KADA SUD TUMAČI: Nije ograničena sloboda kretanja građanima, samo grupi Pravda za Davida

Aktivisti grupe „Pravda za Davida“ traže smjenu direktora Policije RS Darka Ćuluma jer ga smatraju odgovornim za to što su im policijski službenici od 10. do 16. juna prošle godine ugrozili osnovna prava i slobode, zajamčene Ustavom RS i Evropskom konvencijom o ljudskim pravima.

Ozren Perduv, Aleksandar Gluvić, Marko Nikolić, Danijela Malić, Grozda Plavšić i Dragana Perduv podnijeli su zahtjev Okružnom sudu da im se zaštite Ustavom zagarantovana prava, zbog, kako je navedeno, nezakonitih Ćulumovih radnji, koji je izdao naređenja da im se privremeno ograniči sloboda kretanja, što je protivno Zakonu o policiji i unutrašnjim poslovima. Ćulum je, kako stoji u zahtevu upućenom Vrhovnom sudu RS, preduzimao i druge nezakonite radnje protiv ovih osoba kako bi se oni „spriječili i ograničili u uživanju svojih osnovnih prava i sloboda jamčenih Ustavom Republike Srpske“.

Dalje se ukazuje  da je Okružni sud u svojoj odluci naveo da Zakon o policiji i unutrašnjim poslovima nigdje ne predviđa postojanje direktnog naređenja direktora policije prije nekog „reagovanja policijskog službenika“, da bi odmah potom citirali član istog zakona prema kome „direktor Policije rukovodi svim policijskim aktivnostima“?!

Neprimjereno ponašanje i šteta crkvi?

Aktivisti grupe „Pravda za Davida“ u svom zahtjevu Okružnom sudu da Ćulum bude smijenjen nisu se referisali na pojedinačne radnje policijskih službenika, već na jedan određeni vremenski period, od 10. do 16. juna prošle godine, u kojem je, kako se navodi, postojao kontinuitet djelovanja policijskih službenika kada su im povrijeđena Ustavom zagarantovana prava, uključujući i pravo na slobodu kretanja. Okružni sud u svojoj odluci je konstatovao kako je više policijskih službenika ovim aktivistima zabranilo ulaz u crkvenu portu Hrista spasitelja od 10. do 16. juna i to u perodu od 19  do 21. 55 časova.

„Upravo zbog toga podnosioci smatraju da iza opisanih radnji i okolnosti ne mogu stajati samo pojedinačni policijski službenici, niti da se direktor Policije može 'kriti' iza njih, kao što to čini u svom odgovoru na zahtjev, jer sporne radnje su se dešavale izvjesni vremenski period svaki dan, u isto vrijeme, i na istom mjestu. Odlikuje ih upornost, ponavljanje, isti obrazac postupanja (zabrana kretanja u porti i oko porte hrama), te jasno je da iza takvih postupanja može stajati jedino sam rukovodilac jednog takvog organa kao što je Policija“, stoji u zahtjevu upućenom Vrhovnom sudu RS.

Donoseći svoju odluku, Okružni sud Banjaluka se referisao na prekršajne naloge i policijske službene zabilješke iz maja 2019. godine protiv pojedinih članova grupe „Pravda za Davida“, prema kojima je dolazilo do problema prilikom okupljanja grupe „Pravda za Davida“ u crkvenoj porti. Sud je, navodi se dalje, uvažio i tvrdnje Srpske crkvene opštine da su se aktivisti neprimjereno ponašali i da su nanijeli materijalnu štetu Crkvenoj opštini. Nigdje se ne navodi o kakvom neprimjerenom ponašanju je riječ i kakva je to materijalna šteta nanesena crkvenoj imovini.

Direktor policije Darko Ćulum je, kako se navodi, „inkriminisao“ članove grupe „Pravda za Davida“, smatrajući ih svojevrsnom prijetnjom po bezbjednost na određenom prostoru, na osnovu nekoliko prekršajnih naloga i to protiv samo nekih od njih.

Šetati mogu samo odabrani

Sud nije detaljno ulazio u tumačenje tih prekršajnih prijava koje se odnose na period od više od godinu dana, ali zato za Sud NIJE SPORNO to što je policija pojedinim građanima Banjaluke, samo zato što su ih prepoznali kao članove te grupe, onemogućila kretanje u crkvenoj porti.

Okružni sud u svojoj odluci konstatuje da od 11. do 16. juna nijedno okupljanje aktivista PZD nije prijavljeno u skladu sa Zakonom o javnom okupljanju.

Na snimcima, koji su dostavljeni Okružnom sudu kao dokazi, jasno se vidi pojedinačno kretanje članova grupe „Pravda za Davida“, pojedinačno ili najviše dvoje njih, što govori da se nije radilo o organizovanom okupljanju. Riječju, to nisu bila organizovana okupljanja, već šetnje i druženje pojedinaca u centru grada, a policija je učinila sve da to onemogući.

O kakvoj diskriminaciji je riječ potvrđuje i sljedeći navodi iz zahtjeva upućenom Vrhovnom sudu RS.

Okružni Sud na kraju poentira kako podnosioci zahtjeva nisu dokazali da im je kao pojedincima, građanima Banjaluke, ograničeno pravo na slobodu kretanja, već da im je to pravo „onemogućeno isključivo kao pripadnicima grupe 'Pravda za Davida'“?! Notorno je da Okružni sud ovakvom konstatacijom opravdava diskriminaciju prema određenoj grupi osoba. Prema takvoj odluci, građani u Banjaluci se dijele na obične i na „zloglasne“ članove grupe „Pravda za Davida“, iako ta grupa nije pravno lice niti je njeno djelovanje zabranjeno bilo kakvim zvaničnim aktom.

Jednostavnije rečeno, to se čini isključivo zbog njihove javno izrečene kritike na račun organa vlasti, koji skoro dvije godine nisu učinili ništa da riješe slučaj ubistva Davida Dragičevića.

(zurnal.info)