PARLAMENT FBiH: Da li će uzbunjivači konačno biti zaštićeni od odmazde

Predstavnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine odobrio je većinom glasova Nacrt zakona o zaštiti prijavitelja korupcije, koji je u parlamentarnu proceduru uputila Vlada Federacije BiH.

Predlagač, Vlada FBiH, osim što je najavila zaštitu prijavitelja korupcije, navela je da će biti lideri u regiji s takvim zakonom ukoliko bude usvojen.   

Nacrt ovog zakona osigurava efikasnu i pravovremenu zaštitu prijavitelja korupcije u svim fazama postupka za ostvarivanje zaštite.     

Komentarišući odobravanje Nacrta zakona o zaštiti osoba koje prijavljuju korupciju, Bojan Bajić iz Centra za odgovornu demokratiju LUNA koji je zajedno sa Udruženjem Uzbunjivači uz podršku Antikorupcijske mreže ACCOUNT radio na izradi Nacrta zakona, naglasio je svoje zadovoljstvo i istakao da Federacija BiH i BiH koja je već usvojila ovaj zakon, spadaju u red evropskih država koje imaju efikasno zakonsko sredstvo za borbu protiv korupcije.

On je dodao da će se tek kada budu počeli da se primenjuju ovi zakoni vidjeti koji je zakon efikasniji.

S druge strane, Nasir Beganović, predsjednik Zakonodavno-pravne komisije Predstavničkog doma PFBiH istakao je da Nacrt predstavlja dobar preduslov za suzbijanje korupcije, ali da ima i svoje nedostatke.

Ovim zakonom, kaže Beganović, uzbunjivači imaju samo sudsku zaštitu.

“Treba odrediti u zakonu i neka krivična djela, a samim tim propisati i određene kazne”, naglasio je on.

Beganović dodaje da bi se trebale uraditi neke izmjene i dopune Zakona o krivičnom i parničnom postupku, kako bi se uskladila ova dva zakona.

Na taj način, kaže on, uzbunjivač ima punu zaštitu, jer ako se uzme da sudski postupci u našoj zemlji traju po nekoliko godina, sudska zaštita uzbunjivača nije dovoljna.

Ono na čemu Beganović najviše insistira jeste formiranje agencije koja bi sprovodila budući zakon o zaštiti uzbunjivača.

“Znam da bi neki odmah rekli da je to novi trošak, nekoliko radnih mjesta za koje treba obezbijediti plaće, ali smatram da bi agencija svojim radom i eventualnom štetom koju bi spriječila, svakako opravdala svoje postojanje i svoj rad”, naglasio je on.

Od ostalih sugestija o kojima je Beganović govorio, naglasio je važnost bližeg definisanja nekih pojmova u zakonu, odnosna da oni budu više konkretni, nego što su sada deskriptivni.

ŠTA NAM ZNAČI OVAJ ZAKON

Ono što sada slijedi jeste da Nacrt zakona bude upućen u javnu raspravu, gdje će svakako biti prostora da se upute sugestije i zakon učini mnogo kvalitetnijim.

U svakom slučaju, zakon koji je usvojen na državnom, i nacrt koji je odobren na federalnom nivou, dobar su osnov za borbu protiv korupcije.

Inače, Nacrt zakon je rađen po modelu kakav već postoji u nekoliko zemalja zapadne Evrope i SAD-a, ali se vodilo računa da bude prilagođen Bosni i Hercegovini kako bi funkcionisao u kontekstu našeg zakonodavstva.

Usvajanjem ovakvog zakona prije svega bi se stvorila bezbjedna atmosfera koja je preduslov kako bi se radnici odlučili da prijave korupciju. S druge strane zakon će biti dobra preventivna mjera, ali i upozorenje svima koji pokušaju da naprave neka koruptivna dela.

Slučaj Višnje Marilović o kojje Žurnal već pisao govori o ženi koja je ostala bez posla nakon što je Tužilaštvu KS prijavila korupciju u Centru Skenderija.

Nažalost, u tom momentu Višnja je bila potpuno nezaštićena. Tortura koju je doživjela neposredno po prijavi korupcije ne bi se sigurno mogla dogoditi da je tada postojao zakon koji bi je štitio.

Nakon završene epizode sa Skenderijom, Višnja Marilović je postala predsjednica Udruženja uzbunjivača BIH i aktivno radila na izradi zakona o zaštiti osoba koje prijavljuju korupciju.

Prednacrt ovog zakona prvi put je zvanično predstavljen krajem aprila ove godine. Njega su tada predstavili premijer Federacije BiH Nermin Nikšić i ministar pravde Zoran Mikulić zajedno s predstavnicama COD Luna i Udruženjem za zaštitu uzbunjivača BiH i uz podršku Antikorupcijske mreže ACCOUNT.

Značaj ovog zakona za buduću borbu protiv korupcije možda najbolje opisuje podatak da 40 posto svih prijavljenih koruptivnih dela dolazi upravo od radnika/uzbunjivača, a da recimo policija kroz istrage pronalazi tek nešto više od 1 posto svih koruptivnih radnji.

(zurnal.info)