keljmendija za ubistvo Ramiza Delalića Ćele. Drugačiji ishod mogao se očekivati samo da je na čelu Suda BiH ostala Meddžida Kreso.
Danas, kada se sagledaju svi dokazi i svi potezi Tužilaštva BiH, jasno je da je predmet protiv Radončića i osmišljen s ciljem njegove diskreditacije. Nije, dakle, Tužilaštvu BiH, kojim je tada rukovodio Goran Salihović, bilo bitno da dokaže Radončićevu krivicu. Bitno im je bilo da ga u javnosti prikažu kao kriminalca. I sve je manje-više osmišljeno u kući druge najmoćnije porodice SDA – u kući porodice Čampara.
Iako je istragu u ovom predmetu započeo državni tužilac Dubravko Čampara, uz saglasnost smijenjenog glavnog državnog tužioca Gorana Salihovića, spis je predao Boži Mihajloviću koji je, suštinski, bio potpisnik onoga što je Čampara pripremao. Za potrebne sudske dokumente bila je zadužena penzionisana predsjednica Suda BiH – Meddžida Kreso. Tako je nezabilježeno u sudskoj praksi ostalo da su se na ročištu za određivanje pritvora pročitali svi transkripti prisluškivanih razgovora, iako većina tih transkripata nije kasnije izvedena kao dokaz tokom krivičnog postupka. Čitanje transkripata trajalo je skoro šest sati, a ročište je bilo otvoreno za medije, tako da se dio transkripata uživo pojavljivao u medijima bliskim porodici Čampara. Nakon što je mjesec dana proveo u pritvoru, Radončić je pušten na slobodu, ali ubrzo vraćen u pritvor jer je, kako je obrazložio tužilac, „umjesto na 33. spratu, boravio na 31. spratu Avazovog tornja“. Zbog sličnog kršenja mjera zabrane, nikad niko nije vraćen ponovo u pritvor.
Dalje, u okviru istrage u predmetu Radončić saslušavan je predsjednik SDA Bakir Izetbegović. Njegovo ime nije se našlo među svjedocima koje je Tužilaštvo BiH predložilo Sudu, iako je upravo Izetbegović bio ključna osoba za imenovanje Nermine Hadžijahić na mjesto ambasadora BiH u Sloveniji, što je sastavni dio optužbe protiv Radončića. Tokom istrage saslušan je i direktor OSA-e Osman Mehmedagić, ali ni samom postupajućem tužiocu nije bilo jasno na koje okolnosti je obavljeno to saslušanje.
Jasna je, dakle, bila veza kadrova SDA sa ovim spisom koji je trebao rezultirati diskreditacijom predsjednika SBB-a.
Ali ono što je rađeno u ovom predmetu po nalogu SDA, sada se radi pod uticajem SBB-a. Nakon što je poziciju glavne državne tužiteljice preuzela Gordana Tadić, svi spisi koji su se odnosili na lidera SBB-a dati su na postupanje tužiocu Olegu Čavki. Čavka tako sada vodi istragu u protiv Radončiča u predmetu „ubistvo Ramiza Delalića Ćele“. Iako je i sam pod istragom, tužilac Čavka danas slovi za najodanijeg kadra Gordane Tadić. Rame uz rame sa Dianom Kajmaković, s kojom je zajedno bio ličnost godine „Dnevnog avaza“. Pored toga, suprug tužiteljice Kajmaković kao kadar SBB-a imenovan je za direktora Aerodroma Sarajevo.
(zurnal.info)
