Lider Srpske demokratske stranke Mladen Bosić tvrdi da korupcija u Republici Srpskoj postoji na svim nivoima vlasti, ali ocjenjuje da je vrh vlasti odgovoran što sistem ne kažnjava korupciju.
Boje se da, odakle god krenu, da će sistem početi da se para po šavovima, kazao je Bosić u intervjuu za Žurnal.
Na inicijativu SDS-a u Narodnoj skupštini RS usvojen je Nacrt zakona o ispitivanju porijekla imovine, tvrdeći da bi usvajanje tog zakona značilo početak stvarne borbe protiv kriminala i korupcije. Vladajuća koalicija imala je niz primjedbi na ovo zakonsko rješenje, ali je podržala nacrt zakona.
Očigledno je da ne postoji politička volja u vladajućim strankama za usvajanje Zakona, ali su pod velikim pritiskom javnosti da se počne sa borbom protiv korupcije. Zato je usvojen Nacrt, a da li će biti usvojen i sam Zakon zavisi i od njihove procjene da li će njegovo odbijanje biti definitivan dokaz njihove korumpiranosti, naveo je Bosić.
SLABA TAKTIKA SNSD -a
Žurnal: Iako je Nacrt zakona o ispitivanju porijekla imovine, koji je prvenstveno usmjeren na ispitivanje imovine političara, dobio podršku u Narodnoj skupštini, smatrate li da će posle okončane dvomjesečne stručne rasprave zakon biti i usvojen u parlamentu, s obzirom na to da je vladajući SNSD iznio niz primjedbi na ovo zakonsko rješenje?
Da vas podsjetim da je par dana nakon lokalnih izbora, predsjednik SNSD-a Milorad Dodik na RTRS-u izjavio da će oni predložiti zakon o ispitivanju porijekla imovine.
To je vjerovatno učinio pod utiskom rezultata lokalnih izbora, a mi smo tu njegovu izjavu podržali, uz napomenu da ćemo ponovo uložiti prijedllog Zakona, ako to oni ne učine u dogledno vrijeme. Pošto je bilo prošlo dovoljno vremena, a SNSD se ućutao oko svog obećanja, pustili smo zakon u proceduru.
Zakon je izazvao ogromno interesovanje, prije svega zato što od njegove sudbine zavisi i da li će početi stvarna borba protiv kriminala i korupcije u RS, ili ne. Sudeći po izjavama iz SNSD-a njima se on ne usvaja, ali su svjesni da će naići na veliku osudu javnosti ako ga odbiju. Zato pokušavaju da nađu razloge da ga ne usvoje proglašavajući Zakon ‘neustavnim, nestručnim’ itd.
To im je slaba taktika, pošto smo mi unaprijed rekli da smo spremni na sve izmjene koje su konstruktivne i koje ne mjenjaju cilj i suštinu našeg nacrta. Interesantna situacija da je vladin Sekretarijat za zakonodavstvo dao pozitivno mišljenje o zakonu, a onda je došlo smiješno vladino mišljenje iz kog se vidi da su naručioci imali zahtjev da se Zakon proglasi nemogućim, a da su se kreatori mišljenja mučili kako da to realizuju. Zato imamo odluku SNSD-a da podrži stručnu raspravu o zakonu, ali da ne podrže javnu raspravu.
Dobro im je poznato šta javnost misli o ovome.
Žurnal: Smatrate li da u vladajućoj stranci postoji politička volja da se usvoji jedan ovakav zakon, jer bi se upravo čelni ljudi te stranke prvi našli na udaru zakona, odnosno da li je njihovo pristajanje da se usvoji nacrt Zakona bio trik, a da će u završnici oboriti donošenje zakona? Takve ocjene su došle i od poslanika SDS-a.
Očigledno je da ne postoji politička volja u vladajućim strankama za usvajanje Zakona, ali su pod velikim pritiskom javnosti da se počne sa borbom protiv korupcije. Zato je usvojen Nacrt, a da li će biti usvojen i sam Zakon zavisi i od njihove procjene da li će njegovo odbijanje biti definitivan dokaz njihove korumpiranosti.
Napomenuću da smo mi prije izvjesnog vremena bili uputili ovakav zakon u proceduru, ali ga je SNSD odbio i onda donio zakon o oduzimanju imovine stečene vršenjem krivičnog djela, pokušavajući predstaviti da je to isto. Moguće da će i sada pokušati uraditi nešto slično, predlažući svoj zakon koji će biti takav da im omogući kontrolu nad procesom i tako i status nekažnjivosti.
Žurnal: Da li se može reći da je korupcija u Republici Srpskoj postala pravilo ponašanja? Ko su po Vašem mišljenju nosioci korupcije u RS?
Najtragičnije je što koruptivna logika u stvari diktira strateške odluke aktuelne vlasti. Odluke o najvećim investicijama se donose na osnovu procjene koliko para se može izvući iz posla preko povezanih firmi sa vlastima, a ne prema efektima koje te investicije donose za budućnost RS.
Ta logika je uticala na prioritete aktuelne vlasti, pa je izgradnja dionica autoputeva koji nemaju ni minimalne uslove isplativosti, prioritet u odnosu na ulaganja u proizvodnju i otvaranje novih radnih mjesta. Motivi za tu logiku su očigledni, ali su pogubni za budućnost RS.
Mi ćemo u budućnosti snositi posljedice takve politike kroz otplatu kredita potrošenih na stvari koje se ne otplaćuju, a dali smo u dugogodišnje koncesije ili prodali prirodne resurse i firme koje su donosile čist profit. To će i u budućnosti biti kamen oko vrata onima koji dođu poslije ove vlasti.
Korupcija je na raznim nivoima vlasti, ali je vrh odgovoran što je sistem ne kažnjava. Boje se da, odakle god krenu, da će sistem početi da se para po šavovima. To je vidljivo i iz razvoja situacije u slučaju Čerek. Sad ispada da su uzimali sebi, ali i davali ostalima u stranci. To mu dođe kao definicija organizovanog kriminala.
LISICE U KOKOŠINJCU
Žurnal: Smatrate li da u Republici Srpskoj postoji politička volja da se krene u borbu protiv organizovanog kriminala, korupcije i ispitivanja sumnjivih privatizacija? U tom kontekstu, kako gledate na pisma koje je predsjednik RS Milorada Dodik uputio glavnom republičkom tužiocu Mahmutu Švraki i glavnom specijalnom tužiocu Miodragu Bajiću, tražeći od njih da intenziviraju borbu protiv ovih pojava?
Sudbina Zakona o porijeklu imovine će pokazati da li ima političke volje, pa makar i iznuđene pritiskom javnosti. Vlast pokušava da ukaže da su pravosudne institucije, prvenstveno tužilaštva, odgovorne za neprocesuiranje korupcije.
Ali, da se sjetimo kako je nastalo ‘SPECIJALNO’ tužilaštvo RS - kao političko obećanje Milorada Dodika da će se obračunati sa korupcijom i oranizovanim kriminalom. Oni koji su postavljeni u tu instituciju shvatili su da ne smiju otvarati slučajeve vezane za vlast, nego one na koje ukazuje vlast.
Njihov najveći domet je spektakularno hapšenje bivših rukovodilaca RK ‘Boska’, koji su kasnije odlukom suda oslobođeni krivice. To je vjerovatno urađeno po naredbi da se skrene pažnja sa privatizacije Boske koja se pripremala.
Taj i slični slučajevi su diskreditovali Specijalno tužilašto u startu, a redovno Tužilaštvo se nije bavilo osjetljivim slučajevima pod izgovorima da će to raditi Specijalno tužilaštvo. Tako su zatvorili pakleni krug neodgovornosti.
Sada kada je pritisak javnosti sve veći, Dodik optužuje tužilaštva za nečinjenje, kao vlast nije imala ništa sa njihovim promašajima. Zvuči li vam to imalo uvjerljivo?
Žurnal: Koji su putevi, osim predloženog Zakona o ispitivanju porijekla imovine, koje SDS nudi da bi se Republika Srpska suočila sa organizovanim kriminalom i korupcijom i da li je ta borba uopšte moguća dok je sadašnja politička garniture na vlasti?
Treba stvarna politička odluka, hrabrost i volja da se stvari promjene. Ja ne vjerujem da će se borba protiv organizovanog kriminala i korupcije stvarno povesti dok je na vlasti ova garnitura.
Već sam rekao da bi to bilo kao da očekujete od lisice da vam čuva kokošinjac. Tek dolaskom na vlast ljudi koji nisu učetvovali u dosadašnjem lancu korupcije, moguće je pokrenuti istinsku borbu. A sadašnji SDS ima te ljude.
(zurnal.info)