POPISMONITORING: Rezultati popisa dovedeni u pitanje zbog velikog broja prijavljenih nepravilnosti

Predstavnici Udruženje građana "Zašto ne" i Koalicije "Jednakost" na osnovu rezultata monitorniga Popisa stanovništva i domaćinstava 2013. godine u okviru kampanje "Popismonitoring" smatraju da su rezultati dobiveni popisom dovedni u pitanje argumentirajući to činjenicom da su zaprimili veliki broj prijava stanovništva o nepravilnostima prilikom popisa.

Prezentirajući podatke na današnjoj pres-konferenciji kazali su da mnoge stvari nisu bile dobro pripremljene prije popisa kao što su kako će se uništavati popisni materijal, nedovoljno definirana metodologija za provjeru trajanja nečijeg boravka ili odsustva, nedovoljno obučeni popisivači kao i pitanje tajnosti podataka.

Iz Udruženja građana "Zašto ne" Dalio Sijah napominje da su materijali koji sadrže pravila popisa i nalaze se na zvaničnoj web stranici Agencije za statistiku BiH preopširni i nejasni zbog čega građani u njima nisu mogli pronaći odgovore na pitanja koja su ih zanimala.

Ističe da je telefon Call centra otvoren samo četiri dana prije početka popisa stanovništva i uposlenici su imali radno vrijeme do 17 sati, a vikendom nisu radili, što ove nevladine organizacije smatraju neprimjerenim jer su oni bili otvoreni za pitanja građana cijeli dan svaki dan tokom popisa.

Kako je rečeno na pres-konferenciji zaprimljeno je oko 1.500 pitanja na štandovima i više od 600 telefonskih poziva i SMS-ova građana za pitanja koja im nisu bila jasna jer zvanične institucije, osim nekoliko televizijskih spotova, nisu imale kampanje o popisu.

Građane je zabrinjavalo da li će im se oduzeti na primjer hrvatsko državljanstvo ako se izjasne kao pripadnici nekog drugog naroda, a zabilježen je i poziv osamnaestogodišnjeg mladića kojeg je zanimalo da li može poništiti svoju popisnicu jer su ga roditelji popisali dok je bio u školi, ali nije ispoštovana njegova želja da se izjasni kao Bosanac i Hercegovac.

Istraživač Udruženja "Zašto ne" i monitor za prijave građana Emir Borogovac je kazao da su pitanja stizala iz svih dijelova Bosne i Hercegovine, a najviše pitanja oko 42 posto odnosilo se na ponašanje popisivača, dok se oko 24 posto pitanja odnosilo na uticaj pri izjašnjavanju za pitanja o nacionalnoj pripadnosti, jeziku i vjeri.

Neke od prijava su da se popisivanje vršilo na ulici, da popisivač nije upisao ono što mu je građanin rekao, bilo je prijava i na različite odnose popisivača prema određenoj nacionalnoj skupini prilikom popisivanja i mnoge druge primjedbe, zbog čega ove nevladine organizacije smatraju da je upitna kredibilnost popisa u 500 popisnih krugova.

Na kraju je zaključeno da će se popisom ipak dobiti tačni podaci koji će oslikavati socio-ekonomske karakteristike stanovništva u BiH, a pozvali su i Agenciju za zaštitu podataka da reagira na pitanja zaštite podataka tokom popisa stanovništva.

(Fena)