NEMA ISTRAGE PROTIV POSLANIKA SDS ZORANA VIDIĆA: Poreze i doprinose radnicima zakidao 35 mjeseci

“Nije to bilo izbjegavanje plaćanje poreza i doprinosa radnicima, već nije bilo dovoljno novca”, zavapio je, braneći se, Zoran Vidić, 2013. godine postavljen za menadžera Doma zdravlja Brod, pred Okružnim javnim tužilaštvom u Doboju.

Za tužiteljku Natašu Božičković ta rečenica bila je dovoljna da 35 mjeseci neplaćanja obaveza prema radnicima i kršenja njihovih osnovnih prava i zakona podvede pod “nema elemenata krivičnog djela” i 4. septembra donese naredbu o nesprovođenju istrage, koja je u posjedu Žurnala.

U svom prvom mandatu u Narodnoj skupštini Republike Srpske, kao zamjenik šefa Kluba poslanika opozicionog SDS-a i borac za prava svih, u oktobru prošle godine poručio je da se računa mora voditi o svakom građaninu. Međutim, građani Broda zaposleni u tamošnjem Domu zdravlja za vrijeme njegovog direktorovanja tu brigu nisu osjetili. Da li će je osjetiti sada kada je prihvatio kandidaturu za načelnika Broda, odrediće glasovi na predstojećim lokalnim izborima.

VIDIĆU OSTAVKA NIJE PALA NA PAMET, OPRAVDANJE JESTE

Strukovni sindikat doktora medicine RS prijavu protiv skupštinskog revolucionara Vidića podnio je još 30. marta 2018. godine, a dokaze protiv njega skupljala je Policijska stanica Brod. Četiri godine i devet mjeseci zadržao se u fotelji direktora Doma zdravlja i za to vrijeme, kako je tvrdio pred tužilačkim vijećem, obaveze su ostale iste, a tranše od Fonda zdravstvenog osiguranja RS za pružene usluge sve manje.        

“Osim toga, finansirali smo se kroz pružene usluge, ali i od subvencija opštine Brod. Sve to nije bilo dovoljno za isplatu bruto plata radnicima. Poreze i doprinose uredno smo prijavljivali”, posvjedočio je.

Iako mu nije palo na pamet da, zbog menadžerskih nesposobnosti podnese ostavku, tužiteljka Božičković se sažalila nakon što je pregledala prikupljenu dokumentaciju, koja nikako nije išla u prilog direktoru Vidiću.

U obrazloženju naredbe o nesprovođenju istrage navela je da je Ministarstvo finansija RS odobravalo reprograme dugovanja u iznosu od gotovo pola miliona KM, a utvrđeno je i da su godišnji gubici Doma zdravlja bili ogromni. Za Vidićevog gospodarenja javna zdravstvena ustanova je tonula - 2014. godine 545.510 KM, 2015.- 681.712 KM, 2016. – 612.411 I 2017. – 772.801 KM.

“Prijavljeni Zoran Vidić, kao direktor, uredno je podnosio mjesečne prijave poreza na propisanim obrascima na osnovu kojih je Poreska uprava tačne poreske obaveze poreskog obveznika pa je nesporno utvrđeno da određeni iznosi poreza i doprinosa nisu plaćeni ili da su, na osnovu rješenja Ministarstva finansija RS, reprogramirani”, navela je Božičkovićeva u zaključku.

O radnicima i njihovim zakonom zagrantovanim pravima – ni riječi!

TUŽIOCI: NEMA DOVOLJNO DOKAZA, A NI LOŠE NAMJERE

Božičkovićeva je sedma tužiteljka u RS koja je stala u odbranu podobnih direktora zdravstvenih ustanova u RS. Prije nje, kako je Žurnal već pisao, to su uradili njena koleginica, tužilac dobojskog Okružnog tužilaštva Olivera Rauković, Gordana Šalvarica iz trebinjskog tužilaštva, Siniša Marković iz banjalučkog i Snježana Petković i Dragica Glušac iz Republičkog javnog tužilaštva. Svi su tvrdili isto - neplaćanje poreza i doprinosa radnicima u zdravstvu nije krivično djelo.

Slučaj, na koji je Raukovićeva bez problema stavila potpis, težak je više od 29 miliona KM, koliko iznose dugovanja dobojske bolnice “Sveti apostol Luka” prema radnicima i to za period od 2014. do proljeća 2017. godine.

Naredbu o nesprovođenju istrage protiv Vlade Đurđevića, tadašnjeg direktora ove javne zdravstvene ustanove, donijela je 27. jula ove godine, tri godine nakon što je Strukovni sindikat doktora medicine RS podnio krivičnu prijavu zbog grubog kršenja prava radnika.

Kršenje Zakona i konstantno urušavanje prava radnika podržala je i vlast u RS. Ministarstvo zdravlja i socijalne zaštite RS, tada na čelu sa SNSD-ovom perjanicom Draganom Bogdanićem, 5. februara 2015. godine dalo je saglasnost na plan trošenja novca za 28 zdravstvenih ustanova. Među njima je bila i bolnica “Sveti apostol Luka”, kojoj je dato 126.672 KM za izmirenje obaveza prema radnicima, ali samo onim koji idu u penziju.

Istu odluku, uz identična “pranja” krivice, 8. maja donijela je i zamjenica glavnog okružnog tužioca u Trebinju Gordana Šalvarica. Po njenoj ocjeni, direktor Doma zdravlja u Trebinju Vaso Mijanović nije počinio krivično djelo. U dokumentu je navela da dokaza protiv bahatog direktora “nije bilo dovoljno”.

Okružno javno tužilaštvo u Banjaluci, odnosno tužilac Siniša Marković, 22. januara utvrdio je da nekadašnji direktor Univerzitetskog kliničkog centra RS Mirko Stanetić neće odgovarati pred zakonom, iako je na isti način zakidao radnike.

Sektor kriminalističke policije Tužilaštvu je dostavio mnogobrojne finansijske dokaze, kao i svjedočenja, ali u radu bivšeg menadžera najveće zdravstvene ustanove u RS nisu našli ništa sporno. Ni dokaz da za Stanetića od 1. jula 2014. do 31. marta 2017. godine radnici nisu bili prioritet, tužiocu Markoviću nije mnogo značio.

I Republičko javno tužilaštvo predmete koji se odnose na kriminal, korupciju i bahato zaobilaženje zakona rješava po kratkom postupku – naredbom o nesprovođenju istrage. Posebno odjeljenje za suzbijanje korupcije, organizovanog i najtežih oblika kriminala u februaru 2019. godine nije vidjelo problem u odlukama direktora zvorničkog Doma zdravlja Radivoja Aćimovića i bijeljinske bolnice „Sveti Vračevi“ Siniše Maksimovića kojim su radnike mjesecima pa i godinama zakidali za poreze i doprinose.

Republičke javne tužiteljke Snježana Petković i Dragica Glušac, odlučujući po krivičnim prijavama Strukovnog sindikata protiv ovog dvojca podnesenim Okružnom tužilaštvu u Bijeljini još u martu 2018. godine, uz mnogobrojne materijalne dokaze, ipak su odlučile da se ne bave navedenim predmetima, jer nisu vidjele lošu namjeru.

NIJE VIDIĆ JEDINI, IMA IH JOŠ 35

Sindikat doktora medicine 30. marta 2018. godine podnio je krivične prijave protiv 36 direktora bolnica i domova zdravlja u RS zbog neplaćanja poreza i doprinosa. Uz njih tada su dostavljeni i dokazi i obavještenja o dugovanjima javnih zdravstvenih ustanova.

Prema podacima Fonda penzijsko-invalidskog osiguranja RS, naveli su tada u Sindikatu, ukupna dugovanja javnih zdravstvenih ustanova, samo po osnovu doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje, 31. decembra 2017. godine iznosila su 121.286.475 KM, što je za 17.852.309 KM više u odnosu na godinu ranije. Na kraju 2016. godine ova dugovanja iznosila su 103.434.166 KM.

(zurnal.info)