NFSBiH KRŠI VLASTITA PRAVILA:Pored Borca, finansijsku pomoć dobijali Široki, Zrinjski, Željezničar…
JEDINA SLOBODNA TERITORIJA

Istraga

NFSBiH KRŠI VLASTITA PRAVILA: Pored Borca, finansijsku pomoć dobijali Široki, Zrinjski, Željezničar…

Pored banjalučkog Borca, još su i Široki Brijeg, Zrinjski, Željezničar dobijali pozajmice od Nogometnog saveza Bosne i Hercegovine, mimo Statuta i pravilnika NFSBiH, ali i protivno pravilima o raspodjeli sredstava dobijenih od UEFA-e. Odgovornost za ovo je prvenstveno na čelnim ljudima Saveza, od predsjednika Vice Zeljkovića do sekretara Adija Džemidžića, uključujući članove Izvršnog odbora koji daju kontradiktorne izjave o ovom slučaju. Postoji li saglasnost Izvršnog odbora NFSBiH ili je odluku donio sam Adnan Džemidžić, odnosno njegovi nadređeni? Da li su prekršeni UEFA standardi, Statut NFSBiH i državni zakoni?

Pored Borca, finansijsku pomoć dobijali Široki, Zrinjski, Željezničar…
NFSBiH

U sjeni najavljene prijateljske utakmice između nogometnih reprezentacija Bosne i Hercegovine i Rusije, te (pre)spore rekonstrukcije travnjaka na nekoliko bh. stadiona, objavljena je vijest kako je Nogometni/Fudbalski savez BiH (NFSBiH) u martu pozajmio 300.000 KM banjalučkom FK Borac.

Osim nekoliko pojedinačnih izjava u kojima je istaknuto kako se na ovaj način favorizira jedan klub i obesmišljava sistem licenciranja, značajnijih reakcija nije bilo, pa ni od drugih premijerligaških klubova. Odgovor na pitanje zašto, mogao bi se kriti u izjavi Irfana Durića, potpredsjednika NFSBiH.

„Pa bilo je tu i Borca, Širokog Brijega, Zrinjskog, Željezničara…“, reći će Durić za Žurnal.

Odgovarajući na naše pitanje da li su i tim drugim klubovima pozajmljivana sredstva na način kako su Borcu, Durić kaže:

„Uglavnom, 99%. Kad god se pošalje zahtjev, kad god su potrebe klubova… Ako postoji finansijska mogućnost da se pomogne klubu, bilo kojem, ako ima sredstava na računu koja su operativna, a nisu u tom trenutku za nešto potrebna, pomoći će se. Stajalo na računu ili pomoglo se klubu, ja mislim da je logičnije da se pomogne klubu, jer će ta sredstva biti vraćena.“

 

Irfan Durić (Foto: nfsbih.ba)

 

Irfan Durić ističe kako se klubovima pomagalo i na druge načine – od ulaganja u stadionsku infrastrukturu, pa sve do izmirenja računa za komunalije.

„Neko traži da se pomogne da se plati struja. Evo, konkretno Čelik. Puno puta smo pomagali u onim trenucima kada je Čelik bio u toj situaciji – jer tamo ima ugovor za stadion. Mi smo pomagali da se ne isključi struja, voda…“, otkriva on.

Ukratko, za Durića nema ništa sporno u pozajmici NFSBiH prema Borcu, ali očito i drugim klubovima. „Sve je urađeno u skladu sa Statutom“, objašnjava potpredsjednik NFSBiH.

Međutim, ugovor(i) o pozajmici sporni su iz niza razloga.

 

ODLUKA IZVRŠNOG ODBORA ILI POJEDINACA?

 

Generalni sekretar NFSBiH je Adnan Džemidžić. Prema Statutu, on je i finansijski nalogodavac za raspolaganje sredstvima Saveza, što znači da upravo on stavlja potpis i na ugovore o pozajmicama.

U, primjerice, javnosti dostupnom ugovoru o zajmu između NFSBiH i FK Borac uopće se ne navodi na osnovu koje odluke i kojeg organa NFSBiH se odobrava pozajmica, pa je upitno da li su sredstva pozajmljena u skladu sa Statutom NFSBiH.

Naime, Statutom je jasno precizirano da troškove koji nisu predviđeni u Planu prihoda i rashoda mora odobriti Izvršni odbor NFSBiH, uz istovremeno utvrđivanje izvora finansiranja iz kojih će biti pokriveni.

 

 

Čak su i izjave potpredsjednika Irfana Durića i člana Izvršnog odbora NFSBiH Fuada Čolpe, u određenom smislu, oprečne.

Durić govori da je konkretnu pozajmicu FK Borac odobrio Izvršni odbor: Koliko ja znam, bilo je na Izvršnom odboru i treba da bude. Ne može niko individualno donijeti odluku bilo koje vrste, ne samo tu.“

S druge strane, Čolpa za Žurnal govori drugačije: „Koliko ja znam, mi kao Izvršni odbor nismo raspravljali o tome, ali ostavljene su mogućnosti da određene službe, organi, pojedinci mogu određene iznose raspolagati i davati.“

Vratimo se na primjer FK Borac. Čelni ljudi ovog kluba obratili su se NFSBiH 28. marta sa zahtjevom za pozajmicom 300.000 KM, da bi već naredni dan ugovor o zajmu bio zaključen. Ugovorom se NFSBiH obavezao da će sredstva uplatiti najkasnije do 31. marta.

Prema dostupnim informacijama, sjednica Izvršnog odbora održana je 24. marta, a naredna tek 18. aprila, pa je upitno da li je i kada uopće ovaj organ odlučivao o pozajmici ili je riječ o odluci koju je donio sam Adnan Džemidžić ili neko od drugih rukovodećih ljudi u Savezu.

Zvanični upit poslali smo na adresu NFSBiH, ali odgovor nikada nismo dobili. Adnan Džemidžić nam nije odgovarao na pozive, dok se ni predsjednik NFSBiH Vico Zeljković, nakon inicijalnog razgovora u kojem nam je rekao da će „zvati službu da zakažu intervju“, više nije javljao. Podsjetimo, Vico Zeljković je sestrić Milorada Dodika i bivši predsjednik FK Borac.

 

NEJEDNAK STATUS KLUBOVA

 

Da bi se nogometni klubovi takmičili u Premijer ligi BiH ili u UEFA takmičenjima, potrebno je da od NFSBiH dobiju odgovarajuće licence. Da bi te licence dobili, potrebno je da ispune niz uvjeta, od kojih je jedan i finansijski. Bitan segment tog finansijskog uvjeta je da nogometni klub nema neriješenih dugovanja prema bilo kome.

Dakle, o licencama odlučuju komisije NFSBiH. Zvuči paradoksalno, ali upravo taj NFSBiH je pozajmljivao novac klubovima kako bi oni izmirili obaveze i dobili licence!

Već smo naveli da je pozajmica FK Borac odobrena i isplaćena u roku od dva ili tri dana. Još bitnije, odobrena je pred sami rok za licenciranje koji ističe krajem marta! Tako je NFSBiH bukvalno spasio jedan klub od nedobijanja potrebne licence.

Još važnije, ovo bi se moglo tumačiti i na način da su prekršeni standardi licenciranja koje nalažu i UEFA i NFSBiH!

U javno dostupnim pravilnicima za licenciranje klubova jasno piše da je NFSBiH dužan osigurati jednak tretman svih aplikanata za licencu tokom ključnog procesa. Ako upravo NFSBiH spasi jedan klub pozajmljivanjem sredstava, da li je taj standard ispoštovan?

„Ako su sredstva pozajmljena dan prije licenciranja, znači da je to bio rok kada se nešto trebalo uplatiti. Apsolutno to ništa ne remeti, ne kosi se s pravilima. Kao član Izvršnog odbora ne bježim od toga da se svakom klubu pomogne, koliko se može, za održivost takmičenja“, govori nam Fuad Čolpa.

 

Fuad Čolpa (Foto: Screenshot)

 

Ono što je još sporno jeste to što u bližoj i daljoj prošlosti nekoliko bh. nogometnih klubova nije dobilo licencu za Premijer ligu ili UEFA takmičenja, upravo jer nisu ispunjavali finansijske uvjete. Irfan Durić kaže da ti klubovi, vjerovatno, nisu tražili pomoć od Saveza.

Neće NFSBiH, odnosno Izvršni odbor, ništa inicirati, osim onoga što dođe u vidu zahtjeva“, kaže potpredsjednik NFSBiH.

Dodaje kako pozajmljena sredstva „svakako pripadaju klubovima“, aludirajući na to da klubovi na kraju svake sezone, u zavisnosti od plasmana na tabeli, dobijaju dio kolača od sponzorskog ugovora. Dalje objašnjava da ta sredstva klubovi na ovaj način samo dobiju ranije kroz pozajmicu, onda kada im je najviše potreban. Pored toga, odbacuje navode da se favoriziraju određeni klubovi.

„Svi klubovi, članovi NFSBiH, su jednakopravni, jednako tretirani. U svakom pogledu. Od prava do obaveza“, ističe Durić.

 

ZAKONSKA KAMATA I NAMJENSKA UEFA-INA SREDSTVA

 

U samom ugovoru o zajmu navodi se kako je FK Borac dužan vratiti sva sredstva najkasnije do 30.06.2022. godine, u cijelosti, bez kamate. Iako beskamatne pozajmice između pravnih lica jesu moguće, prema kompleksnim finansijskim zakonima u našoj državi i u tim slučajevima treba se obračunati zakonski propisana kamata.

Međutim, u spornom ugovoru između NFSBiH i FK Borac nikakva kamata se ne spominje, pa je upitno da li je u tom smislu ugovor zaključen u skladu sa zakonima države.

Dalje, članovi 4. i 5. zaključenog ugovora između NFSBiH i FK Borac također su zanimljivi. U prvom se navodi da FK Borac ostvaruje pravo na sredstva iz marketinškog ugovora sa sponzorom nogometne Premijer lige BiH – iznos ovisi od konačnog plasmana kluba na tabeli – te da FK Borac ostvaruje pravo i na sredstva iz UEFA Fonda solidarnosti za razvoj omladinskog nogometa.

U članu 5. se ističe da NFSBiH može izvršiti obustavu sredstava ukoliko dospiju prije roka za vraćanje zajma, odnosno 30.06.2022. godine. Drugim riječima, ugovorom je predviđeno da su namjenska UEFA-ina sredstva za razvoj omladinskog nogometa svojevrstan kolateral za zajam koji je NFSBiH dao Banjalučanima, a koji je iskorišten ne u tu svrhu (razvoj omladinskog nogometa), nego za rješavanje drugih finansijskih problema!

Iako nam Irfan Durić poručuje kako „nema potrebe raspravljati o tome šta bi bilo kad bi bilo“, jer je pozajmljeni novac vraćen, eventualno nenamjensko trošenje UEFA-inih sredstava sigurno bi izazvalo reakciju krovne kuće evropskog nogometa.

Na kraju recimo i da smo službeni upit poslali na adresu UEFA-e, ali odgovor do kompletiranja teksta nismo dobili.

(zurnal.info)