Istražujemo
POTVRĐENO PISANJE ŽURNALA: Meliha Jahjaefendić nezakonito imenovana za pomoćnicu direktora u Službi za zajedničke poslove BiH
Ured za reviziju institucija BiH potvrdio je pisanje Žurnala o nezakonitom imenovanju Melihe Jahjaefendić na poziciju pomoćnice direktora u Službi za zajedničke poslove BiH. Već smo pisali da SIPA i Tužilaštvo BiH istražuju ovo imenovanje, ali i da to nije prva prijava protiv direktora i zamjenika Službe
Početkom ove godine objavili smo da Tužilaštvo BiH i SIPA istražuju imenovanje Melihe Jahjaefendić na poziciju pomoćnice direktora u Službi za zajedničke poslove BiH, nakon internog oglasa. Ona je prošle godine na vlastiti zahtjev razriješena sa pozicije direktorice Službe za zajedničke poslove institucija Bosne i Hercegovine. Njen mandat na ovoj poziciji trajao je do 30. aprila 2021., a suglasnost za imenovanje obavljeno prvog maja dao je zamjenik direktora Službe Dragan Šojić.
Oglas za ovu poziciju bio je interni, čime je onemogućena bilo kakva vanjska konkurencija za Melihu Jahjaefendić, što znači da je prektično sama sebe postavila na poziciju pomoćnice iako saglasnost formalno potpisuje Dragan Šojić. U vrijeme trajanja konkursa za pomoćnika direktora Službe, Meliha Jahjaefendić i dalje je bila na čelu Službe.
Pisanje Žurnala sada je potvrđeno i u izvještaju Ureda za reviziju institucija BiH.
Agencija za državnu službu je 13.01.2021. godine objavila interni oglas za popunjavanje radnog mjesta rukovodećeg državnog službenika - pomoćnik direktora za pravne, finansijske poslove i javne nabavke u Službi na koji su se mogli prijaviti samo državni službenici zaposleni u Službi. Rok za prijavu je bio do 21.01.2021. godine. Na konkurs se prijavila direktorica Službe koja je bila imenovana na mandatni period od pet godina počev od 01.5.2016. godine, što znači da je mandat isticao 01.5.2021. godine.
Direktorica je razriješena dužnosti rukovodećeg državnog službenika (direktora- zamjenika direktora Službe), na lični zahtjev, sa 30.4.2021. godine rješenjem Vijeća ministara BiH:
- Rješenje kojim se osoba koja je obnašala funkciju rukovodioca institucije (direktora/zamjenika direktora zbog propisane rotacije) i koja je u toku trajanja mandata učestvovala na internom konkursu imenuje na mjesto rukovodećeg državnog službenika - pomoćnik direktora u Sektoru za pravne, finansijske poslove i javne nabavke u Službi počev od 01.5.2021. godine.
Prema tumačenju Službe navedena prijava je u skladu sa relevantnim propisima, jer je direktorica Službe prije imenovanja bila zaposlena u Službi na poziciji šefa Odsjeka za finansijsko-materijalne poslove, te je stoga mogla učestvovati na internom konkursu.
Zakon o državnoj službi u institucijama BiH propisuje da se sekretar sa posebnim zadatkom koji je prethodno imao status državnog službenika, vraća na isto ili slično radno mjesto ako bi izgubio svoj posebni zadatak u slučaju završetka posebnog zadatka i dobrovoljne ostavke sa položaja.
- Dakle, direktorica Službe se nakon isteka mandata mogla vratiti na radno mjesto koje je isto ili slično radnom mjestu na koje je bila postavljena prije imenovanja, odnosno na radno mjesto šefa unutrašnje organizacione jedinice.
Služba je u zahtjevu za imenovanje komisije navela da osim dva predložena člana ne raspolaže državnim službenicima koji bi poziciono, nacionalno, akademski i profesionalno odgovarali za rad u komisiji, te je stoga predložila Agenciji za državnu službu da imenuje jednog nezavisnog eksperta za člana Komisije.
Kako bi pokrili vlastite mutne radnje, mišljenje su tražili od Ministarstva pravde BiH:
- Svakako bi i u ovom slučaju trebalo imati u vidu da bi ispravnost takve prijave sekretara sa posebnim zadatkom na interni oglas bila upitna i iz drugih razloga koji dovode u pitanje njegovu objektivnost spram internog oglasa na koji bi se prijavio. Tu prije svega mislimo na činjenicu da proceduru svakog konkursa pokreće rukovodilac institucije, a posebno da proceduru internog konkursa provodi komisija koju imenuje rukovodilac institucije koji je u pravilu sekretar s posebnim zadatkom, odnosno da sekretar sa posebnim zadatkom, a kao što smo gore naveli, obavlja poslove rukovodnog karaktera koji svakako ima utjecaj na sastav komisije, čak i u slučaju da je isti nije neposredno imenovao, te da u slučajevima postavljanja rukovodećeg državnog službenika istog imenuje rukovodilac institucije – navedeno je u izvještaju.
Osim toga, pisali smo i o načinima zapošljavanja u službi koje su namještali Meliha Jahjaefendić i Dragan Šojić.
Ovo nije prva prijava po kojoj se istražuje Meliha Jahjaefendić. Još 2016. prijavljena je da je kao direktorica Službe za zajedničke poslove počinila brojne nezakonitosti. Prijavljen je i njen tadašnji zamjenik Dragan Brković. U prijavi neformalne grupe državnih službenika navedeno je da su Jahjaefendićeva i Brković zapošljavali porodicu i prijatelje, te članove porodica brojnih bh. zvaničnika. Problematiziran je i treći mandat koji je pripreman za njih u Službi.
Pisali smo već da je grupa za podršku prava i pravde institucija BiH tada je upozorila da će Jahjaefendićeva I Brković ponovo biti imenovani na iste pozicije, što se 2016. Zaista I dogodilo. Prijava je poslana Denisu Zvizdiću, tada predsejdavajućem Vijeća ministara BiH, Komisiji za ljudska prava BiH PS BiH, SIPA-i, Agenciji za prevenciju korupcije i tadašnjem glavnom tužitelju BiH Goranu Salihoviću.
Osim Melihe Jahjaefendić i Dragana Brkovića navode se nezakonitosti koje su navodno počinili direktor Agencije za državnu službu BiH Neven Akšamija, generalni sekretar Vijeća ministara BiH Zvonimir Kutleša i neki drugi rukovodeći službenici u Vijeću ministara BiH.Krajem prošle godine SIPA je po nalogu Tužilaštva BiH pokrenula istragu u vezi sa prijavom o imenovanju iz aprila 2021. No do sada nema tužilačke odluke ni u vezi sa prijavom iz 2016., starom skoro šest godina.
U izvještaju revizije o Službi za zajedičke poslove osim ovog imenovanja problematizira se i angažovanje vanjskih saradnika, unapređenje na više radno mjesto, raspisivanje internih konkursa, i premještaji, kao i rotacija rukovodećih službenika na različitim pozicijama:
- Ukazujemo na to da način rotacije u sistemu rukovođenja nije prisutan niti zabilježen u bilo kojoj drugoj instituciji, odnosno odredbe Odluke o Službi za zajedničke poslove institucija BiH u dijelu koji definiše način rukovođenja nisu usklađene sa općeprihvaćenim principima i praksom rukovođenja institucijama Bosne i Hercegovine.
Osim toga, problematizirane su i „sitince“ poput korištenja bolovanja i parkiranja privatnih automobula na mjesta predviđena za službena vozila u SCC-u, a što se, naravno, plaća iz budžeta.
(zurnal.info)
