PREBIJANJE DUGOVA VLADE KS I MURAI-KOMERCA: Milion maraka za nelegalni azil, psi u masovnim grobnicama

Premijer Kantona Sarajevo Elmedin Konaković već dvije godine najavljuje da će riješiti problem napuštenih pasa kupovinom tranzitnog prihvatilišta. Cijena sitnica- oko milion maraka. Ono što Vlada, na čelu sa premijerom, ne želi otkriti jeste da azil nije izgrađen po zakonu i ne zadovoljava minimalne uslove definisane državnim aktima. O čemu je Žurnal ranije pisao. Osim toga, kada su u pitanju tužbe građana za napade napuštenih pasa Kanton se smatra nenadležnim.

Činjenicu da nisu nadležni da se bave problemom napuštenih pasa konstatovao je kantonalni pravobranilac Kemal Karić u Izvještaju o radu pravobranilaštva za 2016 godinu. Tako kantonalni pravobranilac prije svega ističe nedostatak pasivne legitimacije na strani Kantona i ukazuje na Zakon o komunalnim djelatnostima KS.

Komunalna djelatnost pružanja kafilerijskih usluga u
nadležnosti je jedinica lokalne samouprave, a ne Kantona Sarajevo. Samim tim i ne može postojati odgovornost Kantona u nevršenju ove komunalne djelatnosti koja je povjerena jedinicama lokalne samouprave, ističe Karić.

Premijer i premijerovi ministri ne daju da im činjenice, kao što su nadležnosti, smetaju u njihovom radu. Bitno je da rade, pa tako premijer Konaković nije našao vremena da odgovori na Žurnalov upit zašto Vlada KS toliko insistira na saradnji sa firmom Murai-komerc. Premijeru ne smeta ni činjenica da je i uprava Grada Sarajeva podnijela krivičnu prijavu protiv ove firme zbog nezakonitih poslova u vezi sa napuštenim psima.

Pregovori oko kupovine azila su odavno završeni, samo nisu za javnost. Ipak je Murai-komerc obećao Vladi, da ukoliko kupi azil, oprostit će nepostojeći dug od preko milion maraka Općinama koje nikada nisu potpisale ugovor sa njima.

POSLOVNA TAJNA OD MILION KM

Ministar komunalne privrede i infraksture, Senad Hasanspahić na upit Žurnala odbio je dostaviti informacije o otkupnoj cijeni azila u Prači navodeći kako se radi o poslovnoj tajni iako je premijer u više navrata u medijima govorio da se radi o oko milion maraka. Ministar je odbio dostaviti i informacije vezane za rad javnih preduzeća.

Veterinarska stanica Novi Grad nije obavezna da daje podatke koje smatra povjerljivim, naloženo je da se povjerljive informacije strogo čuvaju, nikome ne objavljuju i ne kometarišu, navedeno je u odgovoru ministarstva.

Kantonalno javno preduzeće Veterinarska stanica u odgovoru navodi da bi dostavljanje informacija moglo izazvati nanošenje značajne štete u poslovanju te bi takve informacije mogle pogodovati raznim mešetarima za ličnu imovinsku korist, kažu iz ministarstva.

Ne treba da iznenađuje činjenica da obje veterinarske stanice odbijaju dostaviti podatke iako se u potpunosti finansiraju iz budžeta. Šutnja je ipak dobro plaćena, opet budžetskim novcem. KJP Veterinarska stanica godišnje primi preko 650 hiljada maraka, a njihovi zaposlenici otkako su se počeli baviti uklanjanjem napuštenim pasa imali su najveću prosječnu plaću isplaćenu u iznosu od 1.513 maraka koja je 83 posto iznad prosjeka za kantonalna javna preduzeća.


OD MASOVNIH GROBNICA DO MASOVNIH ZARADA

Prema podacima Dogs Trusta iz 2015. godine u KS na ulicama živi 15.000 pasa dok u samom gradu oko 7.500 pasa. Broj pasa na ulicama grada opao je za oko 38 posto u posljednje dvije i po godine od kada Dogs Trust finansira masovne sterilizacije. U 2016. godini za samo tri mjeseca uhvaćeno je 2.292 psa. Pa tako ova organizacija u svom dopisu gradskim vlastima otkriva kako su smanjili broj napuštenih pasa na ulicama.

Obzirom na to da program uhvati- steriliši-vrati finansira uglavnom Fondacija Dogs Trust koja obezbjeđuje veterinarskim klinikama, a da ne postoji ni jedno sklonište usklađeno sa Zakonom, kao ni sistemsko udomljavanje, njihove usluge svode se na uklanjanje pasa to jest eutanaziranje, kažu iz Dogs Trusta!

Psi su, kako saznaje Žurnal,  završavali u masovnim grobnicama oko azila u Prači. Posredstvom komunalnog preduzeća u Prači, leševi pasa su prvo ukopavani na stočno groblje, zatim protivno zakonskim propisima, leševe su počeli ukopavati u jamu u krugu azila. Ubrzo je došlo do protesta lokalnog stanovništva zbog straha od zaraza i zagađenja tla i vode.

Masovna ubijanja pasa dovela su do toga da se veliki broj napuštenih pasa od strane aktivista izvozi van BiH u zemlje Europske unije. U odgovoru na Žurnalov upit iz Ureda za veterinarstvo BiH kažu da vode evidenciju o broju pasa koji napuste BiH.

Evidencija o izvezenim psima se vodi kroz Veterinarsko-informacioni sistem granične veterinarske inspekcije Ureda za veterianrstvo BiH, navode iz Ureda.

Prema podacima Ureda za veterinarstvo u 2016. izvezeno je 812 pasa, a do prvog augusta u 2017. godini izvezeno je 527 pasa. Međutim, malverzacije nastaju kada su u pitanju nekomercijalni certifikati namijenjeni vlasničkim psima. Da bi ga dobili neophodno je da vakcinišete psa protiv bjesnila, čipujete i upišete vlasništvo nad psom.

Nakon što to uradite, sa psom možete putovati gdje želite. Na bosanskohercegovačkoj granici, u većini slučajeva, niko vam neće tražiti niti pasoš za psa niti certifikat. Pa je upitno kako to Ured za veterinarstvo vodi evidenciju o izvozu vlasničkih pasa. U Hrvatsku ne možete ući sa psom bez certifikata i izjave da psa nećete prodavati. Tako aktivisti iz BIH zajedno sa stranim državljanima napuštene pse na tržište EU prodaju i za 250 eura po jednom psu.

Koliko napuštenih pasa je do sada prodato u inostranstvo nemoguće je utvrditi jer u BiH još uvijek ne postoji jedinstveni registar pasa.

(zurnal.info)