PORAST KRIMINALA U TUZLANSKOM KANTONU:Krivična djela maloljetnika povećana za 70 posto!

Istražujemo

PORAST KRIMINALA U TUZLANSKOM KANTONU: Krivična djela maloljetnika povećana za 70 posto!

Prema podacima iz Visokog sudskog i tužilačkog vijeća BiH, u periodu od 2015. do 2024. godine izrečene su sankcije protiv 2.438 maloljetnika za različita krivična djela. Prema tim podacima maloljetnicima su sankcije izricane najčešće zbog krađa, nasilničkog ponašanja, razbojništva, ali i ubistava, silovanja, utaje, lažnog prijavljivanja, bludnih radnji…

Krivična djela maloljetnika povećana za 70 posto!
Ilustracija

U ponedjeljak 1. septembra u tuzlanskom naselju Kreka, u blizini Osnovne škole Kreka, maloljetnik je nožem povrijedio drugu maloljetnu osobu. Povrijeđeni je zbrinut na Univerzitetskom kliničkom centru Tuzla, na Klinici za anesteziologiju i reanimatologiju, a napadač je uhapšen. Iz Kliničkog centra u Tuzli saopšteno je da se pacijent K. A., rođen 2008. godine, nakon operativnog zahvata nalazi na aparatu za vještačko disanje. 
Iz Vlade Tuzlanskog kantona ranije je navedeno da su u incidentu učestvovale tri osobe, a učesnici nisu učenici OŠ Kreka:

- Apelujemo na roditelje, kao i cjelokupnu društvenu zajednicu da zajedničkim naporima radimo na prevenciji nasilja i stvaranju sigurnog i poticajnog okruženja za svu djecu i učenike, jer očito je i da sve mjere sigurnosti, koje su nedavno implementirane u školama, ne mogu prevenirati sve nemile događaje  - navode iz Vlade TK.

Porast maloljetničke delikvencije u TK

Vlada Tuzlanskog kantona usvojila je početkom jula Izvještaj o realizaciji Programa prevencije, intervencija i resocijalizacije u oblasti maloljetničkog prestupništva za 2024. godinu. Radi se o dijelu petogodišnjeg programa koji traje do 2028. godine, a zaključeno je da su postignuti značajni rezultati. 

Ali u drugoj polovini augusta, Vlada je usvojila i Informaciju o stanju maloljetničke delinkvencije za 2024. godinu, koju je pripremilo Ministarstvo pravosuđa i uprave TK, u saradnji s Ministarstvom unutrašnjih poslova i JU Odgojni centar TK. Kako je navedeno u izvještaju, tokom 2024. godine evidentirano je ukupno 85 krivičnih djela koja su počinili maloljetnici, što predstavlja porast od 70% u odnosu na prethodnu godinu. Također, broj maloljetnih izvršilaca porastao je za 65%, dok njihov udio u ukupnom broju počinilaca krivičnih djela iznosi 4%. Najveći broj slučajeva zabilježen je na području Tuzle, Gradačca, Živinica i Banovića.
Krivična djela koja se najčešće ponavljaju uključuju posjedovanje i omogućavanje uživanja opojnih droga, krađe, lake i teške tjelesne ozljede, nasilničko ponašanje i nasilje u porodici.

Prema podacima iz Visokog sudskog i tužilačkog vijeća BiH, u periodu od 2015. do 2024. godine izrečene su sankcije protiv 2.438 maloljetnika za različita krivična djela. Prema tim podacima maloljetnicima su sankcije izricane najčešće zbog krađa, nasilničkog ponašanja, razbojništva, ali i ubistava, silovanja, utaje, lažnog prijavljivanja, bludnih radnji…

U Federaciji najviše slučajeva u KS i TK

Prema izvještaju Federalne uprave policije u 2024. godini nadležnim tužilaštvima podneseni su službeni izvještaji protiv 306 maloljetnih osoba. U odnosu na godinu ranije, to predstavlja porast od 8,5%. Najviše slučajeva bilo je u Kantonu Sarajevo – 96, zatim Tuzlanskom, Zeničko-dobojskom, Unsko-sanskom…:

-U izvještajnom periodu 2024. godine prema broju prijavljenih maloljetnika osumnjičenih za izvršenje krivičnih djela maloljetnička delikvencija je najizraženija u Kantonu Sarajevo - 96 prijavljenih maloljetnika (povećanje za 88,24 %) zatim u Tuzlanskom kantonu - 74 prijavljenih maloljetnika (povećanje za 15,63%), Zeničko-dobojskom kantonu - 49 prijavljenih maloljetnika (smanjenje za 37,18% u odnosu na uporedni period 2023. godine) – navodi se u izvještaju FUP-a.

Od toga su za krivična djela protiv života tijela evidentirana čak 74 maloljetnika. 

- Osnovni razlog velikog povećanja broja evidentiranih događaja sa obilježjem krivičnog djela iz člana 183. KZFBiH (ugrožavanje sigurnosti) jeste identifikovanje i procesuiranje 22 lica, od kojih je 21 maloljetno, za koja postoje osnovi sumnje da su putem e-maila slala anonimne dojave o postavljenim eksplozivnim napravama u osnovnim i srednjim školama na području Kantona Sarajevo u mjesecu oktobru 2024. godine – navodi se u izvještaju FUP-a. 

Prema spolnoj stukturi prijavljenih maloljetnika 198 (ili 97,38%) su muškog spola, a osam (ili 2,61%) ženskog spola dok je prema dobnoj strukturi evidentirano 217 (ili 70,91%) starijih maloljetnika i 89 (ili 29,08%) mlađih maloljetnika od ukupnog broja prijavljenih.


U ranijem razgovoru za Žurnal o problem maloljentičke delikvencije Mićo Letić, penzionisani pripadnik MUP-a KS i stručnjak za maloljetničko nasilje, naveo je da već godinama upozorava na ono što se događa i što će se događati ukoliko sistem i institucije sistema ne poduzmu adekvatne mjere na sprečavanju ovakvih oblika ponašanja kod maloljetnika. 
- I pored toga što sam napisao strategije, akcione planove i programe primarne prevencije i sve to dao državi da implementira to se nikada nije dogodilo. Da se 10 posto toga realizovalo ili uradilo, izuzev što je Kanton Sarajevo formirao stručne timove, što sam dao kao prijedlog, i što oni sad daju neke rezultate, ali u ostalim kantonima to nije apsolutno zaživjelo – rekao je tada Letić za Žurnal.



Naveo je da je Bosna i Hercegovina pogodno tlo za razvoj svih oblika kriminaliteta, pa tako i maloljetničkog, te su stvoreni svi preduslovi da se to razvija tempom koji već izmiče kontroli. 

- Što je najgore od svega, imamo pogubne posljedice i gubimo živote mladih ljudi, sad i policajaca, građana i tako dalje. Nečinjenjem institucija koje treba da se bave resolizijacijom, obrazovanjem i stvaranjem sigurnosnog ambijenta dešava se to da ovi oblici kriminaliteta eksaliraju i da nisu pod kontrolom. To se dešava zbog nepoznavanja faktora, svega onoga što može na direktan ili indirektan način uticati na mladu osobu i dovesti je u stituaciju da ode u vode kriminala i da ispolji neprihvatljiva ponašanja. Tu podrazumijevamo i društvene mreže i sve ono što bi trebalo od porodice, roditelja, osnovne ćelije, do stvaranja kriterija ponašanja koji su izostali u porodici. 

Zašto se događa eskalacija krivičnih djela koje su počinili maloljetnici?NA KOME JE ODGOVORNOSTZašto se događa eskalacija krivičnih djela koje su počinili maloljetnici?

Početkom ove godine objavili smo tekst o Odgojno-popravnom domu u Orašju, u kojem je tada boravilo 20 maloljetnika zbog čitavog spektra krivičnih djela od ubistva, krađa, razbojništva, nanošenja teških i lakih tjelesnih povreda…
Najmlađi maloljetnik u tom periodu smješten u Dom rođen je 2009., a zavodska odgojna mjera izrečena mu je zbog tri krivična djela: teške krađe na drzak ili bezobrazan način, te nanošenje teških i lakih tjelesnih povreda. Najmlađa maloljetnica je također rođena 2009. i ona je smještena zbog nasilja u porodici.

- Kada govorimo o maloljetničkoj delikvenciji govorimo o prestupničkom ponašanju specifičnom za populaciju maloljetnika. Nažalost, u našem društvu susrećemo se sa ponašanjem maloljetnika koje je destruktivno usmjereno protiv integriteta drugih ličnosti, destruktivno usmjereno protiv vlasništva i materijalnih dobara drugih, ali i samorazaranje, odnosno zlupotrebu psihoaktivnih susptanci i činjenju teških krivičnih djela pod uticajem navedenih suspstanci ili radi nabavljanja i nastavlja zloupotrebe istih – navela je tada direktorica Mira Oršolić-Pejić.

Maloljetnici se vraćaju kriminalu jer nemaju podršku porodice i sistemaDjeca sa druge strane zakonaMaloljetnici se vraćaju kriminalu jer nemaju podršku porodice i sistema

U Federaciji BiH rade samo dva odgojna centra u kojima borave maloljetni prestupnici. Kada je potrebno da se odgovarajućim kratkotrajnim mjerama utiče na ponašanje maloljetnika nadležni sud onda izriče mjeru upućivanja u odgojni centar. U okviru odgojnog centra u Sarajevu rad sa djecom i maloljetnicima se odvija kroz četiri stručne Službe: za resocijalizaciju, dijagnostiku i opservaciju, zbrinjavanje djece u stanju potrebe i preventivni rad. U Odgojni centar se upućuju maloljetnici oba spola, uzrasta od 14-18 godina starosti. Izvršenje ove odgojne mjere može biti na određeni broj sati tokom dana u trajanju najmanje 14 dana, a najduže 30 dana i na neprekidni boravak u trajanju najmanje 15 dana, ali ne duže od tri mjeseca.

Također, Odgojni centar po odluci nadležnog suda osigurava prihvat i privremeni smještaj maloljetnih osoba tokom pripremnog postupka, vrši prihvat, privremeno zbrinjavanje i opservaciju maloljetnog učinioca krivičnog djela, te vrši dijagnostiku i opservaciju maloljetnih osoba tokom sudskog postupka prema naredbi nadležnog tužiteljstva ili suda. Po isteku odgojne mjere maloljetnici se vraćaju u svoju porodicu, pri čemu Stručni tim Odgojnog centra sačinjava Izvještaj o realizaciji izrečene mjere i dostavlja nadležnom Sudu i organu starateljstva. 

(zurnal.info)

Žurnal je bolji u aplikaciji

Otvori u aplikaciji