KRIZA U GRČKOJ: Nema im spasa, propast će kao Bosna

U trenutku kada nastaje ovaj tekst, mediji po ko zna koji put javljaju da Grčka gori. Građani su na ulicama, a protesti koji već mjesecima potresaju ovu zemlju sve češće eskaliraju u ozbiljno nasilje. Tako jedna teška finansijska kriza ulazi u novu fazu, čiji je rasplet teško predvidjeti. Deprimirani Grci nazivaju je ratom, objektivni posmatrači logičkim završetkom ekonomskog ludila koje se dugo pripremalo i odavno očekivalo.

RAZOTKRIVANJE LAŽI

Mjere štednje, koje su prošle godine stupile na snagu istovremeno su otkrile besramnu i ničim utemeljenu rastrošnost jedne korumpirane države, čije su vlade Evropskoj uniji godinama slale lažne statistike. Kad je laž razotkrivena, ispostavilo se da je grčki javni sektor ogroman, nerealan i neodrživ.

Evo nekih od tih mjera: ukinute su trinaesta i četrnaesta plata, a PDV je s 21 podignut na 23 posto. Granica za odlazak u penziju je sa 62 podignuta na 67 godina. Ukinute su i privilegije samohranim majkama s dvoje djece, koje su u 45. godini mogle otići u penziju i primati do kraja života 2000 eura. Ukinute su i otpremnine menadžerima i visokim činovnicima iz javnog sektora. Oni su prilikom odlaska u penziju dobijali između 30.000 i 100.000 eura. Na osnovnu platu, svi zaposleni u javnom sektoru primali su i 15 posto naknade zbog zračenja kompjutera.

Ukidanje privilegija Grci su dočekali u šoku. Bili su toliko bijesni da je jedna doktorica društvenih nauka u TV emisiji rekla: „Kako nam to mogu raditi, pa mi smo svijetu donijeli demokratiju“.

Najviše su ljuti na MMF (što je donekle u redu, na njih su svi ljuti) i na Angelu Merkel, što je pogrešna procjena, jer Merkel igra veliku ulogu u spašavanju Grčke. Nju u Njemačkoj razapinju zbog toga što ova visokorazvijena zemlja za spas mediteranskih landohana, kako zlobni njemački mediji krste Grke, treba izdvojiti 22,4 milijarde eura. Nijemci zbog konkurentnosti sopstvene privrede već imaju trogodišnje zamrzavanje plata i penzija, a sada slijede nova odricanja zbog – Grčke. Koja će, na osnovu sporazuma iz 2010. godine, dobiti oko 110 milijardi eura pomoći.

Glasni protesti mogu se čuti i u Sloveniji, koja za Grčku mora izdvojiti 384 miliona eura, što će vlada dijelom uraditi praveći rebalans budžeta, a dijelom uz pomoć inozemnih kredita. A kada su Slovenci, čija je prosječna plata 800 eura, čuli da se moraju zadužiti kako bi pomogli Grcima, čija je prosječna mjesečna zarada 1200 eura, e tu je počela tarapana... Glas naroda može se najbolje opisati jednom od izjava: „Grčka je nacija koja malo radi, a voli trošiti. U njihovoj javnoj upravi niko ništa ne radi, oni i ne dolaze na posao...“

Na znatna izdvanja bit će prinuđeni i Španija, Italija, Portugal, Irska. Zlobnici tvrde da iz ovih zemalja nema mnogo protesta, jer i same očekuju scenarij sličan onom u Grčkoj.

UZROCI UNIŠTENJA

Prema procjenama vodećih evropskih ekonomista, Grčku su uništile loše i rastrošne vlasti, brzi privredni rast 2000. godine, Olimpijske igre 2004., globalna kriza 2008., minimalni korporativni porezi i maksimalna neefikasnost u prikupljanju istih, ali i, citiramo, „stupidna trka u naoružanju sa sedam puta većom Turskom“. Grčka ima jedno od najvećih ervropskih izdvajanja za vojsku. („Kad Turska kupi jedan avion, Grčka naruči dva.“)

Proteklih decenija Grčka je iz evropskih fondova dobila milijarde eura za reformu zaostale poljoprivrede. Zanimljiv je primjer pamuka: EU godinama je jednim eurom subvencionirala kilogram grčkog pamuka, koji na međunarodnom tržištu košta 30 centi. Kad je tim subvencijama došao kraj, proizvođači su blokirali cestu Solun - Atina i zemlja je bila paralizirana 20 dana. Grčka vlada na kraju je popustila i nastavila izdašno subvencionirati proizvođače novcem iz novih kredita.

„Nacionalna je tradicija“, javljaju evropski izvještači, a prenose ovašnji mediji, „da se izborni glasovi kupuju zapošljavanjem ljudi u državnim službama, koje uoči svakih izbora nabujaju za nekoliko hiljada novozaposlenih.“

Kako posluje javni sektor u Grčkoj najbolje pokazuje primjer željeznice, koja proizvodi dnevni gubitak od tri miliona eura. Godišnji prihodi su im oko 100 miliona, a samo za plate im treba oko 400 miliona. Legenda kaže da je još prije 20 godina grčki biznismen Stefanos Manos izračunao da bi za državu bilo jeftinije da se svi putnici grčkih željeznica umjesto vozovima – razvoze taksijem.

U „zemlji utajivača poreza“, od 12 miliona ljudi samo 5000 njih priznaje da zaradi više od 100.000 eura. Transparency International procjenjuje da Grci godišnje utaje oko 50 milijardi eura poreza, a jedna trećina grčke ekonomije temelji se na neprijavljenim prihodima. Pošto je bilo kakva nova pomoć uslovljena oštrim mjerama štednje, vlada je krenula u neviđenu ofanzivu.

Grčka danas doslovno lovi utajivače. Početkom 2010. godine osnovan je odjel za borbu protiv finansijskog kriminala, SDOE. Evo prvih rezultata. U 2010. godini registrirano je 506 poreznih prekršaja u turističkom sektoru, a samo u junu ove godine – 4340. Lani su otkrivena i kažnjena 24 liječnika koji nisu platili porez. U prvih šest mjeseci ove godine – 4357.

Pripadnici SDOE lete helikopterima iznad bogatih naselja Atine, loveći neprijavljene bazene. Kojih je zvanično registrirano 324. A do sada ih je iz helikoptera prebrojano 16.947, što je kumovalo novom biznisu – kao lude se prodaju maskirne cerade za bazene, napravljene tako da iz vazduha liče na travu, keramičke pločice ili bilo šta drugo. Oko 6000 Atinjana ima automobile skuplje od 100.000 eura, a prijavili su godišnju zaradu od 10.000 eura. Jahte pred veče masovno isplovljavaju iz marina, vlasnici ih sklanjaju od inspektora koji plijene sve na šta nije plaćen porez.

KOBNO KAMUFLIRANJE

Grčka je godinama slala lažne statističke izvještaje u Brisel. U tom kamufliranju i sami su izgubili računicu o sopstvenom deficitu, što najbolje ilustrira primjer bivšeg ministra finansija Georgiosea Papaconstantinoua. Kada je postao ministar, Grčka je vlada računala s budžetskim deficitom za 2009. godinu od 3,7 posto. Dvije sedmice kasnije ta je brojka revidirana na 12,5 posto, a na kraju godine deficit je bio 14 posto. G. Papaconstantinou danas je minisar zaštite okoline, a jedan američki novinar napisao je: „Glavni problem u Grčkoj nisu deficit, dug i korupcija, nego grčko društvo, slomljeno i odustalo od bilo kakvih promjena.“

Po ozbiljnim procjenama, mogući finansijski slom Grčke vodi svijet u novu krizu. A slična sudbina prijeti ne samo Portugalu, Španiji, Italiji i Irskoj, nego i Belgiji. Odgoda odluke o isplati daljnje pomoći Grčkoj uzdrmala je fiansijska tržišta i ozbiljno ugrozila vodeće evropske berze u Frankfurtu, Parizu i Londonu. Euro je oslabio u odnosu na dolar i jen. Da bi taj novi paket pomoći bio realiziran, ministri eurozone predlažu da evropski vlasnici grčkih obveznica, koje na naplatu dolaze iduće tri godine – dakle, banke, osiguravajuće kuće i penzioni fondovi – za novac koji dobiju naplatom starih obveznica, kupe nove.

Izlaska skoro da i nema. Grčki premijer Georgios Papandreu izložen je trostrukom pritisku. S jedne strane su međunarodni kreditori, s druge bijesni grčki narod, s treće opozicija i pobunjenici u vlastitoj stranci. Da bi dobio novu pomoć, jer krediti tu ne pomažu, a na onih lani obećanih 110 milijardi eura procjene su da sad treba još 105 milijardi nove pomoći, Papandreu mora povećati porez, smanjiti socijalna prava i privatizirati javna preduzeća. Skoro pa nemoguća misija.

I tako, Grčka ključa. Smjenjuju se sjednice parlamenta, zasjedanja vlade i oštri ulični protesti. Lani je 50.000 firmi u ovoj zemlji bankrotiralo, industrijska proizvodnja pala je za 20 posto, a ove godine još 12 posto. Svaki šesti radno sposobni Grk je nezaposlen. Ljudi izlaze na ulice.

PS Srđan Blagovčanin, izvršni direktor Transparency Internationala BiH izvještaj o izvršenju budžeta u našoj zemlji za 2010. godinu smatra katastrofom, jer od 977 miliona KM, 634 su potrošena na plate i naknade. On tvrdi da BiH ne može izbjeći grčki scenarij i da ćemo, ako izostane radikalna akcija, a već izostaje, vrlo brzo biti suočeni s bankrotom. Atina plamti, u redu čekaju Sarajevo, Banja Luka, Mostar...

(zurnal.info)