MIRJANA JOVANOVIĆ-HALILOVIĆ: Niko neće biti amnestiran od krivice za trovanje djece!

ŽURNAL: Potvrđeno je kako se kod djece hospitalizovane u KCUS-u radi o salmoneli. Kakve su Vaše informacije kao direktorice Ustanove, kako se sada može utvrditi odgovornost za trovanje?

JOVANOVIĆ-HALILOVIĆ: I nama su poznate informacije koje su objavljene od KCUS-a o potvrđenoj salmoneli, međutim još uvijek nije poznat uzrok ove pojave niti su poznati zvanični rezultati mikrobiološke analize uzetih  uzoraka hrane i namirnica.

ŽURNAL: Da li je u vrtićima ranije bilo trovanja salmonelom? Ukoliko da, možete li precizirati u kom obimu i da li je tada ustanovljena odgovornost? Da li je bilo nekih sankcija?

JOVANOVIĆ-HALILOVIĆ: Koliko mi je poznato trovanje salmonelom se desilo 2009.godine u vrtiću „Skenderija“, a nije mi poznato da je utvrđena odgovornost i da su primjenjene sankcije. U decembru 2014.g. bio je zabilježen slučaj trovanja dva djeteta salmonelom ali nije utvrđena poveznica s boravkom i konzumiranjem hrane u vrtiću.

ŽURNAL: Da li ste razgovarali sa roditeljima djece smještene na kliniku? Šta očekuju od Ustanove?

JOVANOVIĆ-HALILOVIĆ: Da, jesam prilikom dvije posjete na klinici kada sam obišla hospitaliziranu djecu. Većini roditelja, kao i nama, stalo je da se utvrdi tačan uzrok ovog nemilog događaja, a podijelila sam saosjećanje s njima zbog bolesti djece i želje za što brži oporavak.

ŽURNAL: Kantonalna uprava za inspekcijske poslove konstatovala je da sanitarno stanje zadovoljava zakonom propisane uslove, da svi uposlenici imaju uredne sanitarne knjižice, te da se u objektima redovno vrže dezinsekcija, dezinsekcija i deratizacija. Kakve se higijenske mjere provode i da li smatrate da su one dovoljne?

JOVANOVIĆ-HALILOVIĆ: U svim vrtićima, a posebno objektima u kojima se skladišti i priprema hrana, vodi se računa o rigoroznom pridržavanju higijensko-sanitarnih propisa i mjera. To su konstatovali i potvrdili sanitarni inspektori.

ŽURNAL: Imate li trenutno ikakvu pretpostavku kako je do trovanja moglo doći?

JOVANOVIĆ-HALILOVIĆ: Ne želim da se bavim špekulacijama i pretpostavkama i veoma mi je važno da se utvrdi stvarni uzrok.

ŽURNAL: Na koji način se nabavlja hrana za vrtiće u okviru Ustanove? Osim ispravnosti roka trajanja, da li se vodi računa o kvalitetu namirnice? Možete li navesti nekoliko primjera – o kojim salamama, čaju, siru, paštetama, proizvođaču tjestenine se radi?

JOVANOVIĆ-HALILOVIĆ: U ovoj javnoj ustanovi koja je budžetski korisnik hrana se nabavlja putem procedure javnih nabavki. Nastojimo voditi računa o kvaliteti namirnica u onolikoj mjeri u kojoj nam raspoloživa finansijska sredstva dozvoljavaju. Salame i paštete su, u okviru realizacije inicijative unapređenja prehrambenih standarda, izbačene s jelovnika. Proizvođač tjestenine je Ulker, Tursa, čaja Citrus d.o.o Hadžići a sir Gold Minjon, d.o.o.

ŽURNAL: Šta JU Djeca Sarajeva može učiniti u ovom trenutku kako bi pojačala sigurnost djece koja borave u vrtićima?

JOVANOVIĆ-HALILOVIĆ: Već smo poduzijeli mjere pojačane dezinfekcije, mehaničkog čišćenja svih prostorija i slijedimo sve preporuke i mjere sanitarne inspekcije, posebno za objekt Centralne kuhinje.

ŽURNAL: U medijima ste izjavili da razmišljate i o vlastitoj odgovornosti ali da čekate da se iskristališe šta se zapravo dogodilo i zbog čega je do trovanja došlo. Koja je Vaša konkretna odgovornost u ovom slučaju? Da li se radi o propisivanju mjera, kontroli...?

JOVANOVIĆ-HALILOVIĆ: Dakle, ne bježim od odgovornosti i tvrdim da niko drugi neće biti amnestiran od odgovornosti. Međutim, u ovom momentu je od izuzetne važnosti da se sangom činjanica i argimanata utvrdi odgovornost. Do tada ću se i sama odgovorno ponašati i ne odustajati u namjeri da se čitava situacija rasvijetli.

ŽURNAL: Kako ocjenjujete stanje u vrtićima u Sarajevu, ne samo sa aspekta higijene već i uslova boravka? Često se govori o neadekvatnim prostorijama, nedostatku osnovnih higijenskih sredstava, nekvalitetnoj ishrani?

JOVANOVIĆ-HALILOVIĆ: Poznata je činjenica da postoji veliki broj objekata koji nisu namjenski prostori i koje smo prilagodili potrebama predškolske djelatnosti, ali i time je i dalje prisutan izniman deficitih infrastrukturnih kapacitata za potrebe prijema djece u vrtiće. Napravljeni su i značajni pomaci na unapređenju jelovnika u proteklih nekoliko godina, ali je istina da bi ishrana mogla biti još puno kvalitetnija ukoliko bi se kvalitetnije namirnice našle na jelovniku. Osnovna higijenska sredstva se dostavljaju u sve vrtiće, iako bi količine pojedinih artikala mogle da se povećaju.

ŽURNAL: Kakva je finansijska situacija ustanove? Da li osnivač izdvaja dovoljno novca za nesmetan i kvalitetan rad vrtića? Možete li govoriti o konkretnim iznosima – koliko novca se odvaja za Ustanovu?

JOVANOVIĆ-HALILOVIĆ: Prema strukuri Budžeta JU „Djeca Sarajeva“, od momenta uvođenja Ustanove u sistem Trezorskog poslovanja (od 2012. godine), svi izdaci za materijale i usluge (nabavke materijala – hrane, materijala za čišćenje i drugih materijala, tekuće održavanje objekata i opreme, režijski troškovi ....) , kao i nabavka opreme i  rekonstrukcije na objektima finansiraju se iz sopstvenih prihoda ustanove (uplate roditelja  za redovan boravak djece u vrtićima, prihodi od realizacije kraćih specijaliziranih programa, izdavanje prostora  pod zakup,  namjenski transferi i  donacije i sl) .

Izdvajanja  iz budžeta odnose se isključivo na finansiranje jednog dijela (prema Budžetu za 2015. godinu 62%)  bruto plaća i naknada uposlenih. Prema usvojenom Budžetu za 2015. godinu u ukupnom Budžetu JU „Djeca Sarajeva“ (8.758.100,00 KM), budžetska sredstva, učestvuju u iznosu od  4.176.400,00 KM  (47,6%), što je nedovoljno.

Ostatak troškova bruto plaća i naknada uposlenih, kao i svi izdaci za materijale i usluge, opremu i investicije na nivou Ustanove  finansiraju se iz sopstvenih prihoda ustanove (u Budžetu za 2015 god planirano  4.581.700,00 KM), čemu treba dodati transfere od strane Ministaratva za rad, socijalnu politiku, raseljena lica i izbjeglice KS, koji se odnose na   subvencioniranje troškova boravka djece u vrtićima,a  koji iznose cca. 240.000,00 KM na godišnjem nivou. 
Imajući u vidu navedeno, Javna ustanova „Djeca Sarajeva“ je na pozicijama izdataka za materijale i usluge, trenutno suočena sa veoma „oskudnim“ budžetom, baziranim isključivo na jednom dijelu sopstvenih prihoda Ustanove (1.227.800,00 KM), iz kojih je  potrebno finansirati sve  tekuće troškove funkcionisanja i rada vrtića, uključujući troškove energenata (prema procjeni za 2015. godinu potrebno minimalno cca.560.000,00 KM na godišnjem nivou), komunalnih usluga (cca. 130.000,00 KM),  tekućeg održavanja objekata i opreme (cca. 100.000,00 KM , potrebno je daleko više ), nabavke hrane (cca. 350.000,00 KM, potrebno je daleko više ), sistematski i sanitarnih pregleda uposlenih i mikrobioloških analiza  ( cca. 45.000,00 KM ), usluga DDD-a (cca. 25.000,00 KM),  i sl.

Izdvajanja po navedenim stavkama, bi prema realnim potrebama vrtića, trebala biti značajno veća, posebno imajući u vidu specifičnu djelatnost Ustanove koja podrazumjeva cjelodnevan boravak djece u vrtićima uključujući tri obroka dnevno, veliki broj i razuđenost  objekata u funkciji / 29 vrtića lociranih na području osma općima KS/  i sl, a što dalje zhtjeva veće učešće osnovča i budžetskih sredstava u strukturi Budžeta Ustanove.

ŽURNAL: Kako biste generalno ocijenili odnos nadležnih institucija – ministarstava – prema vrtićima u Sarajevu? Kolika je njihova odgovornost u ovakvim i sličnim slučajevima, ili u situacijama kada u vrtićima nema dovoljno higijenskih sredstava, dovoljno osoblja...?

JOVANOVIĆ-HALILOVIĆ: Mi nastojimo graditi i održavati partnerski  odnos sa  svim nadležnim institucijama uz stalno naglašavanje potrebe rješavanja prioritetnih problema, među kojima izdvajamo nedostatak ljudskih i prostornih kapaciteta i veća budžetska izdvajanja.

Ne možemo da se ne osvrnemo na odredbe  Zakona o predškolskom odgoju i obrazovanju u KS , u skladu sa kojim bi osnivač uz učešće tri Ministarstva (Ministarstva za obrazovanje, nauku i mlade, Ministarstva zdravstva i Ministarstva za rad, socijalnupolitiku, raseljena lica i izbjeglice),  trebao da obezbjedi sredstva za osnivanje, rad i provođenje programa predškolskog odgoja i obrazovanja u skladu sa Standardima i normativima, što dalje podrazumjeva osiguranje sredstava za bruto plaća i naknada zaposlenika,  materijalne troškove, nabavku osnovne opreme i učila, potrošnog materijala za odgojno- obrazovni rad,  tekućeg i investicionog održavanja, osnovnog didakičkog materijala, subvencioniranje cijena energenata, a što u od momenta donošenja Zakona do danas  nikada nije u potpunosti zaživjelo u praksi.  
(zurnal.info)