NI NA NEBU NI NA ZEMLJI: Nema legalizacije za objekte iz vremena Asima Sarajlića

Već 17. godina traje agonija 110 stanara koji su kupili stanove u novoizgrađenim zgradama na području Općine Vogošća, koje je radila vogošćanska firma Murai Komerc.

Jedan od stanara, koji nije želio da mu objavimo identitet priča nam da još uvijek ne mogu uknjižiti svoje nekretnine.

„Ništa se nije uradilo, ja sam sa još nekoliko komšija išao kod načelnika općine Vogošća da razgovaramo i probamo naći neko rješenje, ali uzalud. Ja bih sada najradije prodao sve ovo i otišao živjeti negdje drugo, ali ne mogu a ni prodati, jer nemam upisano vlasništvo“, kaže on, te dodaje, kako nikada nije obavljen ni tehnički prijem.

Problem uknjižbe jedan je od problema sa kojima se stanari već godinama bore, a razlog tome je što zgrada u kojoj su kupili stanove nema urbanističku, ni upotrebnu dozvolu.

„Mi nemamo upravitelja, jer niko neće da preuzme taj posao, lift ne radi već pet dana, ne možemo angažovati osobu ili agenciju za održavanje čistoće haustora, ulaz u zgradu je neasfaltiran i neuslovan, parking prostor nije riješen na adekvatan način, garaža nije u funkciji za sve stanare, prizemlje objekta je također u fazi izgradnje. I svi navedeni problemi se ne rješavaju od 2015. godine“, pojašnjava on.

Naš sagovornik navodi kako je odlazio na sastanak sa novim načelnikom općine Vogošća, Migdadom Hasanović, ali da mu je on rekao da Općina ne može riješiti taj problem dok Skupština Kantona Sarajevo ne donese odluku o legalizaciji svih objekata.

Iako do objave teksta, iz općine Vogošća nismo dobili odgovore na naša pitanja, načelnik Husejnović nam je u neformalnom razgovoru potvrdio da je legalizacija svih objekata jedini izlaz iz ovih problema.

Asimova pravila građane udavila

Podsjećamo, u periodu mandata Asima Sarajlića na poziciji načelnika općine Vogošća, firma Murai Komerce dobila je tender za građevinsko zemljište za izgradnju stambeno-poslovnog kompleksa. Općina Vogošća 2007. godine raspisala je javni konkurs za dodjelu građevinskog zemljišta za izgradnju poslovno-stambenog kompleksa. Prema podacima iz konkursa veličina parcele iznosila je 5.200 m2 sa ukupnom bruto građevinskom površinom od 10.000 m2 te neto površinom od 8.500 m2. S namjerom izgradnje zanatsko uslužno stambenog prostora ukupne spratnosti prizemlje, tri sprata i mansarda.

Bez obzira na činjenicu da je zemljište nelegalno dodijeljeno, Asim Sarajlić u novembru 2007. godine izdaje urbanističku suglasnost Murai Komercu za izgradnju dva stambeno poslovna objekta prema idejnom projektu urađenom od firme Games d.o.o. Travnik koji je uključivao podrum, visoko prizemlje i tri sprata. U maju 2008. godine Murai Komerce dobija i građevinsku dozvolu za početak radova.

Sarajliću se ipak sudilo, ali nije kriv

Iako nikada nije provedena istraga oko dodjele zemljišta u Vogošći, Asimu Sarajliću se ipak sudilo i to dva puta, u predmetima „Bosna“ i „Asim“. Sredinom 2022.godine, Općinski sud u Sarajevu izrekao je prvostepenu presudu bivšem generalnom sekretaru Stranke demokratske akcije (SDA) Amiru Zukiću, ali i Asimu Sarajliću i još petorici optuženih za zloupotrebe položaja pri zapošljavanju u javnim preduzećima. Riječ je o predmetu “Bosna”. Amir Zukić osuđen je na tri godine zatvora, Safet Bibić na šest godina, Ramiz Karavdić na dvije godine, Esad Džananović na tri godine zatvora. Asim Sarajlić je oslobođen optužbi.

Sarajlić i Zukić nalaze se na američkoj crnoj listi. Zukić od maja 2020.godine, a Sarajlić od aprila 2022. godine, u vrijeme kada je obavljao funkciju delegata u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH.

U nešto manje od godinu, tačnije u februaru 2023.godine, Opštinski sud u Sarajevu opet je oslobodio  Asima Sarajlića, Sabahudina Delalića i Muhameda Šehovića zbog krivičnog djela “davanje dara i drugih oblika koristi”.

U obrazloženju presude, navedeno je da nije dokazano da su Sarajlić, Delalić i Šehović počinili krivično djelo.

Optužnica ih je tereila da su od 20. do 25. februara 2020. godine, prije zakazanih unutarstranačkih izbora Stranke demokratske akcije za predsjednika Kantonalnog odbora SDA Sarajevo, na kojima su predloženi kandidati bili Semir Efendić, načelnik Opštine Novi Grad Sarajevo, te Fikret Prevljak, posredstvom Muhameda Šehovića ugovorili sastanak s delegatom Velidom Tvrtkovićem.

Sarajlić je bivši potpredsjednik i bivši šef kadrovske komisije vodeće bošnjačke Stranke demokratske akcije (SDA).

Afera političke korupcije objelodanjena je objavom audio snimka na Facebook stranici Semira Efendića, međutim, osim ove tematike, na snimku se može čuti i kako Sarajlić i Delalić iznose brojne detalje iz bliže i dalje prošlosti kada je riječ o kadroviranju, lobiranju, zapošljavanju, ali i budućim planovima.

U “tajnom snimku” spomenut je i direktor Obavještajno-sigurnosne agencije (OSA), pod nadimkom Osmica (Osman Mehmedagić), te način izbora gradonačelnika Sarajeva, Abdulaha Skake, kojem se pred istim sudom sudi zbog zloupotrebe položaja, krivotvorenje službene isprave, nesavjestan rad u službi, davanje dara i drugih oblika koristi, te povredu ravnopravnosti čovjeka i građanina.

Stranka te prati

Vogošćanska firma Murai Komerce u vlasništvu Muriza Alića godinama se dovodi u vezu sa Asimom Sarajlićem kao i drugim visokopozicioniranim kadrovima SDA. Azra Omerović novinarka portala Žurnal.info ističe da je ova firma bila pod određenim protektoratom kadrova SDA.

„U prilog tome da je ova firma bila pod određenim protektoratom u periodu kada je Sarajlić, ali i kasniji kadrovi SDA, bili na vlasti uključujući i tadašnjeg premijera KS Elmedina Konakovića, najbolje pokazuju činjenice – ova firma na sumnjiv način dobila je mogućnost gradnje većine objekata u Vogošći, u nekim od tih objekata građani su struju, umjesto Elektroprivredi plaćali Murizu Aliću i njegovoj firmi, Dugogodišnje iznajmljivanje azila u Prači dovoljno govori da ova firma godinama uživa određene pogodnosti od vlasti na području KS. Znači ova firma je dok je gradila azil za napuštene pse ekspresno, bez tendera i konkurencije, od tadašnje Vlade KS dobila direktne ugovore o dugogodišnjem iznajmljivanju ovih objekata.“

Azra Omerović naglašava da je Tužilaštvo KS-a vodilo istragu protiv Murai Komerca.

„Ne treba zaboraviti da je ova firma godinama vladi KS izdavala fiktivne račune jer nikada nije bila registrovana za djelatnosti koje je obavljala što se tiče azila Prača. Bez obzira na sve ove nezakonitosti nikada niko iz navedene firme nije za to odgovarao. Bez ikakve odgovornosti su prošli i političari koji su izdašno nagrađivali ovu firmu budžetskim novcem. Kako bi i odgovarali kada se u periodu kada je Tužilaštvo KS vodilo istragu protiv Murai komerca, vlasnik ove firme od Tužilaštva dobio je posao vrijedan skoro 300 hiljada maraka. Posao je zvanično dobila druga firma porodice Alić ali je radove na terenu u stvarnosti izvodila firma Murai Komerc.“

Muriz Alić: Mi od opštine nismo ništa dobili, sve smo platili

Novinari portala Tačno.net 2020. godine razgovarali su sa vlasnikom firme Murai Komerc Muriz Alićem koji je tad negirao povezanost sa SDA strankom te naglasio da je njegovoj firmi onemogućena dalja izgradnja stambeno-poslovnog kompleksa zbog odluka opštine Vogošća da oduzmu dio kupljenog zemljišta i dodjele ga investitoru Mevludinu Kadiću za izgradnju hotela „Home Story“.

„Nažalost, nisam ni u jednoj stranci bio, a trebao sam, jer bi onda imao neke privilegije. Dovodili su me u vezu sa SDP-om pa sa SDA. Ja Asima Sarajlića nisam vidio pet godina nit sam ga nazvao da mi nešto treba. Od opštine Vogošća nisam ništa dobio, sve sam pošteno platio. Niti sam uticao da se meni dodjeli ovo zemljište. Mi smo sve platili. Po iskolčenju uradili smo jednu lamelu krenuli u realizaciju drugog objekta, napravili vezu saobraćaja u mirovanju i saobraćaja u kretanju. Po prodaji zemljišta treća traka je bila gdje je sad objekat hotela Home Story. Taj objekat se sagradio a saglasnosti su pribavljene mimo prostornog i regulacionog plana. Izgradnja hotela blokirala je pogled, uzurpirala 200 kvadrata našeg zemljišta, a nama je opština dala zamjensko zemljište na donjoj lameli koje još nisu stavili u funkciju zato što opština i kanton još uvijek nisu dobili vodnu suglasnost za gradnju garaže.“

Iako je objekat Murai Komerca, preciznije jedna lamela useljena, objekat nikada nije dobio upotrebnu dozvolu. Prema riječima Muriza Alića u sedam navrata su od opštine Vogošća tražili tehnički prijem objekta. Prema podacima Porezne uprave FBIH, Murai Komerce u ovom trenutku po osnovu poreza i doprinosa duguje ukupno 305.000 KM. Alić naglašava da je nemogućnost završetka kompletnog objekta dovela u pitanje solventnost firme.

„Tehnički prijem nikada nije urađen zbog pitanja garaže i saobraćaja u mirovanju. A to sve zavisi od vodne saglasnosti i regulacionog plana. Mi čekamo opštinu da konačno omogući početak radova vezano za garažu i mi smo ujutro na poslu. Zbog ovog projekta poslovanje cijele firme je došlo u pitanje.“

Činjenicu da je spratnost objekta povećana mimo urbanističke i građevinske dozvole ne negira. Prema njegovim navodima podignut je samo jedan sprat iz razloga što je izgrađeni hotel zaklonio pogled te kako bi boračka populacija imala stanove sa pogledom.

„Dodan je sprat i krovni prostor je iskorišten sa zadovoljavanjem svih statičkih propisa. Imate znači garaže, poslovni prostor i tri etaže. Sad imate 4 etaže i potkrovlje. Mi smo to projektom i statikom riješili. Građevinska je promijenjena jer je BOOC ušao u projekat i da bi borci imali stanove sa pogledom koji nisu zaklonjeni.“

Prema riječima Muriza Alića u ovom trenutku njegov cilj je da riješi problem uknjižbe vlasnika stanova u ovom stambenom objektu. Smatra da su postupci prilikom izgradnje ovog objekta u skladu sa svim dozvolama.

„Mi smo sve radili u skladu sa dokumentacijom i urednim papirima kao i regulacionim planom. To što je nekome dopušteno da sagradi hotel mimo planova nije naš problem, nego problem opštine koja je to dopustila. Da hotel nije izgrađen mi bismo davno napravili dvije lamele sa po tri sprata i svi vlasnici bi bili uknjiženi. Naš cilj sada je da uknjižimo vlasnike i sve ćemo uraditi da se taj problem završi sljedeće godine.“

Na ovaj konkurs pored firme Murai Komerce, prijavile su se i druge firme uključujući i firmu Miprogradnja iz Ilijaša u vlasništvu Mirsada Prohića.

„Na konkurs se prijavljuje 5 firmi. Tender je završen i niko od nas nije bio obavješten o rezultatima što je suprotno zakonu. U aprilu 2007. godine iz opštine nas obavještavaju da je zemljište dodijeljeno firmi Murai Komerce ali ne navode pojedinačne cijene troškova rente, građevinskog zemljišta i troškove vanjskog uređenja. Dostavili su nam ukupnu cifru 3 miliona i 75 hiljada koju je ponudila firma Murai Komerce. Međutim šta su uradili? Ponuda, odnosno ukupna cijena firme Murai Komerc nije na 8.500 m2 nego na 9.350 m2 što je suprotno dokumentaciji iz konkursa. Obzirom na to, opština je trebala eliminisati ponuđača Murai Komerce i dodijeliti zemljište drugoplasiranom, odnosno firmi Miprogradnja.“

Mirsad Prohić sa ovim saznanjem upućuje prigovor opštinskom vijeću. Međutim, njegov prigovor se odbija s navodom da je firma Murai Komerce najpovoljniji ponuđač za ovo zemljište.

„Obzirom da je Murai povećao kvadrate njegova cijena je najveća. Tako je naprimjer za građevinsko zemljište Murai ponudio 70 KM po kvadratu, a Miprogradnja 205 KM po kvadratu. Postavlja se pitanje šta je opštini u tom trenutku bilo u interesu.  U konačnici moja cijena je bila 3 miliona na 8.500 m2 na ono što je bilo u tenderskoj dokumentaciji. Da je Murai cijenu formirao na 8.500 m2 njegova cijena bi bila 2.8 miliona što je u konačnici nekih 200.000 KM manje od moje ponude.“

Zbog malverzacija na konkursu za dodjelu zemljišta firma Miprogradnja pokreće pravni spor protiv opštine Vogošća koja ovaj problem ignorira i dodjeljuje zemljište firmi Murai komerc.

„Mi smo tužbu dobili na sudu. Kasnije je tužba vraćena na prvostepeni postupak i ja nakon toga pokrećem upravni spor koji ni do danas nije riješen. U upravnom sporu po zakonu koji je tada bio na snazi ja tražim odštetu od opštine Vogošća koja iznosi 10% vrijednosti objekta. Obzirom da je investicija po idejnom planu bila oko 10 miliona KM ja od opštine po starom zakonu potražujem milion KM.”

Kako opština Vogošća rješava problema svojih građana

Edin Smajić prvi put je izabran na čelo općine Vogošća 2012. godine. Povjerenje građana dobio je i na narednim lokalnim izborima 2016., 2020.godine.

Nakon Općih izbora 2022.godine, Edin Smajić je imenovan na poziciju zastupnika u Predstavnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine, a Općinsko vijeće Vogošća, do prijevremenih izbora za načelnika, na mjesto vršioca dužnosti načelnika Općine Vogošća imenovalo je dosadašnjeg vijećnika i šefa kluba vijećnika SDA Migdada Hasanovića, koji je dobio podršku glasača na prijevremenim izborima 2023.godine.

Smajić nikada nije odgovorio na naše pozive, a iz press službe ove institucije naglasili su da opština Vogošća nema dugovanja prema firmi Miprogradnja te da upravni spor koji se vodi još uvijek nije okončan. Ističu da odluke donesene u periodu mandata Asima Sarajlića na čelu opštine Vogošća nemaju izgubljenih pravnih sporova koji se tiču dodjele zemljišta.

Odgovarajući na pitanja o načinu rješavanja problema stanara koji upravo zbog odluka opštine danas ne mogu upisati vlasništvo na svojim nekretninama iz press službe istakli su da je uknjiženje isključivo u nadležnosti investitora.

„Uknjiženje ne vrši Općina. Upis prava vlasništva vrši kupac stambene jedinice na osnovu notarskog kupoprodajnog ugovora zaključenog između prodavca – vlasnika stambenog objekta i kupca stambene jedinice, ovjerenog od strane Poreske uprave. Da bi se pristupilo zaključenju kupoprodajnog ugovora između vlasnika stambenog objekta i kupca stambene jedinice, potrebno je da vlasnik stambenog objekta prethodno pribavi odobrenje za upotrebu i izvrši etažiranje stambenih jedinica.“

Indikativno, opština Vogošća 17 godina nije učinila apsolutno ništa kako bi riješila problem izgradnje stambeno poslovnog objekta. Uporedo sa našim početkom rada na ovoj priči opština izdaje rješenje investitoru Murai Komecu kojem se zabranjuje upotreba objekta.

Na ovo rješenje Murai Komerc dostavio je žalbu Ministarstvu prostornog uređenja, građenja i zaštite okoliša Kantona Sarajevo.

Tekst preuzet sa portala misbih.ba