USVOJEN ZAKON O ZAŠTITI UZBUNJIVAČA: Dobijena prva bitka u borbi protiv korupcije

Kada je Višnja Marilović, bivša uposlenica Centra Skenderija, prije skoro tri godine progovorila o korupciji i nepravilnostima u preduzeću u kojem je radila uslijedio je otkaz. Zatim prijetnje, policijska zaštita, a potom i sudski proces koji još uvijek traje. Namjera da javnosti ukaže na nezakonitosti pretvorila se u mučnu borbu za posao i sigurnost porodice. Višnja nije jedina – malo je onih koji se u BiH odvaže javno progovoriti o korupciji – ali svi prođu slično: nekadašnji student PMF Teufik Hadžiahmetović i uposlenica Fonda za povratak BiH Irina Lovrić neki su od njih.

Zbog toga je jučerašnje usvajanje Zakona o zaštiti osoba koje prijavljuju korupciju u institucijama BiH Višnji probudilo nadu da oni koji odluče krenuti njenim stopama, barem kada se radi o prijavi korupcije u institucijama države, neće morati proći isti “tretman”:

- Ljudima nismo preporučivali prijavu korupcije iz prostog razloga što ih nije imao ko zaštititi od gubitka posla ili drugih problema u kojima bi se mogli naći. Sada je država učinila taj korak, donijela je Zakon, pa svakome na svijest i savjest kad uoči korupciju da li će je i prijaviti – kaže za Žurnal Višnja, predsjednica Udruženja uzbunjivača u BiH.

Smatra kako je posebno važno što je zakon prošao jednoglasno, te kako je to prvi evropski zakon ove vrste, što je za BiH ogroman korak. Zbog vlastitog iskustva, Višnji ova vijest i privatno znači mnogo:

- Osjećam ovo kao pobjedu i satisfakciju za sve što se izdešavalo u ovom našem društvu i mraku.

Zakon koji je usvojio Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine u proceduru su uputili poslanici Lazar Prodanović, Nermina Zaimović-Uzunović, Azra Hadžiahmetović, Vesna Krstović-Spremo i Šefik Džaferović.

Uzbunjivači su prijetnja korumpiranim osobama

Prijedlogu zakona prethodio je višegodišnji rad Radne grupe koju su sačinjavali parlamentarci iz Demokratske inicijative za Evropu, neformalne grupe parlamentaraca iz sedam različitih političkih stranaka, predstavnici nevladinog sektora – COD Luna i Inicijativa uzbunjivača, uz podršku Antikorupcijske mreže u BiH ACCOUNT.

Za Bojana Bajića, koordinatora Inicijative uzbunjivača BiH, usvajanje Zakona važno je zbog činjenice da su uzbunjivači u svijetu vodeći izvor otkrivanja korupcije. Oni otkrivaju oko 46% a policija tek oko 3% svih slučajeva korupcije u svijetu:

- Uzbunjivači su besplatan izvor otkrivanja korupcije, samo je potrebno zaštititi te ljude, spriječiti korumpirane osobe da kažnjavaju prijavitelje korupcije. Zbog toga smatram da je zaštita uzbunjivača prijetnja korumpiranim osobama jer značajno raste mogućnost da budu prijavljeni od strane uposlenika ili klijenata institucije.

Podrazumijeva se, smatra Bajić, da će agencije za provođenje zakona i pravosuđe pratiti uzbunjivače i procesuirati slučajeve korupcije, jer se, u usprotnom, gubi smisao prijavljivanja. Potencijalne probleme vidi u nedostatku kapaciteta Agencije za prevenciju korupcije, ali ipak očekuje primjenu novog zakona:

- Cijeli NVO sektor je spreman da podrži svakog uzbunjivača koji prijavi korupciju u dobroj vjeri i javnom interesu i da vrši monitoring svakog koraka u primjeni zakona. Spremni smo pohvaliti i dosadašnje napore bh. parlamentaraca, Agencije, Upravne inspekcije Ministarstva pravde BiH, Suda BiH, koji su istrajno pozitivno učestvovali u cijelom procesu. Vjerujem ovim ljudima i njihovoj posvećenosti, jer sam učestvovao u ovom procesu od samog početka.

Kako je Zakon prolazio sve faze potrebne za njegovo usvajanje bilo je i onih koji su ga smatrali neprovodivim. Jedan od glasnijih bio je Slavko Jovičić, rekavši kako bi ga trebalo nazvati “zakonom o cinkarenju”:

“Ako se neko 'uvalio' u neku instituciju BiH, naravno da je došao preko veze, stranačke, rodbinske... I on će sad prijaviti korupciju! Pa, nije lud!” - pojasnio je svoj stav Jovičić.

Bajić smatra da je važno napraviti razliku između klevete i prijave korupcije:

- Uzbunjivač je osoba koja u dobroj vjeri i u javnom interesu izvrši prijavu korupcije. Ukoliko se radi o suprotnom, ukoliko se prijava vrši radi nekog neetičnog cilja, klevete ili ucjene, onda se ne radi o uzbunjivaču već o ucjenjivaču. Na ovoj razlici mi veoma insistiramo i zbog toga Zakon izbalansirano štiti kredibilnog uzbunjivača a predviđa sankcije za lažne prijavljivače.

BiH lider u Evropi

Pripreme za prijedlog i usvajanje zakonua krenule su u aprilu 2011, kada je NVO sektor počeo sa upozoravanjem na potrebu zaštite uzbunjivača. COD Luna, ali i širok front NVO koji je podržao ovaj zakon (ACCOUNT; CCI; Kameleon, KYODO...), doveli su u konačnici do njegovog usvajanja:

- Tri ključna momenta su dovela do stvaranja prvog evropskog zakona sa nadležnom institucijom za dodjelu statusa uzbunjivača: naš susret sa Višnjom Marilović i Teufikom Hadžiahmetovićem, hrabrim malim ljudima koji su prijavili korupciju. Drugi ključan momenat je dolazak Stephena Kohna u BiH, vašingtonskog i jednog od najznačajnijih svjetskih advokata za zaštitu uzbunjivača i predsjednika američke asocijacije uzbunjivača. Treći ključan momenat je saradnja sa bh. i entitetskim parlamentarcima okupljenim u neformalnu parlamentarnu grupu Demokratska inicijativa za Evropu – prisjeća se Bajić.

U vrijeme kada se BiH uglavnom nalazi na začelju većine lista koji govore o prosperitetu, zadovoljstvu građana i uspjehu,  optimistično zvuči podatak da smo zahvaljujući usvajanju ovog zakona postali lider u Evropi. SAD imaju 150 godina iskustva sa zaštitom uzbunjivača, najpoznatiji evropski zakon je britanski iz 1996:

- Ali čak i ovaj britanski zakon ne predviđa ništa izvan sudske zaštite, tako da smo definitivno prvi u Evropi – ponosan je Bajić:

- Veliku zahvalnost dugujemo State Departmentu, USAID-u i Američkoj ambasadi u BiH, bez čije podrške ne bismo uspjeli napraviti ovakav rezultat.

Šta donosi Zakon?

Zakonom se uređuje status osoba koje prijavljuju korupciju u institucijama Bosne i Hercegovine i pravnih osoba koje osnivaju institucije Bosne i Hercegovine, postupak  prijavljivanja, obaveze institucija u vezi s prijavljivanjem korupcije, postupak zaštite osoba koje prijavljuju korupciju te propisuje sankcije za povrede odredbi ovog zakona.

Agencija za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije će, na osnovu  prijave uzbunjivača podnesene u dobroj vjeri, dodijeliti status uzbunjivača licu u roku od 30 dana od dana obraćanja Agenciji za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije za dodjelu statusa uzbunjivača, bez obzira da li su štetne mjere nastupile ili se samo sumnja da bi se one mogle desiti. Uzbunjivač se neće smatrati materijalno, krivično ili  disciplinski odgovornim za otkrivanje poslovne tajne u slučaju prijavljivanja korupcije nadležnom autoritetu.

U slučaju da uzbunjivač obavijesti Agenciju za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije da je prema njemu preduzeta neka od štetnih radnji tada je Agencija dužna da zatraži od institucije relevantnu dokumentaciju i/ili zatraži od Upravne inspekcije Ministarstva pravde Bosne i Hercegovine da ispita navode i utvrdi činjenice, te preduzme
zakonom predviđene mjere a zapisnik dostavi Agenciji za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije.

Ako se utvrdi da uzbunjivač nije postupao u dobroj vjeri, odnosno da je svjesno podnio lažnu prijavu, Agencija će podnijeti krivičnu prijavu protiv ove osobe. Zakon predviđa novčane kazne za prekršioce odredbi.

(zurnal.info)