Prelijevanje protesta preko Drine: Vlast u Republici Srpskoj plaši se pobune studenata i gimnazijalaca

Nekoliko stotina studenata banjalučkog Univerziteta, zajedno sa nekolicinom profesora i građana, okupili su se prošlog petka, 31. januara, u studentskom kampusu, gdje su odali poštu žrtvama pada nadstrešnice u Novom Sadu i pružili podršku studentima u Srbiji, koji su već tri mjeseca u blokadi. Prethodno je održano par manjih skupova istim povodom - jedan na Trgu Krajine na kojem se okupilo dvanaest ljudi i drugi, takođe malobrojan, koji su održali studenti Fakulteta dramskih umjetnosti.

S obzirom na to da vlast u Republici Srpskoj decenijama vrlo svjesno i planski radi na tome da svaki kritičan stav prema dešavanjima u društvu sasječe u korjenu, te da nacionalne teme pretpostavlja svim ostalim, istovremeno podižući međunacionalne tenzije u BiH, javnost u ovom bh. entitetu odavno je anestezirana i nespremna na bilo kakvu vrstu bunta.

POSTOJI LI KRITIČNA MASA ZA MASOVINE PROTESTE?

S tog stanovišta okupljanje nekoliko stotina studenata prošlog petka može se nazvati masovnijim skupom, posebno zato što je bio autentično studentski, bez političkih pokrovitelja iako je Univerzitet u Banjaluci - od rektora, pa i velikog dijela profesora, posebno na fakultetima društvenih i bezbjednosnih nauka, potpuno pod direktnom kontrolom vrha vlasti,

“Nakon dva mjeseca održavanja komemorativnih skupova na kampusu, u znak sjećanja na žrtve nesreće usled pada nadstrešnice 1. novembra 2024. u Novom Sadu, organizujemo ovaj skup s namjerom da pružimo jasnu podršku studentima u Srbiji”, pozvali su studenti na okupljanje putem instagrama sa profila bl.studenti za studente.

Dodali su da će novo okupljane biti organizovano na isti način, putem društvenih mreža. Među više transparenata, koji su bili istaknuti na skupu, najznakovitiji je bio onaj na kojem je ispisano: “Svi smo mi pod nadstrešnicom”, čime je posredno ukazano i na loše stanje u samoj Republici Srpskoj i BiH.

Studenti se jesu masovnije nego inače okupili u Banjaluci, ali je pitanje da li oni mogu pokrenuti ostale kategorije stanovništva na otpor i bunt protiv vlasti u RS, koja je kapilarno korumpirana i zbog koje je ogroman dio mladih napustio ovaj bh. entitet i Bosnu i Hercegovinu? Teško da se u ovom trenutku talas protesta iz Srbije može preliti u RS, jer ne postoji kritična masa koja bi ih iznijela niti postoji jasno artikulisan stav studenata o tome šta misle o ovdašnjem vladajućem establišmentu.

Prema dobro obaviještenim izvorima iz vlasti, uprkos tome, vrh režima u RS se uplašio moguće eskalacije studentskih protesta, koji bi pokrenuo i ostale kategorije stanovništva da izađu na antivladine demonstracije. Što ukazuje na veoma lošu finansijsku situaciju u kojoj se nalazi RS i teškoće vladajućih da pronađu novac potreban za očuvanje socijalnog mira.

Zanimljivo je da je isti dan kada su se u studentskom kampusu u Banjaluci okupili studenti, u Trebinju održan protest velikog broja građana zbog premlaćivanja tinejdžera i puštanja na slobodu onih koji su ga pretukli, takođe maloljetnika. Na protestu u Trebinju pojavili su se i predstavnici Gradske uprave iz SNSD-a i visoki funkcioneri te stranke, a Milorad Dodik je na društvenoj mreži X napisao da mu je žao što ne može prisustvovati tom skupu. U istoj objavi “pomirljivi” Dodik je naveo “mirni protesti su pravo svakog društva, ali je od suštinskog značaja da se neslaganja rješavaju kroz dijalog i poštovanje demokratskih institucija”. Studentski skup u Banjaluci nije pominjao.

O studentskim protestima u banjalučkom kampusu nisu se oglašavali ni ostali političari iz RS, bilo da su u redovima vlasti ili opozicije, osim Nebojše Vukanovića, koji od samog početka podržava studente u blokadi u Srbiji.

Više od samog okupljanja studenata u banjalučkom kampusu, Dodika je zabrinula pobuna gimnazijalaca, koje je, kako je objavio portal Srpska.info, direktorica u prošli petak držala pod ključem i tako im onemogućila da se pridruže studentskom protestu. Gimnazijalci su u holu škole održali minut tišine u znak podrške studentima u Srbiji, a isto su ponovili i u ponedeljak, 3. februara. Direktorica Gimnazije je kadar SNSD i nema sumnje da je djelovala u skladu sa direktivama iz vrha stranke.

Da bi sanirao štetu i preduprijedio novu pobunu gimnazijalaca pobrinuo se lično Dodik svojom novom objavom na Iksu.

“RS je slobodno društvo i  nedopustive su bilo kakve zabrane izražavanja mišljenja i slobode kretanja. To je garantovano Ustavom svim građanima Srpske i kao predsjednik Republike uvijek ću biti na strani onih kojima je to pravo ugroženo. Osuđujem pokušaje da se budućim akademskim građanima onemogući pravo na iznošenje stava o svim pitanjima bitnim za naše društvo”, napisao je Dodik.

Mada nije precizirao na šta se njegova objava odnosi, jasno je da je njome podržao banjalučke gimnazijalce (buduće akadamske građane) kako bi spriječio eskalaciju njihovog bunta. Što, opet, potvrđuje da se Dodik plaši svakog oblika protesta, posebno mladih čije je postupke teško kontrolisati, a koji bi mogli biti inicijalna kapisla za masovni izlazak građana na ulice zbog katastrofalnog stanja u kojem se nalaze svi segmenti, od privrede, preko finansija, do zdravstva i obrazovanja.

NOVI UDAR NA NEVLADIN SEKTOR

Dodik, koji ima ogromno političko iskustvo, spreman je na snishodljivost i podilaženje oponentima i javnosti ako procijeni da će od toga imati politički benefit. Pri čemu ne preza da izgovori niz neistina u kojima ga je vrlo lako uhvatiti.

Nije tačna njegova izjava da je “RS slobodno društvo i da su nedopustive bilo kakve zabrane izražavanja mišljenja i slobode kretanja”. Upravo je Dodikova vlast upotrebom policijske sile u decembru 2018. godine razbila višemjesečne proteste građana na Trgu Krajine, pokrenute zbog ubistva mladića Davida Dragičevića, čija nasilna smrt do danas nije razriješena niti su počinioci privedeni pravdi i kažnjeni. Dodikova vlast je ta koja je u RS ponovo kriminalizovala klevetu, čime je jako udarila na slobodu govora.

Prije par dana Dodik je najavio “još rigorozniji” zakon o nevladinim organizacijama od onog koji je već predložen.

“Ovdje ima svakakvog ološa, koji se nakotio kroz ovo vrijeme koristeći strana sredstva i čineći sve da oblati srpski narod i srpsku državu koja se zove Republika Srpska. Nećemo se svetiti, ali nećete moći više to da radite”, poručio je Dodik, naglašavajući da će taj zakon biti usvojen i po cijenu evropskog puta BiH.

Dodik danas tvrdi kako su “nedopustive bilo kakve zabrane izražavanja mišljenja i slobode kretanja”, a njegova policija nije učinila ništa da 18. marta 2023. godine spriječi orkestrirani napad huligana na novinare i novinare i LGBT aktiviste ispred prostorija Transparency International-a u Banjaluci, u kojem su povrijeđene tri osobe. Zapravo je pomogla tim nasilnicima.To su samo neki od primjera koji pobijaju Dodikove tvrdnje o RS kao slobodnom društvu.

Dodik je politički kameleon i manupulator, koji dnevno stavove prilagođuje datim okolnostima. Dodiku se ne može vjerovati na riječ ni kada je blagoglagoljiv, jer je jedina konstanta u njegovom dugogodišnjem političkom životu činjenica da je spreman na sve da bi opstao na vlasti i održao korumpirani sistem koji je etablirao u RS. Čak i na primjenu sile.

(zurnal.info)