Istražujemo
SUD BIH POTVRDIO PISANJE ŽURNALA: Meliha Jahjaefendić nezakonito imenovana za pomoćnicu direktora Službe za zajedničke poslove institucija BiH
Sud BiH naložio je Odboru za žalbe Agencije za državnu službu BiH da preispita odluku po kojoj je Meliha Jahjaefendić samoj sebi odabrala funkciju. Ukoliko bude radio po zakonima, Jahjaefendićeva će morati biti suspendovana sa mjesta pomoćnice direktora Službe za zajedničke poslove institucija BiH.
Sud BiH presudio je 13. februara da Odbor za žalbe Agencije za državnu službu Bosne i Hercegovine preispita odluku po kojoj je Meliha Jahjefendić sama sebe imenovala za pomoćnicu direktora Službe za zajedničke poslove institucija BiH.
Nakon Ureda za reviziju institucija BiH, ovim je i Sud potvrdio ranije pisanje Žurnala o nezakonitom imenovanju Jahjaefendićeve. Presuda je uslijedila nakon što je sadašnji direktor Službe Dragan Slipac tužio Odbor državne službe za žalbe BiH, koji je prethodno rekao da je zakasnio sa reakcijom na imenovanje.
U slučaju kojim su se 2022. godine bavili i Tužilaštvo BiH i Državna agencija za istrage i zaštitu SIPA mnogo toga nije bilo u skladu sa procedurom. Slipac je, navedeno je u presudi, za to saznao tek po prijemu izvještaja Ureda za reviziju o obavljenoj finansijskoj reviziji Službe za zajedničke poslove za 2021. godinu pristiglog u maju 2022. i mišljenja Ministarstva pravde BiH od 15. septembra 2022. U tim dokumentima taksativno su pobrojani razlozi i povrede izbornog postupka.
„Posebno se naglašava kako je Ured za reviziju institucija BiH (provodeći reviziju rada Službe za zajedničke poslove institucija BiH za 2021. godinu) naložio Agenciji za državnu službu BiH da od Ministarstva pravde BiH zatraži mišljenje o dozvoljenosti prijave sekretara na posebnom zadatku na interni oglas u instituciji kojom rukovodi te da je u febraru 2022. godine Ministarstvo pravde BiH dostavilo mišljenje Agenciji, a koja ga nije proslijedila Službi za zajedničke poslove institucija BiH kao zainteresiranoj strani...“, stoji u presudi koja je u posjedu Žurnala i ključno nastavlja:
U odgovoru na tužbu Odbor za žalbe i Meliha Jahjaefendić tražili su da se tužba odbaci. Sudsko vijeće na to nije pristalo jer je Odlukom o uslovima i postupku u slučaju preispitivanja nepravilnog imenovanja državnog službenika u institucijama BiH propisano da se „postupak može pokrenuti u roku od šest mjeseci od kada se saznalo za napravilno imenovanje ili kada se prema redvnom toku stvari za to trebalo saznati“.
Jahjaefendić je na mjesto pomoćnice direktora u Sektoru za pravne, finansijske poslove i javne nabavke Službe imenovana 1. maja 2021, a Slipac je za to saznao u aktu SIPA-e od 23. decembra te godine, s čijim je sadržajem upoznat 13 dana kasnije, kada je Tužilaštvo BiH naložilo provjere.
U ponovnom postupku Odbor će morati ponovo da sagleda činjenice i uvaži mišljenje Ministarstva pravde BiH, nakon čega će pravilno utvrditi blagovremenost Slipčevog zahtjeva o preispitivanju odluke o imenovanju Jahjaefendićeve i donijeti pravilnu i zakonitu odluku za koju će dati jasne i logične razloge. Praktično, ukoliko Odbor bude radio u skladu sa zakonima, Meliha Jahjaefendić biće suspendovana.
INTERNI OGLAS ZA INTERNO IMENOVANJE
Početkom 2022. godine Žurnal je objavio da Tužilaštvo BiH i SIPA istražuju imenovanje Jahjaefendićeve za pomoćnicu direktora u Službi za zajedničke poslove BiH, nakon internog oglasa. Ona je 2021. godine na vlastiti zahtjev, razriješena sa pozicije direktorice Službe za zajedničke poslove institucija BiH. Mandat joj je trajao je do 30. aprila te godine, a saglasnost za novo imenovanje 1. maja 2021. dao je tadašnji zamjenik direktora Službe Dragan Šojić.
Oglas za popunjavanje mjesta bio je interni, čime je onemogućena bilo kakva vanjska konkurencija za Melihu Jahjaefendić. To je praktično značilo da je sama sebe postavila na poziciju pomoćnice, Šojićev potpis bio je formalnost. U vrijeme konkursa za pomoćnika direktora Službe, dakle, Jahjaefendićeva je i dalje bila na čelu Službe.
Ovo pisanje Žurnala o nezakonitom imenovanju kasnije je potvrdio Ured za reviziju institucija BiH.
„Agencija za državnu službu BiH je 13. januara 2021. godine objavila interni oglas za popunjavanje radnog mjesta rukovodećeg državnog službenika - pomoćnik direktora za pravne, finansijske poslove i javne nabavke u Službi, na koji su se mogli prijaviti samo državni službenici zaposleni u Službi. Rok za prijavu je bio do 21. januar 2021. godine. Na konkurs se prijavila direktorica Službe, čiji je mandat isticao 1. maja 2021. godine. Direktorica je razriješena dužnosti rukovodećeg državnog službenika (direktora- zamjenika direktora Službe), na lični zahtjev, sa 30. aprila 2021. godine rješenjem Vijeća ministara BiH“, utvrdila je revizija.
Prema tumačenju Službe, prijava je bila u skladu sa relevantnim propisima, jer je direktorica Službe prije imenovanja bila zaposlena u Službi na poziciji šefa Odsjeka za finansijsko-materijalne poslove te je mogla učestvovati na internom konkursu.
Ipak, po Zakonu o državnoj službi u institucijama BiH, sekretar sa posebnim zadatkom koji je prethodno imao status državnog službenika, vraća se na isto ili slično radno mjesto, ako bi izgubio svoj posebni zadatak u slučaju završetka posebnog zadatka i dobrovoljne ostavke sa položaja.
„Dakle, direktorica Službe se nakon isteka mandata mogla vratiti na radno mjesto koje je isto ili slično radnom mjestu na koje je bila postavljena prije imenovanja, odnosno na radno mjesto šefa unutrašnje organizacione jedinice“, stajalo je u izvještaju.
U zahtjevu za imenovanje komisije Služba je navela da, osim dva predložena člana, ne raspolaže državnim službenicima koji bi poziciono, nacionalno, akademski i profesionalno odgovarali za rad u komisiji pa je Agenciji za državnu službu predložila da imenuje jednog nezavisnog eksperta za člana Komisije. Kako bi pokrili vlastite mutne radnje, mišljenje su tražili od Ministarstva pravde BiH:
„Svakako bi i u ovom slučaju trebalo da ima u vidu da bi ispravnost takve prijave sekretara sa posebnim zadatkom na interni oglas bila upitna i iz drugih razloga koji dovode u pitanje njegovu objektivnost spram internog oglasa na koji bi se prijavio. Tu prije svega mislimo na činjenicu da proceduru svakog konkursa pokreće rukovodilac institucije, a posebno da proceduru internog konkursa provodi komisija koju imenuje rukovodilac institucije koji je u pravilu sekretar s posebnim zadatkom, odnosno da sekretar sa posebnim zadatkom, a kao što smo gore naveli, obavlja poslove rukovodnog karaktera koji svakako ima utjecaj na sastav komisije, čak i u slučaju da je isti nije neposredno imenovao, te da u slučajevima postavljanja rukovodećeg državnog službenika istog imenuje rukovodilac institucije“, navedeno je u izvještaju.
Ovo nije prva istraga djelovanja Melihe Jahjaefendić. Još 2016. prijavljena je da je kao direktorica Službe počinila brojne nezakonitosti. U prijavi neformalne grupe državnih službenika, u kojoj je kao saučesnik naveden njen tadašnji zamjenik Dragan Brković, navedeno je da su zapošljavali porodicu i prijatelje te članove porodica brojnih bh. zvaničnika. Problematiziran je i treći mandat koji je pripreman za njih u Službi.
Grupa za podršku prava i pravde institucija BiH tada je upozorila da će Jahjaefendićeva i Brković ponovo biti imenovani na iste pozicije, što se 2016. zaista i dogodilo. Prijava je poslana Denisu Zvizdiću, tada predsjedavajućem Vijeća ministara BiH, Komisiji za ljudska prava BiH PS BiH, SIPA-i, Agenciji za prevenciju korupcije i tadašnjem glavnom tužitelju BiH Goranu Salihoviću.
(zurnal.info)
