Operator za obnovljivu energiju (1): Međusobne optužbe direktora i uposlenika za nezakonitosti, nerad i nestručnost

 

Operator za obnovljive izvore energije i efikasnu kogeneraciju osnovan je 2014. godine sa sjedištem u Mostaru. Pojednostavljeno, nadležan je za otkup električne energije proizvedene u malim hidrocentralama, solarnim i vjetroelektranama po garantovanoj cijeni te prikupljanje naknade koju plaćaju svi potrošači električne energije uključujući i domaćinstva na području Federacije. Operator je nadležan za dodjelu tzv dinamičkih kvota, odnosno garanciju da će otkup električne energije biti po garantovanim cijenama.

Naizgled nezanimljiva, ali važna institucija donosi odluke koje  proizvođačima energije iz ovih izvora može obezbjediti značajan profit. Kako su nam objasnili stručnjaci iz ove oblasti, ako je neko, primjera radi, uložio 250 hiljada maraka u solarnu elektranu od 150 kWH, za 12 godina rada imaće 750 hiljada do milion maraka prihoda. Energetske dozvole zatražene su za približno 400 takvih objekata od koji je polovina već izgrađena. Dovoljan razlog za političku, čitaj interesnu bitku za upravljanje Operatorom.

Za i protiv tužbi za naplatu duga

Operator za OIEiEK je medijski zanimljiv bio samo septembra 2016. godine. Za novog direktora imenovan je Boriša Misirača, 32-ogodišnji inžinjer elektrotehnike i to mu je bilo prvo zaposlenje u BiH nakon boravka u Češkoj. Sin je Jadranke Lokmić-Misirače, državne tužiteljice i potpredsjednice Visokog sudskog i tužilačkog vijeća. Na poziciju je imenovan kao kadar SBB-a, u vrijeme kada je lideru ove stranke Fahrudinu Radončiću suđeno pred Sudom BiH po optužnici  državnog tužilaštva. Misirača je naredne godine SBB-u donirao 3000 maraka.

Nakon dvije godine Misiračinog upravljanja Operatorom, poslovanje je prema tvrdnjama nekoliko uposlenika te bivšeg predsjednika UO Izmira Hadžiavdića ugroženo zbog nenaplate potraživanja od skoro 13 miliona maraka.

“Direktor nije osigurao naplatu jedinog izvora prihoda Operatora, a to je dijela naknada za podsticanje koju plaćaju svi potrošači električne energije, što je prouzrokovalo manjak prihoda Operatora za preko 6 miliona maraka. Uporedo nije osigurao naplatu za električnu energiju od “Al Trade” Mostar, firme-kćerke Aluminija. Neaktiviranjem mjenice oštetio je Operator za skoro pet miliona maraka,” tvrde uz uslov anonimnosti uposlenici sa kojima je Žurnal razgovarao.

Navode i da direktor nije ništa poduzeo za naplatu duga koji Aluminij ima prema Operatoru u visini od 2 miliona maraka.

Direktor Misirača za Žurnal navodi da su ta dugovanja manja, te da samo slijedi  zakon. Tvrdi da je donedavni Upravni odbor u kojem su pored predsjednika Izmira Hadžiavdića, aktuelnog sekretara Doma naroda FBiH bili i uposlenici federalnog Ministarstva industrije, energetike i rudarstva Jelena Trutina i Darko Pranjić, potencirao tužbu protiv Aluminija iako Operator nije imao ugovorni odnos sa ovom firmom jer je posrijedi dug Aluminija spram EP HZHB.

"Ugovori sa elektroprivrednim preduzećima su takvi da oni prikupe sredstva, nama kažu koliko su prikupili i onda mi njima to fakturišemo. Tako da dug čisto knjigovodstveni ne postoji. Sve fakture su plaćene 100%. EP HZHB ima otprilike 2 miliona neprikupljenih naknada, EP BiH ima milion koji sam ja utvrdio prošle godine, koji se nigdje nije navodio u izvještaju o radu Operatora. Predsjednik UO je konstatno tražio da ja uputim tužbe. Po zakonu, Elektroprivrede su prikupljači i nisu odgovorni ako neko ne plati. Ja sam njega više puta na sjednicama pitao, predsjedniče vi ste pravnik, kažite mi za šta da tužim, ta parnica je skupa, 70 do 100 hiljada,” objašnjava Misirača.

Bivši predsjednik UO Izmir Hadžiavdić za Žurnal potvrđuje da je insistirao na pokretanju tužbi za dugovanja. Misirača ni nakon imenovanja novog Upravnog odbora koji je počeo rad početkom decembra, ne namjerava pokrenuti tužbe protiv dvije elektroprivrede, najavljujući tek da će reagirati na “Al Trade” koji duguje oko 4,5 miliona maraka.

“Ja ću aktivirati mjenicu, ali ništa mi ne garantuje da oni imaju sredstava,” kaže Misirača.

Obnovljivi izvor korupcije?

Ionako turbulentnu situaciju unutar Operatora usložila je odluka federalne vlade o povećanju dinamičkih kvota. Odluka je usvojena osmog, a ozvaničena je objavom u Službenom listu 23. novembra. Taj period od 15 dana, prema tvrdnjama Žurnalovih sagovornika iz Operatora, bila je prilika za podjelu 11 MW dinamičkih kvota za solarnu energiju odabranima.

 “U direktorovoj kancelariji su zaprimani i brojni drugi zahtjevi, više desetaka. Direktor nije imao odgovor na pitanje zašto ovi zaprimljeni zahtjevi nisu u registru zaprimljenih zahtjeva na web stranici. Zato je naredio da se registar skine sa stranice, da niko ne može imati uvid u vrijeme podnošenja i vrijeme rješavanja zahtjeva. Da se namjeravalo postupati kao ranije, dakle pošteno i zakonski, svi ovi zahtjevi bi bili odbijeni jer su podneseni prije objavljivanja u Službenim novinama, jer Odluka Vlade stupa na snagu danom objavljivanja, a ne donošenja,” navode izvori Žurnala.

Direktor Misirača tvrdi da u prijemu zahtjeva za nove kvote nema nezakonitosti, jer operator ima rok za rješavanje zahtjeva od 30 dana. Prema njegovom tumačenju, svi koji su zahtjeve predali u vremenu 30 dana prije objave u Službenom listu, imaju pravo na raspodjelu za nove kvote. Ni ukidanje  registra primljenih zahtjeva ne smatra spornm.

“Ja sam primjetio da na web stranici ima registar predatih zahtjeva. Vi dođete, predate zahtjev i oni vas tamo registruju. Ne zna se hoćete li i dobiti, a vaše zna  konkurencija. Treba da se vode registri isključivo onih koji su ostvarili neko pravo u operatoru,” stav je Misirače.

Da je potez direktora kojim su iz raspodjele eliminisani oni koji su predali zahtjev prije nekoliko mjeseci pravno upitan, upozorava i bivši predsjednik UO. 

“Ne možeš čovjeka koji je prikupio svu dokumentaciju, podnio u skladu sa pravilima zahtjev za poticaj odbiti jer ne postoji više kvota. Potpuno je logično da oni imaju prioritet u odnosu na one koji su poslije podnijeli zahtjev, tvrdi Hadžiavdić.

Sagovornici Žurnala očekuju da je moguće da će nakon ovakvih odluka direktora, Operator biti “zatrpan” tužbama. S druge strane direktor Misirača se žali kako zbog opstrukcije uposlenika ima problem sa pristupom dokumentaciji o prethodnom poslovanju. Kao primjer navodi da je kompletna finansijska dokumentacija bila u prostorijama eksterne računovodstvene firme, kojoj je otkazao usluge, da bi mu nakon toga dobio prijetnje.

„Meni je to sumnjivo čim vi dajete finansije negdje eksterno, to znači da želite nekome zabraniti pristup. Imali smo problema sa izuzimanjem dokumentacije, gdje sam ja doživio prijetnje, nova računovodstvena agencija je doživila prijetnje, zaposlenik je imao prijetnje od vlasnika te agencije. Ono što je vraćeno, vraćeno je nekompletno. Ja nisam mogao da preuzmem dokumentaciju jer ne znam šta preuzimam,“ kaže Misirača

Izvori Žurnala navode i prekomjernu i nekontrolisanu potrošnju za javne nabavke od kojih neke nisu rezultirale preuzimanjem plaćene robe ili usluga, potom finansiranju  raznih udruga ili udruženja u svrhu "promocije obnovljivih izvora energije" bez plana i bez zahtijevanja bilo kakvog izvještaja.

Postoji i problem prekomjernog zapošljavanja. Operator po sistematizaciji ima 10 zaposlenih, a aktuelni direktor Boriša Misirača je angažovao  još 25, dok je bivšem direktoru Hajrudinu Bećiroviću, svom pomočniku obustavio isplatu plaće jer ga kaže „nije on zaposlio“. Na optužbe uposlenika o nezakonitom radu, odgovara da su oni previše plaćeni neradnici.

(nastaviće se)

(zurnal.info)