Više od samog okupljanja studenata u banjalučkom kampusu, Dodika je zabrinula pobuna gimnazijalaca, koje je, kako je objavio portal Srpska.info, direktorica u prošli petak držala pod ključem i tako im onemogućila da se pridruže studentskom protestu. Gimnazijalci su u holu škole održali minut tišine u znak podrške studentima u Srbiji, a isto su ponovili i u ponedeljak, 3. februara.

“Piskavica odsječena od svijeta”, “Veliko drvo palo na put u Novoseliji i zaustavilo saobraćaj”, “Neprohodne ulice na Laušu”, “Snijeg oborio novogodišnje ukrase u Gospodskoj ulici”, nizali su se naslovi na banjalučkim portalima 23. decembra.

Umjesto gradnje i rekonstrukcije vodovodne mreže, što bi trajno riješilo pitanje snabdjevanja vodom u Karanovcu, Piskavici, Kuljanima, Dragočaju, Potkozarju…, Stanivuković je podijelio vaučere za besplatne priključke na vodovodnu mrežu. Od njih mnogi građani nisu imali nikakve koristi, jer su se novi rezervoari, u koje je prošle godine uloženo oko 1,2 miliona maraka, pokazali nefuncionalnim.

Rezultati nedavno održanih lokalnih izbora u BiH ne daju nadu da će doći do promjena u načinu rada lokalnih vlasti u Banjaluci, Prijedoru, Bijeljini, Istočnom Sarajevu te Pelagićevu.

Dodik je najavio i da će od svih 11 odbornika SNSD-a u gradskoj skupštini tražiti da potpišu bjanko ostavke, a da će lično on odobriti ko će biti odbornici u Skupštini grada. Nije jasno kako to Dodik misli uraditi, jer odborničke mandate verifikuje Centralna izborna komisija BiH (CIK), a ne lider partije.

Mandat Draška Stanivukovića sasvim sigurno obilježilo je trošenje miliona maraka iz budžeta na razne infrastrukturne projekte, čiju realizaciju su pratile brojne neregularnosti.

Da je cilj Stanivukovića da riješi problem vodosnabdijevanja u Banjaluci, ne bi po stranačkoj liniji za direktora „Vodovoda“ postavio ginekologa, već stručnjaka, koji bi osmislio i radio na projektu rješavanja vodosnabdjevanja u Banjaluci. Također, ne bi se za potrebe „Vodovoda“ raspisivali tenderi na kojima se duplira oprema i naručuju usluge, zbog čega je iz gradske kase izvučeno 1.210.000 KM.

Stanari naselja Borik, zbog gradnje stambene zgrade umjesto vrtića i škole, protestvuju pod motom „Ne urbicidu, ne betonizaciji i uništavanju našeg naselja“. Pitaju nadležne: - kako je moguće da u gradu u kojem postoji zabrinjavajući manjak vrtića, u kojem se u osnovnim školama dodaju spratovi i uvode međusmjene da bi se mogli smjestiti svi učenici, neko može smatrati da ovako veliko naselje nema potrebe za školom i vrtićem.

Logično pitanje je - kakvog smisla uopšte ima parterno uređenje objekta čija gradnja se ne odvija? Radi se o čistoj nebulozi, jer će, ako gradnja mosta u Docu počne, teške mašine koje budu radile na gradnji mosta uništiti sve prilaze gradilištu. Kao što nije postojala ni potreba da se zaključuje ugovor sa „MG Mindom“ prije nego što most bude izgrađen.

Gradonačelnik Banjaluke je nastavio putem svojih prethodnika. Dao je odobrenje, a Skupština grada potvrdila odluku da se parcela kod Merkatora, u najatraktivnijem dijelu Banjaluke, čiji je vlasnik Grad, zamijeni za zemljište u vlasništvu Bojana Popovića u Poniru, na apsolutnoj periferiji grada. Popović je generalni direktor „Dunav osiguranja“ i sin Mire Popović, nekadašnje visoke funkcionerke Demokratskog narodnog saveza (DNS).

Gradonačelnik Stanivuković se, potpuno je jasno, prema gradskoj imovini odnosi kao da je njegovo privatno vlasništvo. S kim je dobar, ustupi mu malo gradskog zemljišta, bez odluke gradske skupština i bez poštivanja zakonskih propisa.

While standing in front of the citizens, talking about the new face of the city and announcing a decade of construction, Mayor Draško Stanivuković forgot to mention that he didn't obtain the necessary building permits before starting the works. He does it casually, while the construction is well underway. The Journal didn't receive a response regarding whether citizens can do the same.

Saobraćajni haos, sluđeni vozači, izmijenjena mjesta za polazak autobusa gradskog i prigradskog prevoza, biciklisti čije se staze prekidaju kada stignu do autobuskog stajališta… I sve manje boje na biciklističkom stazama, koja ne nestaje zbog magije, već zato što oni koji su radili posao (i dobro ga naplatili) nisu prije nanošenja boje oprali asfalt!

Na konferenciji za medije koja je održana u Sarajevu, iz Bh. povorke ponosa su istakli da napad na banjalučke novinare i LGBT aktiviste treba kvalifikovati kao zločin iz mržnje, a ne kao nasilničko ponašanje. Javnosti su predočili sve detalje onoga što se desilo prije, za vrijeme i nakon napada. Najavili su i podnošenje krivičnih prijava protiv Milorada Dodika i Draška Stanivukovića.

Odlukom Gradskog vijeća Grada Mostara, promijenjeni su sporni nazivi ulica koji su nosili imena ustaških dužnosnika i ideologa iz vremena tzv. NDH. Ovaj primjer morali bi slijediti, prije svih, Sarajevo i Banja Luka, čiji građani šetaju ulicama nazvanim po Hitlerovim obožavateljima, ustaškim pukovnicima, antisemitima, četničkim ideolozima, fašističkim saradnicima, ratnim zločincima…

Od osnivanja do danas „Akvana“ je imala samo gubitke, tri direktora, koja je postavio SNSD, iza sebe su ostavila dug od sedam miliona maraka. Vrlo je izvjesno da će PDP-ov direktor Velibor Vukajlović biti poslednji direktor „Akvane“, jer je njeno potonuće gotovo nemoguće izbjeći. Nakon što je postao gradonačelnik Draško Stanivuković je najavio „novo vrijeme za Akvanu“. To vrijeme je stiglo i, ukratko, katastrofalno je.

Problemi banjalučke porodice Stojković počeli su nakon što je građevinska firma „Lukić invest“ prije dvije godine, u naselju Paprikovac, krenula sa radovima na izgradnji stambeno-poslovne zgrade.

Ekipa Žurnala obišla je nekoliko bh. gradova u kojima postoje ulice nazvane po fašistima, zločincima, okupatorima, kvislinzima, saradnicima fašističkih režima. Danas donosimo fotoreportažu iz Banje Luke.

Grad Banjaluka izabrao je agenciju „Stars & More“ da organizuje doček Nove, 2022. godine, na Trgu Krajine. Taj posao plaćen je 15 hiljada više nego što je prvobitno bilo planirano, skoro 95.000, tačnije 94.999,96 maraka.