Univerzitetska bolnica u Foči, prema saznanjima „Moje Hercegovine“, služi se koruptivnim metodama kojima dolazi do novca koji joj zakonski ne pripada. Naime, Bolnica u Foči pacijente tjera da potpišu nezakonitu izjavu kojom se odriču refundacije troškova za određene ljekarske usluge. Na ovaj način Bolnica za jednu operaciju naplati duplu cijenu – od pacijenta i od Fonda zdravstvenog osiguranja Republike Srpske (FZO RS).
Iz Fonda zdravstvenog osiguranja Republike Srpske tvrde kako nikada nisu čuli da takav dokument postoji, te naglašavaju da se pacijent odriče refundacije jedino nepodnošenjem zahtjeva za istu.
Sedamdesettrogodišnja penzionerka Milka Prelić iz Rogatice jedna je od desetine pacijenata koji su „pokradeni“ u Univerzitetskoj bolnici Foča. Naime, Milka je za klasičnu operaciju mrene na desnom oku koju obavlja gostujući ljekar, za koju je, kako tvrdi, imala bolničku uputnicu, početkom februara ove godine Bolnici platila 150 konvertibilnih maraka iako je imala pravo na besplatnu operaciju. Ipak, zbog potpisivanja nelegalnog dokumenta kojim se obavezala da od Fonda neće tražiti refundaciju, troškove sada ne može nadoknaditi.
„Moja Hercegovina“ posjeduje dokaze o tome kako su pacijenti za oftamološke operacije kod doktora iz Beograda u fočanskoj Bolnici uplaćivali uglavnom 150 maraka, dok su nam ti pacijenti u telefonskom razgovoru kazali da „nisu ništa plaćali niti potpisivali, jer su oslobođeni troškova“.
Više je nego jasno da se radi o strahu pacijenata da progovore o svom negativnom iskustvu u fočanskoj Bolnici. Pritisnuti bolešću i željom da što prije riješe svoj zdravstveni problem, očigledno, bez pogovora, pristaju na bolničke uslove.
Milkin sin Petar jedan je od rijetkih koji se ne plaši da govori javno o ovom problemu. Za „Moju Hercegovinu“ kaže da je bio iznenađen kada mu je rečeno da za majčinu operaciju mora da plati 150 maraka, budući da je smatrao da je ona, kao penzionerka i majka poginulog borca, oslobođena plaćanja ili pak ima prava na refundaciju troškova. No, u Bolnici su ga ubijedili da griješi. Budući da nije znao koja su njegova prava, bio je laka meta za manipulaciju.
“Mi smo majku doveli i odmah sutradan je bila operacija. Odmah po dolasku na prijemnom sam platio 150 maraka. Pitao sam treba li uopšte plaćati i rekli su mi da se to plaća. Potpisao sam nešto, oni ti, bogami, samo poture papir i potpisuj. Ja sam to morao potpisati. Ja kod sebe imam priznanicu da sam to platio, imam otpusnicu i nalaze. Išao sam ovdje u Fond u Rogatici da pitam da li se mogu vratiti sredstva, ali kod njih je uvijek ista priča – nemaju para“, priča Petar za naš magazin.
Navodi da su mu u rogatičkom Fondu objasnili da troškove sporne operacije snose pacijenti i da je takva praksa i u drugim mjestima.
Dobro upućen izvor “Moje Hercegovine” tvrdi da su nepravilnosti ovakve vrste najviše zastupljene na oftamologiji i hirurgiji.
Rukovodstvo fočanske Bolnice, osim pacijentima, očigledno se odlučilo poigrati i sa Fondom zdravstvenog osiguranja RS, iz kojeg su potvrdili kako nisu upoznati sa postojanjem izjave koju ucijenjeni ili prevareni pacijenti potpisuju, ali su obećali da će provjeriti naše navode.
„Fond ZO RS ugovara zdravstvene usluge sa zdravstvenim ustanovama na osnovu Cjenovnika zdravstvenih usluga koji je jedinstven za sve zdravstvene ustanove u RS“, navode iz Fonda, napominjući da se na OVOM LINKU pacijenti mogu informisati o tome koje vrste usluga finansira Fond, kako bi izbjegli manipulacije medicinskog osoblja.
Budući da je jedan od izgovora ljekara taj da operacije koje obavljaju gostujući doktori pacijenti moraju sami plaćati, u Fondu su pojasnili da to nije tačno, naglašavajući da Fond finansira određene ljekarske intervencije koje spadaju u paket obaveznog zdravstvenog osiguranja, bez obzira na to da li te usluge obavlja domaći ili gostujući doktor.
Iz Fonda ZO RS su, takođe, kazali da je broj zahtjeva osiguranika za refundaciju troškova iz godine u godinu manji. Ovakvo stanje u Fondu pravdaju poboljšanjem dostupnosti zdravstvene zaštite uopšte, a naročito skraćenjem rokova čekanja na preglede i neke dijagnostičke procedure, kao i znatno boljom snabdjevenost zdravstvenih ustanova lijekovima i sanitetskim materijalom.
No, vrlo je moguće da praksa u fočanskoj Bolnici nije usamljen slučaj, te da se broj zahtjeva smanjuje upravo zbog toga što pacijenti ne traže refundaciju troškova, jer su u bolnici potpisali dokument kojim se tog prava odriču.
Pacijenti i doktori ćute, Uprava piše SMS
Za priču o ovom problemu nisu bili raspoloženi ni pojedini doktori u Bolnici Foča, koji za spornu izjavu kažu „nikada nisu čuli“.
Više puta smo pokušali stupiti u kontakt sa direktorom Univerzitetske bolnice Foča Veljkom Marićem, kako bi nam objasnio cjelokupnu situaciju, ali on za „Moju Hercegovinu“ nije želio da govori.
Nakon više neodgovorenih telefonskih poziva Marić nam se obratio SMS porukom, te na naše pitanje da zakažemo sastanak u Foči kako bismo uradili intervju, odgovorio da se ne nalazi u državi, te da ćemo se čuti sljedeće sedmice. Nakon što smo sačekali „sljedeću sedmicu“ Marić ponovo nije odgovarao na pozive, ali je SMS porukom kazao da se možemo čuti sutra. Ni to sutra nije bilo uspješno, pa nam je na naš upit da odvoji pet minuta svog vremena i odgovori na dva pitanja, dan pred objavu ovog članka, poručio da dođemo u Foču.
Marić je inače predsjednik Gradskog odbora Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) u Foči, te poslanik u Narodnoj skupštini Republike Srpske, pa mu neregularnosti u radu ustanove koju vodi i ignorisanje medija ne bi trebali biti na ponos.
Iz Ministarstva zdravlja i socijalne zaštite RS za “Moju Hercegovinu” su kazali da nisu upoznati sa ovakvom praksom u Foči, te naglasili da sve i ako postoji neka nepravilnost, to nije u njihovoj nadležnosti.
Prevara otkrivena i u Trebinju, pacijentima vraćen novac
Da fočanska Bolnica ovom prevarom nije “izmislila toplu vodu”, za “Moju Hercegovinu” je potvrdila Anica Ramić, predsjednica Udruženja građana “Stop mobing” iz Trebinja, koja je pojasnila kako je ovakva nelegalna praksa postojala 2010. godine i u trebinjskoj Bolnici, dok je na njenom čelu bila Zdravka Vreća.
Prema riječima Ramić, ovakva praksa u trebinjskoj Bolnici je prekinuta nakon žalbe jednog pacijenta, koja je potom “otišla” u medije. Cijeli slučaj je tada riješen u saradnji sa Fondom zdravstvenog osiguranja i pacijentima je isplaćen na prevaru uzet novac.
“U Bolnici Trebinje je u pitanju bilo nezakonito naplaćivanje laserskih operacija oka i laboratorijskih usluga. Čini mi se da je dolazio doktor iz Beograda. Pacijent je imao pravo da se operiše i to je Fond plaćao, jer je ugovorio sa Bolnicom. Pacijent je trebao da plaća samo neku malu participaciju, a oni, zamislite, daju pacijentu da potpiše izjavu da se odriče refundacije. To je jedna krađa, ništa drugo. Kasnije je Fond dostavio Bolnici naredbu da se pacijentima vrate orginalne uplatnice da bi mogli da počnu isplatu i refundaciju troškova. To je išlo tako da Uprava naredi da se daju izjave pacijentima da ih oni potpišu, pare se daju na blagajni u računovodstvu, a Uprava kontroliše rad računovodstva i službe”, objašnjava Ramić.
Sve bi bilo mnogo drugačije, smatra ona, kada bi pacijenti bolje poznavali svoja prava.
"Imamo proceduru, žalbe i prigovore, način kako ljudi mogu da prijave nepravilnosti u radu. Mislite li da neko prijavljuje? Niko. Nikad mi nismo dobili prijavu”, jasna je Ramić.
Da pacijenti ne poznaju svoja prava i da se plaše požaliti na neregularnosti svjesni su i Udruženju za razvoj društva “Kap” iz Sarajeva, gdje su nam kazali da se sa slučajem kao što je ovaj u Foči još nisu susreli, ali jasno osuđuju ovakve postupke rukovodstva fočanske Bolnice.
Merima Spahić iz udruženja ”Kap” pozvala je pacijente da ne ćute i da uvijek ukazuju na sve nepravilnosti.
„Oni pacijenti koji su informisani o svojim pravima smatraju da im to ne može mnogo pomoći – zbog koruptivnog društva u kojem živimo, pa se tako svi odlučuju da idu linijom manjeg otpora i ćute, što je najveća greška. Kada se obraćaju ljekarima, građani su obično bolesni i nalaze se u specifičnoj situaciji zbog čega tada pristaju na sve samo da budu bolje. Naš savjet je da se informišu i zahtijevaju da ostvare svoja zakonom zagrantovana prava. Pacijenti u bolnici moraju da pitaju i dobiju napismeno odgovor na osnovu kojeg zakona se moraju odreći mogućnosti da im Fond refundira troškove operacije ili liječenja. Ukoliko je riječ o ilegalnoj i protivzakonitoj, jednostranoj radnji bolnice, o tome svakako treba biti obaviještena javnost, kako bi se pacijenti zaštitili od nepotrebnih troškova“, smatra Spahić.
Ona podsjeća da su prava pacijenata u BiH uređena entitetskim zakonima, te da je Zakon o zdravstvenoj zaštiti Republike Srpske usvojen 2009. godine i da po tom Zakonu svaka osoba “ima pravo na dostupnost zdravstvene zaštite”.
„Važno je istaći član Zakona kojim se navodi da pacijent ima pravo na samoodlučivanje i slobodan izbor medicinskog tretmana na osnovu odgovarajućih informacija, kao i pravo na obaviještenost i učešće u postupku liječenja”, pojašnjava Spahić za „Moju Hercegovinu“, te dodaje da se najviše krše članovi zakona koji se tiču poštovanja pacijentovog vremena, stavljanje na listu čekanja za određene vrste zdravstvenih usluga, te pravo na slobodan izbor doktora.
U udruženju „Kap“ navode da je za napredak društva u ovoj oblasti najvažnija promjena svijesti građana.
Kada građani budu svjesni da upravo oni finansiraju zdravstveni sektor i da svaki ljekar i zdravstveni radnik dobijaju platu iz fonda koji se puni iz plata osiguranika, sve će biti drugačije. Bez pacijenata ne bi bilo zdravstvenih radnika“, zaključila je Spahić.
Sve dok pacijenti, svjesno ili na prevaru, budu prihvatali nelegalna „pravila“ fočanske Bolnice, dok rukovdstvo bude bježalo od novinara, a javnost ćutala o svemu, ova zdravstvena ustanova će biti pogodno tlo za procvat korupcije.
Nada leži u obećanju Fonda zdravstvenog osiguranja RS koji će provjeriti naša saznanja i očekivati je da ishod bude sličan kao što je bio u Trebinju, gdje je prevarenim pacijentima vraćen novac.
O sankcijama odgovornih za ovakvo ponašanje u sistemu funkcionisanja u BiH bilo bi previše nerealno govoriti.
(Preneseno sa Moja Hercegovina)
*Tekst je proizveden u okviru medijskog pool-a Mreže ACCOUNT (Antikorupcijska mreža organizacija civilnog društva)