OD NOBELA ZA MIR DO ZLOČINA PROTIV ČOVJEČNOSTI: Nasilje u Mijanmaru je školski primjer etničkog čišćenja

Od 25. avgusta ove godine, kada su eskalirali sukobi na zapadu Mijanmara, više od  300.000 ljudi protjerano je iz države,a najmanje hiljadu je ubijeno. Još uvijek je nepoznat broj koliko je ljudi, bježeći od mijanmarskih sigurnosnih snaga ostalo blokirano na državnim granicama. U međuvremenu, mijanmarska vlada na čelu sa dobitnicom Nobelove nagrade za mir i nenasilnu borbu za ljudska prava Aung San Suu Kyi otvoreno optužuje Rohingya muslimane za širenje lažnih vijesti o sukobima. 

Preko 1,1 milion Rohingya muslimana živi u Mijanmaru i predstavljaju najprogonjeniju etničku skupinu bez države i državljanstva u svijetu. Već pola stoljeća koegzistiraju sa budstičkim većinskim stanovništvom. Nemaju pravo na državljanstvo, slobodu kretanja, osnovnu zdravstvenu njegu, obrazovanje, niti na identitet. Od strane mijanmarske vlade, na čelu sa Aung San Suu Kyi optuživani su da su teroristi te da ubijaju sami sebe kako bi poslali lažnu sliku sukoba u svijet.

HISTORIJSKA POBJEDA DOVELA DO HISTORIJSKIH ZLOČINA

Nacionalna liga za demokratiju (NLD) osvojila je apsolutnu većinu na izborima 2015. godine okončavši tako skoro pola stoljeća vojne vladavine u Mijanmaru. Kako zbog postojećih zakonskih regulativa nije mogla biti predsjednica države, nakon pobjede na izborima, nobelovka Aung San Suu Kyi (NLD) kreirala je za sebe posebnu poziciju. Ona je formalno državna savjetnica, ali sa ovlastima premijera. Na čelu je četiri kabineta- vanjskih poslova, kabineta predsjednika, obrazovanja i ministarstva energije.

Predsjednik Mijanmara je Htin Kyaw (NLD), dugogodišnji odani prijatelj Suu Kyi, spreman da ispuni svaku njenu naredbu. Tako je ona ispunila svoje predizborno obećanje da će biti i „iznad predsjednika“ u svojim ovlastima. 

Nakon dolaska na vlast, od dobitnice Nobelove nagrade za mir i nenasilnu borbu za ljudska prava, međunarodna zajednica očekivala je značajne reforme u Mijanmaru koje će obezbijediti osnovna ljudska prava za Rohingya muslimane. Zbog svog zalaganja za demokratiju i zaštitu ljudskih prava, među Rohingya muslimanima ali i čitavom Mijanmaru dobila je nadimak Lady. Međutim, samo nekoliko mjeseci nakon preuzimanja vlasti od strane NLD-a i Suu Kyi nekoliko nobelovaca napisalo je otvoreno pismo Vijeću za sigurnost UN-a upozoravajući na etničko čišćenje i zločin protiv čovječnosti u pokrajini Rakhine većinski naseljenom Rohingya muslimanima. 

Do reakcija UN-a čekalo se do maja ove godine kada su uputili zahtjev mijanmarskoj vladi da istraže navode o zločinima u pokrajini Rakhine. Aung San Suu Kyi odbila je izdati vize istraživačkom timu UN-a onemogućivši tako istragu o optužbama za ubijanje, silovanje i mučenje Rohingya od strane mijanmarskih sigurnosnih snaga. 

U istom mjesecu iz  UNICEF-a je saopšteno da u Mijanmaru svakog dana umre oko 150-ero djece mlađe od pet godina. Dva mjeseca kasnije svjetske humanitarne organizacije su upozorile da preko 80.000 djece umire od gladi u većinskim muslimanskim pokrajinama u Mijanmaru.

Više od 18 mjeseci trebalo je Ujedinjenim nacijama da nasilje nad Rohingya muslimanima u Mijanmaru nazovu pravim imenom, iako su humanitarne organizacije već pet godina upozoravale da se vrši etničko čišćenje muslimana na teritoriji Mijanmara. Od početka sukoba više od 310.000 ljudi protjerano je iz države a najmanje hiljadu je ubijeno.  Još uvijek je nepoznat broj koliko je ljudi bježeći od sukoba ostalo blokirano na državnim granicama. 

Skoro pola miliona ljudi potpisalo je online peticiju da se  Aung San Suu Kyi oduzme Nobelova nagrada za mir.

(zurnal.info)