SIPA istražuje slučaj: Kriminogena pozadina osnivanja GEOLP-a, preduzeća Elektroprivrede BiH

Državna agencija za istrage i zaštitu (SIPA) formirala je predmet u okviru kojeg istražuje dešavanja u vezi s formiranjem preduzeća GEOLP, koje je u 100-postotnom vlasništvu Elektroprivrede BiH. Istraga je, kako saznaje Fokus, pokrenuta nakon predočenih informacija o mutnim radnjama čiji je cilj obrtanje ogromne količine novca u okviru nabavki uglja. Iz SIPA-e su za Fokus.ba naveli da “uvažavajući činjenicu o tajnosti rada policijskih službenika, konkretne mjere i radnje ne mogu iznositi u javnost”.

Naime, Elektroprivreda BiH osnovala je GEOLP 30. jula 2021. godine, s kapitalom od 4,1 milion KM, kako bi u njemu zbrinula višak radnika, a u okviru procesa restrukturiranja rudnika uglja koji posluju u okviru koncerna Elektroprivrede BiH. Također, GEOLP je formiran i kako bi od rudnika preuzeo niz djelatnosti poput laboratorijskih ispitivanja.

Međutim, to se do danas nije desilo, a pozadina svega je, u najmanju ruku, kriminogena. Prema saznanjima Fokusa, službenici SIPA-e su prošle godine boravili u Elektroprivredi BiH i u nekoliko drugih subjekata, te su tada ustanovili da ovo preduzeće ima samo jednog zaposlenog, a da nema potrebne uslove da bi radilo ono što mu nalažu usvojena odluka i statut. To su, između ostalog, geološka istraživanja, laboratorijska istraživanja, projektovanje, te obuka, zaštita i spašavanje.

Pobuna rudara

Jedno od ključnih je upravo laboratorijsko ispitivanje, a odluke koje su donesene u cilju preuzimanja laboratorija krajem 2022. godine, kako saznaje naš portal, dovele su i do pobune među rudarima, posebno “Kreke” i “Kaknja”. Upravo ova dva rudnika imaju akreditirane laboratorije za ispitivanje kvaliteta uglja koji se sada nastoje izmjestiti u novo preduzeće GEOLP.

Skupština Rudnika “Kreka”, kako saznajemo, donijela je pred samu Novu godinu, tačnije 29. decembra 2022, izmjene Pravilnika o organizaciji u kojem brišu odnosno gase niz službi u ovom rudniku, i to za tehnička i laboratorijska ispitivanja. Također, novim pravilnikom ukidaju i službu za projektovanje, kao i za istražno bušenje i bunare za odvodnjavanje. Dakle, riječ je o djelatnostima koje su namijenjene GEOLP-u.

Izmjena Pravilnika i ne bi bilo toliko sporna da ova odluka nije donesena mimo saznanja sindikata koji je u ovom slučaju zaobiđen, a što se po više osnova nije smjelo desiti, posebno kada je riječ o o sistematizaciji radnih mjesta i zbrinjavanju viška zaposlenih. Dana 9. januara 2023. godine, kako nam je potvrđeno, zasjedao je Upravni odbor Samostalnog sindikata radnika rudnika FBiH. U zaključcima koji su doneseni, između ostalog, ukazuje se na to da su nova zavisna društva koncerna (misli se na GEOLP) i danas ogromna nepoznanica radnicima, zbog čega se, kako se navodi, stječe dojam da se uspostavom „imaginarnih društava želi izvršiti završna faza devastiranja rudnika mrkog uglja“.

U zaključcima se ukazuje i na to da rukovodstvo EPBiH u proteklom periodu vrši implementaciju jednostrano utvrđenih odluka koje se odnose na radnopravni status radnika. Također, Sindikalna organizacija Rudnika uglja „Kreka“ angažovala je advokata kako bi pokrenula sudski spor radi zaštite prava radnika. Navode da je cilj suprotstaviti se „nezakonitim pravnim radnjama poslodavca, EPBiH, direktora i prokuriste Rudnika uglja ‘Kreka’“.

“Imaginarno društvo”

Predsjednik sindikata Rudnika „Kreka“ kaže za Fokus.ba da je zavisno društvo GEOLP apsolutna nepoznanica za ovaj sindikat, te napominje da je Skupština Rudnika “Kreka” uz potpuno ignorisanje sindikata donijela izmjene Pravilnika o organizaciji u kojem gase niz službi.

– Činjenica da se nekakvom imaginarnom društvu ustupaju djelatnosti poput projektovanja, laboratorije i bušenja, koje se uzimaju od rudnika, za sindikat je poražavajuća. U Kolektivnom ugovoru koji je na snazi, u članu 39. stav 2, kaže se da se poslodavac obavezuje da neće ustupiti poslove registrovane djelatnosti drugim pravnim ili fizičkim licima čije bi ustupanje izazvalo otkaze ugovora o radu radnicima zaposlenim kod poslodavca. Ovo je klasično kršenje Kolektivnog ugovora“, navodi Zuhdija Tokić.

Dodaje kako nisu problem zavisna društva, ali je problem da se krše akti koji su na snazi. Ističe da radnici koji trebaju da idu u ta društva nemaju pojma u kakvu sredinu idu te pod kakvim kolektivnim ugovorom.

– Šta će biti s njihovim pravima bez sindikata? Oni su već poslali radnicima da se izjasne da li prihvataju ili ne prihvataju da budu preraspodijeljeni u to društvo. Već su krenuli s tim. Šta će se desiti s radnikom koji to odbije? Kada je u pitanju uzimanje uzoraka, imate bagatelnu cijenu uglja u rudnicima. Prosječna prodajna cijena koju smo plasirali termoelektrani je 50,15 KM, a proizvodnja nas košta 83,50 KM. Zamislite sada kada uzimanje uzoraka bude striktno u tom zavisnom društvu GEOLP i kada nam onda počnu dostavljati negativnu bonifikaciju, pa to će biti milionski iznosi, kaže Tokić za Fokus.ba.

On napominje da radnicima nije predočen ni statut ni pravilnik GEOLP-a, te da nemaju uvid u precizno definisana prava i obaveze.

– Tražimo od Novalića, Džindića, Andelije zvanične informacije, hitan sastanak sa svim sindikatima rudnika. U pitanju su stotine radnika koji imaju porodice, djecu. Mi nikakve komunikacije nemamo s menadžmentom Rudnika “Kreka” koji ne komunicira sa sindikatom. Mi ćemo ih tužiti i dobiti, ali oni koji vode EPBiH i preduzeće neće odgovarati, nego će svu štetu snositi rudnici i radnici”, kaže on.

Milioni privatnim firmama

Kako smo istražili, pozadina ove priče krije se i u relacijama Elektroprivrede BiH s privatnim firmama kako u Hercegovini tako i na području RS-a, na čijem čelu su utjecajni biznismeni, a kojima je državno preduzeće EPBiH u proteklim godinama za ugalj, mehanizaciju i usluge uplaćivalo ogromne iznose. Cilj je s novim preduzećem obrano razvlastiti rudnike i omogućiti još efikasniju “saradnju” s privatnicima.

Ovo su i informacije koje su ranije predočene službenicima SIPA-e, koji su boravkom u Elektroprivredi ustanovili da novoformirano preduzeće GEOLP pored niza manjkavosti, nema ni odgovarajuće laboratorije. Upravo iz ovog razloga, potvrđeno nam je, uprava Elektroprivrede BiH je pred kraj 2022. prema Institutu za akreditiranje BiH uputila zahtjeve za stavljanje dva akreditirana laboratorija, ona od RMU „Kreka“ i „Kakanj“, pod ingerenciju GEOLP-a.

Iz ovog instituta su nam kazali da se, osim informacija koje javno objave ili u slučaju postojanja dogovora između akreditacijskog tijela i tijela za ocjenjivanje usklađenosti, sve ostale informacije dobijene tokom postupka akreditacije smatraju zaštićenim i moraju se tretirati kao povjerljive zbog čega nam nisu mogli dati informaciju. Uputili su nas na spisak akreditiranih tijela za ocjenu usklađenosti koji je objavljen 27. decembra 2022. godine. Na njemu nema GEOLP-a, ali se s druge strane laboratoriji u rudnicima „Kakanj“ i „Kreka“ još uvijek nalaze na ovom spisku.

Zanimljivo je da u Elaboratu tehnoekonomske opravdanosti za formiranje GEOLP-a, do kojeg je došao Fokus, stoji kako „kontrolu uglja može da vrši jedino firma koja zadovoljava standarde i koja posjeduje akreditacije ispitnog laboratorija i inspekcijskog tijela tipa A“. Upravo to nije GEOLP, budući da je inspekcijsko tijelo vrste A nezavisna treća strana i provodi samo inspekciju drugima, a GEOLP je zavisno društvo u 100-postotnom vlasništvu Elektoprivrede BiH koja posjeduje rudnike, a čije rude treba da ispituje GEOLP?!

Uzimajući sve ovo u obzir, postavlja se pitanje zašto Uprava Elektroprivrede BiH na čelu s generalnim direktorom Admirom Andelijom uopće donosi „navrat-nanos“ odluke radi osposobljavanja novog preduzeća GEOLP?

Odgovor na ovo pitanje krije se i u poslovnoj saradnji Elektroprivrede BiH i firme Lager iz Posušja. Naime, državna Elektroprivreda BiH ovom privatnom preduzeću koje je opeterećeno brojnim aferama već duže vrijeme plaća basnoslovne iznose za nabavku uglja. Tako je EPBiH, prema pisanju Žurnala, za nabavku 100 hiljada tona uglja u decembru 2021. godine platila 9,9 miliona KM.

Prošle godine, 29. aprila, Lageru je ponovo uplaćeno 20,2 miliona KM i to za 150 hiljada tona uglja, a 7. oktobra 2022. godine EPBiH je s Lagerom potpisala ugovor za nabavku čak 600.000 tona uglja! Posao je vrijedan 105,1 milion KM (bez PDV-a).

Inače, protiv vlasnika Lagera Milenka Bašića i još osam osoba hrvatski USKOK je 30. decembra 2022. podigao optužnicu u predmetu “Vjetroelektrane”. Prvooptužena je bivša gradonačelnica Knina Josipa Rimac. Ona se sumnjiči da je dogovorila s Bašićem i direktorom te firme Draganom Stipićem (koji je također optužen) kako će, koristeći svoj položaj državne tajnice, osigurati dobivanje dozvola, uvjerenja i sklapanje ugovora radi izgradnje, puštanja u rad, proizvodnju i prodaju električne energije za Vjetroelektranu Krš-Pađane, uprkos neispunjavanju svih propisanih uslova.

Prije nego što je EPBiH od Lagera počela kupovati ogromne količine uglja za svoje rudnike, dok je istovremeno pojedinim rukovodiocima rudnika mrkog uglja usmeno naređeno da smanje količine iskopovanja ove energetske rude, ova posuška firma bila je glavni dobavljač mehanizacije, ali i usluga koncernu EPBiH – rudnici.

Prema podacima s Portala javnih nabavki, Lager je rudnicima “Kreka” u više navrata vršio usluge defektaže, dijagnostike, kao i razne popravke, te je dostavljao mehanizaciju, motorno ulje, rezervne dijelove mehanizacije, pneumatiku itd. Samo u 2022. godini koncern EPBiH – rudnici sklopio je ugovore s Lagerom u ukupnom iznosu od 125,9 miliona KM (bez PDV-a)!

Centar za istraživačko novinarstvo (CIN) objavio je više istraživanja u kojima su dovedeni u pitanje kako kvalitet samih ruda tako i druge robe koje je Lager isporučivao ne samo koncernu EPBiH -rudnici već i diljem BiH.

No, osim od Lagera, Elektroprivreda BiH je u proteklim godinama izdvajala desetine miliona KM za nabavku uglja od koncerna Rudnik i termoelektrana (RiTE) Stanari (RS) u vlasništvu srbijanskog biznismena Vuka Hamovića, a pod izgovorom pada proizvodnje u rudnicima u FBiH (!).

Zašto fali uglja?

Sindikati nisu negirali da je došlo do pada proizvodnje, ali su ukazali na uzroke, a to su nedovoljna ulaganja u mehanizaciju. Tvrde da bi uz dovoljna ulaganja u mehanizaciju uglja bilo napretek.

– Apsolutno je neprihvatljivo da se „Kreka“ kao najveći proizvođač uglja svjesno dovodi u poziciju da ne može odgovoriti zadatku, a da se istovremeno kupovao ugalj od Lagera ili Stanara. Ako imate rudnik s tolikim rezervama uglja, a u pitanju je 100 miliona tona, dođete u poziciju da proizvodnju imate kakvu imate i da se zapostavlja ulaganje u rudnik, a u isto vrijeme se iznajmljuju mašine od tih privatnika – navodi Tokić.

U dokumentu “Informacija Federalnog ministarstva energije, industrije i rudarstva o stanju u rudnicima“ koji je razmatran u Parlamentu Federacije BiH, a koji je Vlada FBiH usvojila 29. novembra 2021. godine, praktično je sročena namjera Elektroprivrede da određenim dijelom oduzme rudnicima neke od djelatnosti.

Ističe se kako je “evidentan zastoj duži od šest mjeseci u realizaciji prestrukturiranja uzrokovanih neprimjenjivanjem pravilnika o radu i pravilnika o radnom učinku i vrednovanju otežanih uslova rada u zavisnim društvima – rudnicima uglja”.

– JPEPBiH je već formiralo jedno zavisno društvo za geološka istraživanja, laboratorijska ispitivanja, projektovanje i zaštitu GEOLP d.o.o. Kakanj, ali ono ne može da profunkcioniše jer nemamo u primjeni nove organizacije i sistematizacije radnih mjesta rudnika uglja. Predviđeno je da nova zavisna društva rade centralizovano poslove koji se sada rade pojedinačno po rudnicima uglja i time stvaraju nepotrebne troškove – naglašava se u dokumentu.

Međutim, kako je navedeno, ključni akti, a to su pravilnici o organizaciji, o sistematizaciji radnih mjesta, o radu, o radnom učinku i vrednovanju otežanih uslova rada, koji nisu doneseni ili se ne primjenjuju u rudnicima uglja, osnovni su razlog zbog čega je proces prestrukturiranja zaustavljen.

U cijeloj ovoj priči o sumnjivom upravljanju ogromnim javnim sredstvima koncerna Elektroprivreda BiH – rudnici bitan element predstavlja i utvrđivanje kalorične ili kalorijske vrijednosti uglja. Upravo kalorična vrijednost uglja utječe na otkupnu cijenu uglja i tu je najveći prostor za mahinacije, odnosno trošenje novca, pa tako i kada je riječ o nabavci uglja od spomenutih privatnika. Ako je kalorična vrijednost niža, plaćaju se penali, a ako je viša, na to se plaća dodatna premija. Iz sindikata rudara su godinama ukazivali na to da je EPBiH po ovom pitanju išla na štetu samih rudnika otpisujući im hiljade tone uglja.

Nedavno su, naprimjer, radnici iz RMU „Breza“ javno naveli kako ih Elektroprivreda BiH zakida po pitanju „nedovoljne kaloričnosti“ uglja, pa su im tako za dvije godine otpisali više od 40.000 tona uglja koje nisu platili. S druge strane, postavlja se pitanje kako je moguće da, primjerice, ugalj od Lagera koji se otkupljuje u ogromnim količinama zadovoljava kaloričnu vrijednost.

Istražitelji SIPA-e su, prema saznanjima Fokusa, upravo u okviru istrage o preduzeću GEOLP, dovodili u pitanje i utvrđivanje kalorične vrijednosti uglja. Ispituju je li u konačnici namjera da se u GEOLP-u smanjuju kalorične vrijednosti uglja koji dolazi iz rudnika u sastavu koncerna, a da se povećavaju vrijednosti uglja od Lagera radi isplate premije. Službenici SIPA-e su se u vezi s ovom problematikom, kako nam je potvrđeno, obraćali i Regulatornoj agenciji za električnu energiju (FERK).

Treba napomenuti da su rudari u velikim protestima ispred Vlade FBiH, održanim 23. novembra 2021. godine, među zahtjevima naveli i da traže kontrolu metodologije i načina utvrđivanja kalorične vrijednosti uglja koji se isporučuje iz rudnika uglja.

Naš portal obratio se zvaničnim upitom Elektroprivredi BiH za komentar o svemu ovome, no odgovore na naša pitanja do zaključenja ovog teksta nismo dobili. Stav Elektroprivrede BiH, ukoliko ga dobijemo, objavit ćemo naknadno.

(zurnal.info)