Poplave su nas (opet) iznenadile:Nadležni ne pomažu, građani prepušteni sami sebi

Istražujemo

Poplave su nas (opet) iznenadile: Nadležni ne pomažu, građani prepušteni sami sebi

Lekcije nakon katastrofalnih poplava koje su pogodile Bosnu i Hercegovinu u maju 2014. godine naučili su samo građani.

Nadležni ne pomažu, građani prepušteni sami sebi
FOTO: zenicablog.com

Prema izvještaju delegacije Evropske unije kojeg su sastavili domaći i međunarodni stručnjaci, poplave koje su pogodile Bosnu i Hercegovinu prije pet godina nanijele su ukupnu štetu od oko četiri milijarde maraka. 

Ova prirodna katastrofa trebala je nadležnima poslužiti kao lekcija da je krajnje vrijeme da se reagira preventivno, a ne reaktivno. Lekcija nije naučena, pa ćemo tako umjesto gradnje nasipa, uređenja korita i sanacije klizišta, opet zbrajati štete.

Pravovremena najava poplava

Meteorolog amater i jedan od bh. lovaca na oluje Enes Džafić je, pozivajući se na podatke londonskog ECMWF-a, već 9. maja saopćio da „definitivno očekuje poplave“. Slične najave dolazile su i iz Federalnog hidrometeorološkog zavoda Bosne i Hercegovine.

Neposredno nakon ovih najava, Fahrudin Solak, direktor Federalne uprave civilne zaštite, u izjavama za medije govorio je da se od 2014. godine naučilo „dosta toga“ i da „nema razloga za brigu“.

No, razloga za brigu itekako imaju stanovnici Doboj-Juga. Prema dostupnim informacijama, na ovom području poplavljeno je oko 130 stambenih jedinica, 50 pomoćnih objekata, te šest većih privrednih subjekata. Načelnik ove općine Mirnes Tukić je u izjavama za medije govorio kako Doboj-Jug „skoro svake druge godine trpi poplave, jer nije urađen odbrambeni nasip na rijeci Usori“.

Podsjećamo, gradnja ovog nasipa najavljena je nakon poplava 2014. godine, no ni nakon pet godina nasip nije urađen. Nije uređeno ni riječno korito.

Razloga za brigu imaju i u Sanskom Mostu. Iako se, srećom, prognoze da bi ovo mjesto mogle pogoditi i veće poplave nego 2014. godine nisu ostvarile, rijeka Sana je, baš kao i tada, poplavila i oštetila brojne objekte. 

Građani Općine Žepče su se, kao i 2014. godine, sami borili protiv poplava. Sami su čistili i magistralni put kako ne bi došlo do prekida putne komunikacije. Prema izjavama mještana, pomoć nadležnih nije došla ni nakon brojnih poziva. U mjestu Begov Han, u kojem se desila tragedija kada je šestogodišnji dječak upao u nabujali potok, došlo je i do plavljenja željezničke pruge.

Štete zbrajaju i u Cazinu. Prema riječima gradonačelnika Nermina Ogreševića, poplavljeno je oko 40 objekata, oštećena su četiri mosta, klizišta su izazvala oštećenja na magistralnim, regionalnim i lokalnim putevima.

Obimne kiše, koje su uzrokovale poplave i klizišta, napravile su probleme i u Ključu, Bosanskoj Krupi, Tešnju, Zavidovićima, Maglaju...

I dok su brojni građani u izjavama za različite medije govorili da su nadležni trebali reagirati ranije, da im niko osim porodica i komšija ne pomaže ili da je pomoć došla relativno kasno, te da im nedostaju pumpe za ispumpavanje vode, vreće s pijeskom i druga oprema, na redovnoj sjednici Federalnog štaba civilne zaštite ocjenjuje se „angažman Federalne uprave civilne zaštite veoma uspješnim i blagovremenim čime su spriječene veće posljedice koje bi nastale plavljenjem rijeka u ugroženim područjima.“ 

Ubrzo stiže nagrada za prvog čovjeka FUCZ-a Fahrudina Solaka kojeg Vlada Federacije BiH imenuje za šefa Operativnog štaba za pitanje migracija. 

Spremni za poplave – nismo!

Istina, štete će biti dosta manje nego te kobne 2014. godine, ali ne zbog toga što su nadležni „naučili lekcije“ i što su „spremniji nego ranije“, već što su sada količine padavina bile dosta manje nego prije pet godina. 

No, i ovakve poplave pokazale su svu slabost našeg sistema. U proteklih pet godina urađeno je malo toga što je obećano. I dalje nisu izgrađeni odbrambeni nasipi na mnogim kritičnim mjestima, nisu uređena korita rijeka, nisu sanirana brojna klizišta, a novca i donacija je bilo.

Podsjećamo, našoj zemlji je za oporavak nakon poplava 2014. godine samo na donatorskoj konferenciji u Briselu obećano oko 800 miliona eura. Nikada nije precizno utvrđeno koliko novca je uplaćeno i kako je utrošen taj novac, što je često u medijskim istupima ponavljao i Samir Agić, pomoćnik ministra sigurnosti BiH za zaštitu i spašavanje. 

Ni kineska donacija 180 traktora nije završila u rukama onih koji su bili pogođeni poplavama, o čemu je magazin Žurnal pisao prije više od četiri godine. Tek su početkom ove godine u akciji „Farmer“ uhapšeni osumnjičeni koji se terete da su izvršili nezakonitu i nenamjensku podjelu i prodaju poljoprivredne opreme i mehanizacije.

I dok su se građani borili s poplavama i zbrajali štete, političari se nisu naročito zabrinuli. Tako je Željko Komšić podnio krivičnu prijavu protiv Milorada Dodika, zastupnici u Predstavničkom domu Parlamenta Federacije BiH su razgovarali o sigurnosnoj situaciji i formiranju rezervnog sastava policije, SBB je donio odluku da ulazi u koaliciju sa SDA... O poplavama ni riječi.  

Tako su lekciju nakon katastrofalnih poplava 2014. naučili samo građani koji znaju da se mogu pouzdati samo jedni na druge. U međuvremenu će gledati u nebo i nadati se da će ih obimne kiše svaki naredni put zaobići.

(zurnal.info)

0