Osnivanje Fakulteta bezbjednosnih nauka:Mjesto gdje će policajci po hitnom postupku postati doktori!

Istražujemo

Osnivanje Fakulteta bezbjednosnih nauka: Mjesto gdje će policajci po hitnom postupku postati doktori!

Cinici bi rekli – ovaj fakultet je smišljen kako bi se dugogodišnjim policajcima omogućilo da diplomiraju u petoj deceniji, a onda ubrzano da magistriraju i doktoriraju, sve do šeste decenije

Mjesto gdje će policajci po hitnom postupku postati doktori!

U Republici Srpskoj su ukinuli Visoku školu MUP-a i odlučili da osnuju Fakultet bezbjednosnih nauka. Godinama se to pokušavalo učiniti, ali se tome protivio dosadašnji rektor banjalučkog Univerziteta Stanko Stanić i dio profesora, koji su takav potez smatrali besmislenim i nepotrebnim.

Na kraju, Senat Univerziteta u Banjaluci je pod pritiskom ljudi iz vrha vlasti prihvatio ideju o osnivanju Fakuleta unutrašnjih poslova. Riječ je o Fakultetu bezbjednosnih nauka u koji bi, po odluci Vlade Republike Srpske, bila transformisana Visoka škole unutrašnjih poslova.

Ovakva odluka otvara mnogo pitanja- zašto je Vlada RS ukinuli Visoku školu i od nje pravi fakultet? Zašto MUP predlaže uspostavljanje takve vrste fakulteta i kadrove, koji će na njemu biti angažovani, kada je ukinuo svoju Visoku školu? Posebno je problematično to što posao ne mogu dobiti ni oni koji su ranije završili Visoku školu MUP-a, te što oni koji budu završili Fakultet bezbjednosnih nauka nemaju garanciju da će se zaposliti u MUP RS. Uz to, da bi se zaposlili u MUP RS moraju ići na dodatnu obuku!!? Nijedan fakultet bezbjednosti u regiji nema strukturu predmeta, koji su definisani za banjalučki fakultet.

VAPAJ ZA DOKTORIMA

Dalje, Evropska komisija je 2002. godine donirala sredstva za zgradu Policijske akademije. U njoj su smješteni Policijska akademija i bivša Visoka škola MUP-a. Znači, zgrada i oprema su donacija EK i donatora policiji RS, a ne Univerzitetu Banjaluka.  

Pitanje je kako će vlasti RS objasniti donatorima da je prestala potreba za njihovom donacijom, jer je Neko odlučio da više nema potrebe za proizvodnjom kadrova koji su direktno vezani sa MUP-om, odnosno da smo evoluirali u društvo koje vapi za doktorima “bezbjednosnih nauka”?

Nastavni plan i program budućeg Fakulteta bezbjednosnih nauka u Banjaluci se razlikuje od svih sličnih fakulteta u Jugoistočnoj Evropi. Još, Fakultet bezbjednosti će poslužiti za dodatni angažman za sve profesore iz MUP-a koji su do sada predavali na Visokoj školi. Oni će postati profesori na banjalučkom Univerzitetu. Cinici bi rekli – ovaj fakultet je smišljen kako bi se dugogodišnjim policajcima omogućilo da diplomiraju u petoj deceniji, a onda ubrzano da magistriraju i doktoriraju, sve do šeste decenije.
Nastavni plan i program je prilagođen profesorskom kadru.

Ono što je falično u svemu ovome je što oni koji su radili elaborate o opravdanosti osnivanja Fakulteta bezbjednosnih nauka u RS nisu razmotrili sve aspekte opravdanosti osnivanja ove visokoškolske ustanove niti su o tome konsultovali stručnu javnost. Prije će biti da je cijeli projekat pokrenut kako bi pojedinci dobili dodatne poslove. Što znači i dodatne troškove, mada je notorno da RS ima sve manje novca.  

Osim toga, RS ima diplomirane pravnike bezbjednosti, koji su i bez magistrata ili doktorata veoma osposobljeni da kvalitetno rade svoj posao.

Čudna teza i opravdanje “da Visoka škola MUP-a ne može proizvoditi kadrove (profesore), jer nema drugog i trećeg ciklusa” je samo neutemeljeni pokušaj zavaravanja javnosti. Jer, ne postoji bezbjednost kao naučna oblast (dokaz je spisak profesora Visoke škole i njihove naučne oblasti).

KO JE PREDAVAO DO SADA

Po utvrđenom elaboratu o osnivanju Fakulteta bezbjednosnih nauka do sada nije bilo mogućnosti da se školuju profesori, koji bi predavali na fakultetima bezbjednosti.

Postavlja se pitanje: ko je onda predavao na Visokoj školi, kako su ti profesori sticali zvanja bez fakulteta u okviru Univerziteta? Odgovor je jasan: Visoka škola, koja je do sada postojala, nije imala nikakvog razloga prestati sa radom i transformisati se u organizacionu jedinicu Univerziteta. Ona je izraz potrebe, prije svega, MUP-a da školuje stručne, a ne naučne kadrove i tako je trebalo i ostati.

Radna grupa koju je formirala Vlada RS nije našla za shodno da predloži jednostavniju, jeftiniju i efikasniju varijantu – umjesto osnivanja još jednog fakulteta u sastavu Univerziteta, ovaj problem se mogao riješiti u okviru Pravnog fakulteta. Tada ne bi bilo potrebe za povećanjem broja nastavnog kadra (bar ne u značajnom broju), plaćanja zakupa…

Prema revizorskom izvještaju Visoka škola MUP-a trošila je godišnje oko 43.999 KM na svoje radnike - predavače. Na predavače sa strane izdvajano je više od 245.000 KM.
Predavači na Visokoj školi MUP-a su poznata imena, poput direktora Policije RS Gojka Vasića, zamjenika direktora Direkcije za koordinaciju policijskih tijela BiH Uroša Pene, sudije Ustavnog suda BiH Miodraga Simovića, profesora na pravnom fakultetu Vitomira Popovića, Petra Kunića, Snežane Savić….

Sada se postavlja pitanje kako će banjalučki Univerzitet platiti skoro 300.000 maraka za naknade profesorima, koje nisu planirane u budžetu i u kojem svakim danom ima sve manje para?

Na kraju, šlag na tortu. Na prijemu u Visoku školu MUP RS, koja je ukinuta, eliminatorni uslov je bila zdravstvena sposobnost. Na Fakultetu bezbjednosnih nauka tog uslova nema, pa se može desiti da studenti završe taj fakultet, a poslije, zbog zdravstvene i fizičke nesposobnosti ne mogu raditi posao za koji su se obrazovali.

(zurnal.info)