Banja Luka: Otvaranje Ferhadije znači otvaranje prema svim ljudima

Istorijski događaj, što otvaranje obnovljene Ferhat-pašine džamije u Banjaluci nesumnjivo jeste, prošao je bez ijednog incidenta, u opuštenoj atmosferi i u potpunom miru.
To je dobar znak da stvari u ovoj zemlji kreću u dobrom pravcu. To je bio zaključak i vjernika pristiglih u Banjaluku sa kojima smo razgovarali tokom ceremonije. A bilo ih je iz svih dijelova BiH, Evrope i svijeta.
 
Ferhat-pašina džamija, do temelja srušena 7. maja 1993. godine, zvanično je otvorena presjecanjem vrpce. Vrpcu su zajedno presjekli turski premijer u ostavci Ahmet Davutoglu, predsjedavajući Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović, poglavar IZ u BiH reis Husein Kavazović i vrhovni turski muftija.

Svi govornici su prethodno poslali poruke mira i upozorili da se zlo, koje je u poslednjoj deceniji prošlog vijeka pogodilo BiH, nikada više ne smije ponoviti.

Ferhadija je ponovo vraćena gradu na Vrbasu i sa Ferhadijom je razglednica Banjaluke ponovo potpuna, poručio je banjalučki muftija Osman Kozlić, domaćin skupa.

Kozlić je naveo da u tradiciji bosanskih muslimana otvaranje džamije znači otvaranje prema svima koji je poštuju, kao i njeno trajno predavanje u vlasništvo IZ.

Podsjećajući da je Ferhadija srušena tokom rata u BiH, banjalučki muftija je upozorio da je Ferhadija opomena da se slično zlo ne ponovi.

Mi u BiH ne smijemo prećutati zlo koje vidimo, svako zlo mora se odlučno spriječiti. Opominju i Jasenovac i Srebrenica, kao i Ferhadija, kao i manastir Dečani, rekao je Kozlić.

Reis Kavazović poručio je da otvaranje obnovljene Ferhadije u Banjaluci “unosi radost u srce i vraća sreću u zajednicu”.

Danas otvaramo obnovljenu Ferhat-pašinu džamiju, srce prelijepe Banjaluke. Svim muslimanima u BiH, svim građanima Banjaluke i svima iz ostalih krajeva svijeta ovaj događaj unosi radost u srce i vraća sreću u zajednicu, kazao je Kavazović.

Naglasio je da različitosti u BiH ”nisu omaška povijesti, već istinski dar Božje mudrosti da život učini bogatijim u njihovim različitostima”.

Svako nasilje nad različitostima je pokušaj negiranja volje Stvoritelja, poručio je poglavar IZ u BiH.

Po njegovim riječima, poslednja decenija prošlog vijeka pamtiće se po zlu.

Raspaljena mržnja srušila je Ferhadiju i mnoge druge božje kuće u kojima je živio duh ove naše lijepe zemlje, rekao je Kavazović.

On je dodao da “mržnja uzmiče, povjerenje jača i da će izmirenje ojačati slabašni i napaćeni duh ove zemlje”.

Svi građani trebaju graditi zajedničku kuću mira na tlu Evrope. Ferhadija jeste bila sklonjena od pogleda, ali nikada iz srca. O njoj svjedoče žrtve koje su pale u njenoj obnovi, muftije Halilovića i Murata Badića, istakao je Kavazović.

Vladika banjalučki Jefrem je u ime Srpske Pravoslavne crkve čestitao otvaranje Ferhadije, ističući da su, bez obzira na sve različitosti, u molitvenom zanosu svi vjernicu isti, jer “vajaju najtananije i najbolje dijelove sebe”.

Čestitke i poruke mira uputili su i banjalučki biskup Franjo Komarica i predstavnik Jevrejske zajednice u BiH Jakob Finci.

Predsedavajući Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović naveo je da je u "mračnom vremenu" kada je Ferhadija srušena, malo ko vjerovao da će džamija biti obnovljena i dodao da su ostvarili pobjedu oni koji su u to vjerovali i koji su to omogućili.

U svojoj punoj simbolici, obnova Ferhadije je potvrda pobjede života i nade i čvrstog uvjerenja da ćemo na ovim prostorima nastaviti da živimo zajedno. Obnavljanje Ferhadije je simbol trajnog povratka Bošnjaka na ove prostore, rekao je Izetbegović.

On je upozorio da se ne smije zaboraviti da su tokom rata u BiH uništeni mnogi muslimanski vjerski objekti, medju kojima i 16 džamija u Banjaluci, ali da skladni odnosi među ljudima raznih vjera i nacija u BiH sežu daleko u prošlost i predstavljaju vrijednost kojom su se ponosili preci svih ovdašnjih naroda.

Zvona i ezani nikada nisu smetali jedni drugima. Naprotiv, dopunjavali su se. Zato se nadam da će naše komšije Srbi obnovljenu Ferhadiju doživjeti kao ponovni susret ljudi odanih svojoj vjerskoj kulturi i tradiciji, koji poštuju identitet drugih i drugačijih, kazao je Izetbegović.

On smatra da prihvatajući Ferhadiju Banjalučani šalju poruku da prihvataju povratak svojih protjeranih komšija Bošnjaka.

Turski premijer Ahmet Davutoglu ocenio je danas da je Ferhadija poruka mira svim narodima u Bosni i Hercegovini i svim građanima u svijetu.

On je kazao da je BiH sa svim svojim narodima i svim konfesijama "jedno biće i jedno srce, a da bi njena podjela značila dijeljenje jednog srca".

Ne može se odvojiti Banjaluka od Sarajeva niti Sarajevo od Mostara, nikada, ocenio je Davutoglu, dodavši da se zlo koje se desilo u BiH, nikada više ne ponovi.

Turski premijer je naveo da je Ferhadija zajednička istorijska i kulturna baština Turske i Bosne i Hercegovine, kao i mnoge druge džamije i objekti u BiH.

Davutoglu je istakao da se otvaranjem Ferhadije šalje dobra poruka iz Banjaluke u svijet i da je to potvrda postojanja savjesti o onome što je učinjeno, kada je džamija srušena. Također, smatra on, postoji i savjest koja je dovela do njene ponovne izgradnje.

Imate 78 miliona prijatelja u Turskoj, koji su s vama u svakoj situaciji da vas podrže. Kad nekome ovde poteče krv iz nosa, kod nas krene krv iz žile kucavice. Danas smo ovde zbog ljepote, bratstva, svih naroda, zbog BiH, rekao je turski premijer.

On je pomenuo i stradale Bošnjake u Srebrenici. Na kraju svog obraćanja, Davutoglu se obratio i pokojnom Aliji Izetbegoviću, navodeći kako će BiH uvek biti jedinstvena i kako će Turska uvek biti uz BiH.

Davutoglu je na ceremoniju otvaranja Ferhat-pašine džamije došao sa zakašnjenjem.

Njega je na banjalučkom aerodromu dočekao potpredsednik Republike Srpske Ramiz Salkić.

Američka ambasadorka u BiH Morin Kormak izjavila je da je otvaranje obnovljene Ferhat-pašine džamije u Banjaluci važan korak u smeru povjerenja i ponovnog razumjevanja medju ljudima u BiH.

Nadam se da je ovo prvi korak ka tome da Banjaluka ponovo postane multietnički centar i grad, kakva je bila, rekla je Kormakova.

Ceremoniji su prisustvovali najviši zvaničnici BiH, Republike Srpske i Federacije BiH, kao i predstavnici Srpske pravoslavne crkve, Katoličke crkve i Jevrejske zajednice u BiH.

Na bini su jedni do drugih bili Bakir Izetbegović, Mladen Ivanić, Milorad Dodik, Denis Zvizdić, Željka Cvijanović, Fadil Novalić, Valentin Incko, Džonatan Mur, Lars Gunar Vikemark, Morin Kormak….

Okolo je bilo nekoliko hiljada vjernika pristiglih sa raznih strana.

Skup su pratile jake mjere obezbjeđenja, oko hiljadu policajaca RS, kao i predstavnici ostalih bezbjednosnih agencija BiH i EUFOR-a. Banjaluku su od ranog jutra nadlijetali helikopteri.

Ferhadija je do temelja minirana u maju 1993. godine i fragmenti najznačajnijeg objekta islamske arhitekture 16. veka organizovano su tada odvoženi na obližnje deponije.
Rekonstrukcija Ferhadije započeta je 2001. godine, a u njenu obnovu uloženo je više od deset miliona maraka.

Značajan dio sredstava izdvojile su vlasti Republike Srpske, Federacije BiH i države BiH, građani iz svih dijelova BiH i dijaspore, a među najvećim finansijerima je Turska agencija za međunarodnu saradnju i razvoj (TIKA).

Jedan od donatora bila je i Vlada SAD, koja je 2007. godine uložila 60 hiljada dolara.

Na polaganju kamena temeljca za obnovu Ferhadije, 2001. godine, nekoliko hiljada srpskih nacionalista napali su vjernike i izazvali incidente.

Tada je od povreda preminuo Murat Bradić.

Danas, 15 godina kasnije, nije bilo nijednog incidenta, a umjesto divljanja, nacionalističkih poruka i fizičkih napada, iz Banjaluke su poslate poruke mira.  

Ferhadija je sagrađena 1579. godine i predstavljala je jedno od najuspješnijih arhitektonskih zdanja iz osmanskog perioda, zbog čega je bila uvrštena u kulturnu baštinu Bosne i Hercegovine, a potom i na listu spomenika svetske baštine pri UNESCO-u.

(zurnal.info)