Hidroelektrane na Trebišnjici:Pidžuli novih 314.000 KM, “Herceg gradnji” ukupno tri miliona

Istražujemo

Hidroelektrane na Trebišnjici: Pidžuli novih 314.000 KM, “Herceg gradnji” ukupno tri miliona

Hidroelektrane na Trebišnjici 2018. godine “Herceg gradnji” Brane Pidžule dale su ugovor vrijedan 2.500.582 KM. Za 18 mjeseci trebalo je da bude uređen “Ćatovića krak”. Ugovor je okončan, tender zaboravljen pa slijede dodatni radovi, bez obrazloženja, vrijedni 314.100 KM. Decembra 2020. sumnjiva cifra dostigla je gotovo tri miliona KM.

Pidžuli novih 314.000 KM, “Herceg gradnji” ukupno tri miliona

Pomen “Ćatovića kraka” stanovnicima Republike Srpske ne znači mnogo. Tek malobrojni će ime povezati sa “Hidroelektranama na Trebišnjici”. Ipak, ovo nije reportaža o krajoliku, ovo je novi dokaz o tenderskom kriminalu zavisnog preduzeća “Elektroprivrede RS”. Decembra 2020. sumnjiva cifra dostigla je gotovo tri miliona KM.

HET je sve dogovorio i to sa “Herceg gradnjom” iz Bileće u vlasništvu Brane Pidžule, miljenika vlasti i jednog od glavnih trebinjskih neimara. Na čelu firme je Đorđe Vujović, koji je nedavno zamijenio Dragana Aleksića, opet bliskog vladajućem SNSD-u.

Sve je počelo u februaru 2018. godine kada je HET sa ovom privatnom firmom postpisao ugovor vrijedan 2.500.582 KM za “uređenje Ćatovića kraka”. Bio je tu i Ilija Tamindžija, SNSD-ova perjanica u HET-u i Narodnoj skupštini RS. Kao ugovorna obaveza navedeno je da posao mora da bude završen za 18 mjeseci. Osnovni ugovor, dakle, okončan je u avgustu 2019. godine.

Milionsko tendersko trošenje gotovo niko ne pamti pa je Gordan Mišeljić, direktor HET-a, odlučio da privatni biznis Pidžule ponovo potpomogne. Krajem decembra 2020. godine potpisuje ugovor za dodatne radove vrijedan 314.100 KM. Ukupno – 2.814.682 KM!

Mišeljić ima i odgovor za provođenje netransparentnog pregovaračkog postupka bez objave obavještenja i direktnu dodjelu ugovora:

“Na osnovu preuzetih obaveza koje proizlaze iz važećih vodnih dozvola, kao i povećanja propusne moći rijeke Trebišnjice i zaštite od poplava urbanog područja grada, preduzeće HE na Trebišnjici je pribavilo potrebnu dokumentaciju i otpočelo radove na uređenju Ćatovića kraka. U toku realizacije predmetnog ugovora utvrđene su nepredviđene okolnosti koje prouzrukuju potrebu za izvođenjem dodatnih radova, a sve u cilju završetka radova. Predmet javne nabavke su dodatni radovi koji nisu bili uključeni u prvobitno zaključeni osnovni ugovor, ali su postali neophodni za izvršenje radova iz osnovnog ugovora.”

Vjerujući da je ovo zaista opravdanje za trošenje novca građana naveo je da osnovnim projektom, na osnovu kojeg i sklopljen milionski ugovor, “nije predviđeno adekvatno riješenje za vodozahvat malih, srednjih i velikih voda, a takođe nije bilo riješeno tečenje u koritu kanala zbog uspora koji nastaje od uticaja rijeke Trebišnjice, uzvodno od ulivne građevine kanala”.

Prvobitna nestručnost plaćena milionima maraka sada je dokazana u novoj dokumentaciji pa je “došlo do bitnih promjena u tehničkom rješenju preliva i vodozahvata u odnosu na glavni projekat”.

“Izmijenjena je cijela građevinska i hidromašinska faza kao i druge dopune, izmjene i poboljšanja”, zaključio je i odriješio kesu.

Da li je novi, skup posao opravdan, Mišeljić nije pojasnio. Istovremeno, ostalo je nepoznato i da li je planiran, jer HET-u se može sve pa i kršenje Zakona o javnim nabavkama Bosne i Hercegovine. Tako plan trošenja javnog novca ne postoji! Takođe, uprava HET-a sakrila je i tendersku dokumentaciju pa je nepoznato šta tačno košta novih 314.100 KM

VLAST NA USLUZI

Zanimljivo, ova firma u 2018. godini, kada je i potpisala osnovni ugovor za uređenje Ćatovića kraka, prihodovala je više od 23 miliona KM. Godinu kasnije prihodovala je više od 25 miliona KM. Prema istraživanju portala “Moja Hercegovina”, riječ je o građevinskoj firmi vrlo bliskoj lokalnim trebinjskim vlastima. Dokaz tome su i mnogobrojni poslovi koje je dosad dobijala od javnih preduzeća, gradova i opština u Hercegovini.

Tako je u 2018. godini ova firma radila na raznim poslovima sa javnim institucijama i preduzećima, a neki od najvrednijih su izgradnja zgrade suda u Trebinju (3.459.042 KM), vrtića u naselju Gorica (1.083.754 KM), uređenje Ćatovića kraka -HET (2.500.582 KM), izgradnja sistema za navodnjavanje u Ljubinju (3.091.614 KM), interventni radovi HE Dabar (91.810 KM), izgradnja rezervoara Oko – HET (3.198.076 KM), dodatni radovi prilikom izgradnje zatvorenog bazena u Trebinju za koji su dobili u 2017. godini više od devet miliona KM (2.048.196 KM)…

Istim tempom nastavljeno je i u 2019. i 2020. godini. Unosni ugovori nizali su se za izgradnju zatvora u Bijelini (4.314.317 KM), rekonstrukciju i adaptaciju poslovnih prostora u vlasništvu Grada Trebinje (98.186 KM), radovima na betonskoj oblozi tunela Fatničko polje – akumulacija Bileća (čak 39.598.465 KM)…

Inače, veliki bum “Herc gradnja” doživjela je dolaskom SNSD-ove vlasti ponovo na čelo Trebinja od 2016. godine, kad su počeli da dobijaju najvrjednije građevinske poslove u ovom gradu, a zajedno sa tim, Pidžula počinje da dobija i najatraktivnije gradske građevinske parcele, na kojima gradi zgrade sa luksuznim stanovima.

SVI IZ “ERS” SISTEMA KRŠE ZAKON

Portal “Capital” polovinom januara ove godine objavio je da je Glavna služba za reviziju javnog sektora RS po prvi put je ušla u neka od preduzeća u sklopu “Elektroprivrede RS” i potvrdila ono što se u javnosti od ranije znalo - ne posluje se domaćinski i u skladu sa zakonom.

Revizori su kontrolisali poslovanje zavisnih preduzeća u 2019. godini, a utvrđeno je da odluke Vlade RS nisu poštovane. Pojedinici su bez osnova dodatno nagrađivani.

Zajedničko za sva preduzeća je kršenje Zakona o javnim nabavkama, gdje su često procesi bili netransparentni i vođeni po hitnom postupku bez opravdanog razloga. Nabavke su se suprotno zakonu dijelile i rasparčavale, a za dobar dio istih javnost uopšte nije obaviještena. Od šest preduzeća samo su “Hidroelektrane na Vrbasu” dobile pozitivno mišljenje, dok su ostali dobili mišljenje sa rezervom. Sve firme iz ERS sistema dobile su na desetine preporuka koje će morati da sprovedu kako bi poslovale u skladu sa zakonom.

(zurnal.info)