PODRŠKA UKRAJINI IZ SARAJEVA: Krvavi ruski napadi moraju prestati

U Sarajevu su danas održani protesti protiv vojne agresije Rusije na Ukrajinu. Na antiratnim protestima građani Sarajeva tražili su da se zaustave sukobi, pružili podršku građanima Rusije i osudili agresiju Rusije. Za Žurnal govore neki od prisutnih građana.

Jasminko Halilović, direktor Muzeja ratnog djetinjstva 

-Iako govorimo u teškim trenucima dok se vode borbe u Kijevu, moram priznati da sam ponosan na građane i građanke Sarajeva koji su spontano zakazali ovaj protest. Vi znate da Muzej ratnog djetinjstva ima ured u Kijevu i trenutno radimo na evakuaciji naših uposlenika tamo, tako da mi je jako teško da govorim. Ali, zaista sam ponosan na svoj grad, da izražava solidarnost s građanima Kijeva i građanima Ukrajine.

Muhamed Gafić, bivši pripadnik specijalne jedinice MUP-a RBiH 

-Došao sam da podržim i pozdravim slobodne građane i da se složim sa svim slobodnim građanima da je napad, invazija na Ukrajinu nešto što je ljudski nedopustivo.

Lejla Huremović, aktivistkinja 

-Moja poruka je jednostavna. Mir mora biti jedina opcija, bilo gdje u svijetu. Trenutno nije jedino u Ukrajini aktuelan rat, ratovi su širom svijeta i moja dužnost kao aktivistkinje jeste da još jednom poručim ono što dugo vremena poručujem, a to je da je mir, zaista, jedina opcija, a da militarizacija donosi samo destrukciju i uništenje ljudskih života.

Ademir Kenović, reditelj 

-Svi ovi ljudi ovdje žele da pošalju poruku da se prekine bilo koja vrsta fizičkog ugrožavanja Ukrajine, ljudi, civila u Ukrajini... Čitao sam jedan engleski tekst u kojem se kaže da Putin nije Rusija. To vidimo i po tome što i tamo imaju slični skupovi. Ja bih rekao da ovaj nemili događaj, ova invazija, agresija ima jednu neobičnu stranu u ovom momentu – ujedinio je skoro čitav svijet. Ja mislim da će još jednom pokazati koliko je to poraz onih koji agresivno postupaju.

Matthew Field, britanski ambasador 

-Svi mi pratimo groznu, katastrofalnu situaciju u Ukrajini. Danas sam tu da pokažem solidarnost s građanima Ukrajine. Mislim da smo svi danas htjeli poslati jasnu poruku protiv ovog krvavog ruskog napada na suverenu državu. Ujedinjeno Kraljevstvo stoji uz sve one koji su protiv ovog. Ja mislim da ljudi u Sarajevu i diljem BiH vrlo dobro razumiju šta ovo znači, šta znači rat. Zbog toga su ljudi tu. Svi su dali jasnu poruku solidarnosti i ovo je samo početak. Mi moramo pružiti podršku, UK je Ukrajini dala i vojnu opremu, ozbiljne su ekonomske sankcije protiv Rusije, ali ovo je samo početak, svi mi moramo reagovati.

"Želimo mir", "Stop ruskoj agresiji", "Stop imperijalizmima", neki SU od natpisa koje su građani danas nosili na protestima.

BiH bez jedinstvenog stava

Invazija Rusije na Ukrajinu započela je u noći 23/24. februar. Samo u prvom danu poginulo je 137 ukrajinskih državljana, vojnika i civila. Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski naredio je opću mobilizaciju, a iz zemlje je zabranjen izlazak svim muškarcima u dobi od 18 do 60 godina. 

Iako su američki analitičari predviđali da će Rusima za ulazak u Kijev trebati 96 sati, nije potrajalo ni toliko. U trenutku kada su ruski vojnici ušli u pregrađe Kijeva Ukrajinske odbrambene snage pozvale su sve civile da se pridruže vojsci bez obzira na dob: Danas Ukrajini treba sve. Procedure za pristupanje su pojednostavljene. Ponesite samo pasoš, nema dobnih ograničenja – pozvao je ukrajinski zapovjednik Jurij Galuškin. 

„Borimo se sami“ – rekao je Zelenski, nakon što je postalo jasno da NATO neće ratovati sa Rusijom za Ukrajinu. Rekao je to jasno i američki predsjednik Joe Biden, kazavši da će odgovor Amerike biti sankcije, ali da američki vojnici neće ići u Ukrajinu:

-Putin je agresor, Putin je izabrao ovaj rat, a sada će on i njegova država snositi posljedice… SAD ovo ne radi sam, mjesecima gradimo koaliciju partnera, 27 članica EU, Japan, Kanada, Australija i Novi Zeland, kako bismo povećali utjecaj našeg odgovora.

Nakon obustavljanja projekta Sjeverni tok, finansijskih i blokada izdavanja viza, zbog čega ruski bogataši već gube velike sume novca, najavljuju se i brojne druge blokade koje bi naštetile ruskoj ekonomiji. Amerika tvrdi da je odsjekla rusku vladu od zapadnih finansijskih tokova, te da više ne može podizati novac na Zapadu ni trgovati novim dugom na američkim ili evropskim tržištima. 

Putin je upozorio svijet da će odgovor na eventualno vojno djelovanje biti neviđen u istoriji.  Dok jedni zagovaraju i vojnu reakciju NATO snaga, drugi smatraju da bi upravo ona bila pogubna jer bi time rat eskalirao na druge zemlje. Kao i obično, u sredini su oni koji najviše ispaštaju – stanovnici Ukrajine. Svjesni su toga i građani Rusije pod Putinovim režimom, koji protestima poušavaju dići glas protiv ubijanja u Ukrajini. Ali režim ne voli pobunu, pa je u Rusiji uhapšeno više od 1.700 antiratnih protestanata – uglavnom u Moskvi i Sankt Peterburgu, te manji broj u ostalim gradovima.

Evropska unija za utorak je zakazala vanrednu plenarnu sjednicu na kojoj će se razgovarati o odgovoru na invaziju na Ukrajinu i donijeti pripadajuća rezolucija. Konferencija predsjednika EP napad je nazvala neopravdanim i protuzakonitim. 

U našoj mirkroregiji još uvijek se čeka na stav Aleksandra Vučića. Evropska unija pozvala je Srbiju da stane uz nju u sankcijama koje se izriču Rusiji i podrži stavove EU, kako bi bilo jasno njene evropsko opredjeljenje ka Evropi. Sa druge strane, Aleksandar Vučić ima Vladimira Putina, pa nije ni čudno što njegovo izjašnjavanje traje tako dugo. Kako naći kompromis a ne zamjeriti se ni jednima ni drugima – Vučić će vjerovatno ponuditi neko kompromisno, neutralno rješenje. 

Ali da li će to biti dovoljno Evropskoj uniji?

Iako u ovakvim situacijama postaje kristalno jasno koliko su bosanskohercegovački političari nekapacitirani i bez ikakvog uticaja na evropskoj i svjetskoj sceni, važno je reći da su i u ovoj stvari očekivano – podijeljeni. Šefik Džaferović i Željko Komšić osudili su ruski upad u Ukrajinu a BiH podržala izjavu EU o Ukrajini u Generalnoj skupštini UN-a, ali je Milorad Dodik potcrtao da to nije stav BiH. Njhov stav se može smatrati njihovim privatnim stavom – poručio je. 

Privatni stav ima i Dragan Čović, definišući rusku agresiju kao rat u Ukrajini. Europarlamentarka Tineke Strik precizno je definisala Čovićev konformizam:

-Duboko je sramotno i zabrinjavajuće što lider HDZ-a Dragan Čović ne može jasno osuditi Putinovu agresiju. Svakoga ko u ovom trenutku daje ovakve dvosmislene izjave, očito ne zanimaju demokratija, međunarodno pravo i evropska sigurnost – napisala je. 

(zurnal.info)