Banja Luka: Stvarni problemi građana:Nezaposlenost, saobraćajnice, kanalizaciona mreža i psi lutalice

Istražujemo

Nezaposlenost, saobraćajnice, kanalizaciona mreža i psi lutalice

Nezaposlenost, saobraćajnice, kanalizaciona mreža i psi lutalice

Kao i u cijeloj Bosni i Hercegovini, zapošljavanje je najveći problem i za građane Banjaluke. Potvrđuju to i rezultati istraživanja koje je na uzorku od 1068 ispitanika od 1. maja do 1. septembra ove godine provelo Udruženje građana “Reakcija” iz Banje Luke.

ŠTA SU STVARNI PROBLEMI

Velika većina anketiranih, njih 70 posto, nezadovoljno je radom gradske uprave na rješavanju problema nezaposlenosti. Poražavajuće, ali ništa čudno, da više od polovine ispitanika uopšte nije upoznato na koji način gradska vlast podstiče zapošljavanje. Banja Luka je najveći grad u RS, administrativni je centar ovog entiteta i ima 250.000 stanovnika. Prema zvaničnim podacima gradske administracije, u Banjoj Luci je nezaposleno 15 742 osobe, dok prema drugim izvorima ta brojka dostiže i 21 hiljadu.

Banja Luka ima Gradsku razvojnu agenciju, ali prema istraživanjima “Reakcije”, 80 posto anketiranih nema pojma da takva agencija uopšte postoji i niti šta radi. Čak i oni koji su upoznati sa postojanjem ove institucije nemaju pozitivan stav o njenom radu. Slična situacija je i kada je riječ o Centru za razvoj i unapređenje sela.

Cilj istraživanja “Reakcije” bio je da se definišu problemi, ali i potrebe građana Banja Luke. Istraživanje se odnosi na oblasti vodosnabdijevanja, grijanja, kanalizacione mreže, snabdijevanja električnom energijom, a bavi se i javnom rasvjetom, saobraćajnom infrastrukturom, zdravstvenim ustanovama, javnim prevozom i parking mjestima, investicijama i zapošljavanjem, kulturom, sportom, čistoćom, uređenošću i kvalitetom života u gradu, kao i saradnjom sa administrativnom službom grada.

Od početka ili s kraja, situacija je slična. Anketirani građani, njih više od 60 posto, nezadovoljni su komunikacijom sa predstavnicima gradskih vlasti, a njih 40 posto u potpunosti je nezadovoljno tom komunikacijom. Veliki broj građana nije dovoljno upoznato sa radom Mjesnih zajednica niti je zadovoljan radom rukovodstava MZ, a njih 25 posto čak i ne zna ko su ljudi koji su na njihovom čelu.

Rezultati istraživanja koji se odnose na vodosnabdjevanje, ruku na srce, nisu nezadovoljavajući, ali i u ovoj oblasti postoje mogućnosti za poboljšanje. Kada je u pitanju gradsko grijanje, veći broj ispitanih je nezadovoljan kvalitetom grijanja, a ogroman broj ispitanika, njih 60 posto, nezadovoljan je cijenom grijanja. Poražavajuća je činjenica da 35 posto anketiranih građana nema uređenu kanalizacionu infrastrukturu, pogotovo u prigradskim naseljima.

GDJE JE KLJUČ

Snabdijevanje strujom, kao i javna rasvjeta, dobili su prolaznu ocjenu, ali zato građani nisu zadovoljni saobraćajnom infrastrukturom i kvalitetom saobraćajnica. Anketirani nisu zadovoljni ni brojem i kvalitetom biciklističkih staza, brojem trotoara, kao i rasporedom ležećih policajaca i zvučnih traka. Rezultati istraživanja pokazali su da su građani nezadovoljni pješačkim prelazima, smatraju da nedostaju pasarele, a da podhodnici nisu pristupačni za određene grupe građana.

Ispitanici koji žive u gradu uglavnom su zadovoljni blizinom zdravstvenih ambulanti i uslugama mjesnih ambulanti, ali ne i oni koji žive na selu. U nekim selima na području Banje Luke mjesne ambulante ne postoje, a i tamo gdje ih ima, više od 15 posto anketiranih je nezadovoljno zdravstvenim uslugama.

Kada je u pitanju javni prevoz, primjetno je da su i tu stanovnici seoskih područja mnogo nezadovoljniji od onih koji žive u gradu. Generalno, Banjalučani nisu zadovoljni cijenom gradskog prevoza, a jedna trećina ispitanika nije zadovoljna ni brojem parking mjesta. Što se tiče obrazovanja, rezultati pokazuju da je situacija zadovoljavajuća, što nije slučaj sa odnosom gradskih vlasti prema kulturi. Građani su najnezadovoljniji odnosom prema tvrđavi Kastel, a smatraju da Banja Luka nema dovoljno raznovrsnih kulturnih dešavanja. Skoro 40 posto anketiranih smatra da gradske vlasti treba mnogo više novca da ulažu u ovu oblast. Više para treba i za sport, smatraju ispitanici, čije se primjedbe uglavnom odnose na potrebu otvaranja dječijih i sportsko-rekreativnih objekata.

I na kraju – čistoća, uređenost i kvalitet života. Građani su u velikoj mjeri zadovoljni odvozom smeća, nešto manje čistoćom grada. Ipak, smatraju da grad treba riješiti problem pasa lutalica, kao i da se treba obezbijediti javni prostor za kućne ljubimce. Buka je problem na koji su ukazali anketirani građani, a veliki je procenat onih koji su nezadovoljni čistoćom rijeka i potoka i uređenošću njihovih obala. Poseban problem je i taj što, po mišljenju 45 posto anketiranih, javni objekti nisu prilagođeni osobama sa posebnim potrebama. Barijere za njih, koje ograničavaju aktivnosti osoba za posebnim potrebama, treba što prije ukloniti.

Sve u svemu, još mnogo toga treba učiniti da bi Banja Luka postala uređen i moderan evropski grad. Ključ za sve problem je u odgovornoj vlasti, koja će voditi računa, ne sama o sebi, već o građanima koji je biraju.

(zurnal.info)