Finansijski zločin:NAKON PADA IMPERIJE "BOBAR": U propaloj banci zarobljeno 115 miliona KM

Istražujemo

NAKON PADA IMPERIJE "BOBAR": U propaloj banci zarobljeno 115 miliona KM

Kakve su i kolike razmjere malverzacija u Bobar banci trebalo bi da zna prinudni upravnik banke Savo Ševaljević. Pod uslovom da želi da stvari istjera na čistac i o tome obavijesti javnost

NAKON PADA IMPERIJE "BOBAR": U propaloj banci zarobljeno 115 miliona KM

Agencija za bankarstvo Republike Srpske je prije nekoliko dana oduzela dozvolu za rad Bobar banci a.d. Bijeljina, a sve poslovnice ove banke su zatvorene. Desilo se ono na šta je portal Žurnal upozoravao još prije četiri godine.

RUŠENJE IMPERIJE

U februaru 2011. godine objavili smo da je Bobar banka nelikvidna i da opstaje zahvaljujući isključivo činjenici da budžetski korisnici drže sredstva na njenim računima.

Ovakav aranžman bio je moguć, jer je vlasnik Bobar banke, pokojni Gavrilo Bobar, bio funkcioner vladajućeg SNSD-a. Samo mjesec i po dana nakon njegove iznenadne smrti, kao kula od karata počela se rušiti Imperija Bobar. Prvo je “pala” Bobar banka, a na oku Agencije za osiguranje našlo se i Bobar osiguranje.

Poslovni portal Capital.ba objavio je da Agencija za osiguranje Republike Srpske poslednja dva dana ozbiljno razmatra uvođenja vanrednog, pooštrenog nadzora u Bobar osiguranje Bijeljina. Bobar osiguranju su kod Bobar banke nakon uvođenja privremene uprave blokirani milioni maraka depozita i aktivirane bankarske mjenice.

Ceh za propast Bobar banke platiće Republika Srpska, a radi se o desetinama miliona maraka, posebno o sredstvima iz IRB RS, koja su u vidu kredita putem Bobar banke data uglavnom firmama koje su imale povlašten status kod vladajućeg establišmenta. Osim toga, u Bobar banci ostali su zarobljeni depoziti pojedinih kompanija i institucija.

Svoj novac u Bobar banci ne mogu podići ni građani, ali su svi depoziti građana do 50.000 KM obezbijeđeni, jer su osigurani kod Agencije za osiguranje depozita. Odmah po zatvaranju Bobar banke u javnosti su se pojavile spekulacije da je iz trezora banke nestao keš (navodno je riječ o milionskim iznosima), kojeg u trezoru nije bilo, a evidentiran je u bilansima banke.

Predsednik Narodnog demokratskog pokreta Dragan Čavić godinama je pisao o malverzacijama u ovoj banci, predvidio njen krah, kao i slom Balkan investment banke, koju je Republika Srpska dokapitalizovala i preimenovala u Banku Srpske. Navodeći da se Bobar banka održavala iskljućivo na depozitima države i plasmanima IRB-a, Čavić smatra da je isključivi krivac za sadašnje stanje Agencija za bankarstvo RS, koja godinama nije učinila ništa da na vrijeme spriječi propadanje Bobar banke i BIB.

FINANSIJSKI ZLOČIN

On tvrdi da direktnu odgovornost za propast ovih finansijskih institucija, kao i kriminal koji se preko njih odvijao, ima direktorica ABRS Slavica Injac, kao i aktuelni ministar finansija Zoran Tegeltija, koji je “sav lopovluk i petljavine povezanih pravnih lica koja su povukle kredite iz ovih banaka i ne vraćaju ih, pokušavao prikriti finansijskim injekcijama Vlade RS i IRB”.

Čavić je pozvao MUP RS, SIPU,Tužilaštvo RS, Specijalno tužilaštvo RS i Tužilaštvo BiH da odmah krenu sa istragom o kriminalu u Bobar banci, ističući da neko mora krivično odgovarati za taj “finansijski zločin nad građanima Republike Srpske”.

Bez dileme, stanje u Bobar banci, ali i u drugim preduzećima iz sastava Bobar grupe, je rezultat političkog uticaja na upravljanje ove firme. Pokojni Gavrilo Bobar godinama je bio jedan od najuticajnijih ljudi u SNSD-u i zbog toga je imao ogroman uticaj na institucije vlasti. Očigledno je da se politički uticaj ispreplitao sa poslovnom politikom Bobar grupe i da je cijela grupacija Bobar bila oslonjena na finansijsku podršku Bobar banke, a ona opet u velikoj mjeri na depozite javnog sektora i javnih preduzeća, ocijenio je Čavić.

Prema njegovim riječima, povezane firme Gavrila Bobara prelivale su ogrOmne količine novce “iz šupljeg u prazno”, a ako banka bude likvidirana, šteta na teret države i građana iznosiće više od 100 miliona KM.

On navodi da depoziti do 50.000 KM, odnosno oni koji su osigurani od strane Agencije za osiguranje depozita, iznose oko 95 milona KM. Preostali iznos depozita, oko 160 miliona maraka, nisu osigurani i postoji veliki rizik da oni zauvijek propadnu.

Čavić upozorava da depozite “zarobljene” u Bobar banci, koji su sada u zoni visokog rizika, imaju kompanije koje su taj novac položile po nalogu SNSD-a.

Tako RiTE Ugljevik ima 8.000.000 maraka depozita, Hidroeletrane na Drini  2.000.000 KM, Hidroelektrane na Trebišnjici  2.955.830 maraka, Lutrija RS 2.000.000 KM, Garanti fond 6.500.000 KM, dok je Elektroprivreda RS u Bobar banci nedavno oročila 10.000.000 maraka. IRB RS u Bobar banci ima depozit od 2.000.000 maraka.

Meni  je poznato ovih gotovo 35 miliona KM depozita koji su se u Bobar banci našli zbog političkog uticaja, a sada su ta sredstva blokirana i upitna sa stanovišta njihove naplativosti. Pravu sliku o ukupnom iznosu državnih depozita trenutno znaju jedino prinudni upravnik Savo Ševaljević, Zoran Tegeltija i Slavica Injac. I svi oni ćute, jer su u funkciji prikrivanja zločina koji je počinjen protiv građana ove zemlje, istakao je Čavić.

On tvrdi da bi u Bobar banci moglo da propadne ukupno oko 115 miliona KM.

Još je upozorio da je IRB RS preko Bobar banke kroz više kreditnih linija dala kredite fizičkim i pravnim licima u ukupnom iznosu od  43.738.348 KM.

RAZMJERE PROPASTI

Kakve su i kolike razmjere malverzacija u Bobar banci trebalo bi da zna prinudni upravnik banke Savo Ševaljević. Pod uslovom da želi da stvari istjera na čistac i o tome obavijesti javnost. Ako je suditi prema dobro obavještenim izvorima, od toga neće biti ništa, jer je Ševaljević “desna ruka Milorada Dodika za ovakve situacije”.

On je bio na čelu Komisije za reviziju privatizacije RS i na tom mjestu nije učinio ništa. Prije toga je rukovodio Komisijom koja ispitivala zadružnu imovinu u svojini Republike Srpske. Trebalo je da ispita koje su zadruge perspektivne, a koje ne, ali je Ševaljevićeva Komisija načinila spisak od svega šezdesetak zadruga koje mogu da funkcionišu. Ševaljevićev nalaz je uzrok današnjim razmiricama zadrugara i Ministarstva poljoprivrede, jer zadruge, koje su ulagale i stvarale imovinu, njome sada ne mogu da raspolažu, već to rade opštine na čijoj se teritoriji nalaze. Ustvari, po Dodikovom nalogu, zadatak Komisija je bio jedino da utvrdi koje zemljišne parcele su najbolje, pa da ih njegovi pajtosi počnu koristiti.

Naši izvori tvrde da Ševaljević sada ima zadatak da “zametne tragove”, koji bi u aferi Bobar banka mogli dovesti do nekog od najviših nosilaca vlasti u RS.  

Bilo kako bilo, propast Bobar banke potpuno je poljuljala povjerenje građana u bankarski sistem, a posebno u one banke koje godinama opstaju zahvaljujući političkom uticaju i finansijskim injekcijama države. Uveliko se spekuliše da slijedi krah još najmanje dvije banke, bijeljinske Pavlović banke i Banke Srpske.

(zurnal.info)