Vlada FBiH imenovala je novu upravu BH Pošte. Odluka je donesena u trenutku kada je dosadašnja uprava pokušala eliminisati neke štetne poslovne ugovore. Jedan od njih je i onaj sa Šerifom Isovićem, v.d. direktorom Porezne uprave FBiH. Isović pet godina naplaćuje rentu BH Pošti, a ona ga vodi kao dužnika za stambeni kredit!
Početkom 2010. godine ozvaničen je ugovor između Isovića kao zakupodavca i JP BH Pošta kao zakupca o iznajmljivanju poslovnog prostora. Prostor u sarajevskoj ulici Trg grada Prato veličine 130 m2 iznajmljen je za 25 KM po m2 ili ukupno 3275 KM mjesečno.
U to vrijeme Šerif Isović radio je u Fabrici duvana Sarajevo na mjestu izvršnog direktora za finansije. Prethodno je bio zaposlen u BH Telekomu, gdje je 2007. godine došao upravo iz BH pošte. Bio je i član Nadzornog odbora BH Telekoma. Trenutno je, kao što smo naglasili, v.d. direktor Porezne uprave FBiH.
U martu 2011. godine Šerif Isović biva imenovan za člana Vijeća Agencije za poštanski promet BiH, gdje je obavljao i funkciju predsjedavajućeg Vijeća. Članovi Vijeća Agencije za poštanski promet BiH imenuju se prema Zakonu o ministarskim imenovanjima, imenovanjima Vijeća ministara i drugim imenovanjima Bosne i Hercegovine.
Tako izabrani zvaničnici imaju i odgovornost u skladu sa Zakonom o sukobu interesa u institucijama vlasti u BiH. Član 8. ovog zakona govori o Ugovorima o ličnim uslugama. U stavu 1 piše :
“Izabrani zvaničnici, nosioci izvršnih funkcija i savjetnici ne mogu sklapati ugovore o pružanju ličnih usluga sa bilo kojim javnim preduzećem.”
Šerif Isović je kao član Vijeća Agencije za poštanski promet BiH izdavao privatni poslovni prostor Javnom preduzeću BH Pošta. Na upit Žurnala o ovom poslovnom odnosu, Šerif Isović je u kratkom odgovoru potvrdio da BH Pošti izdaje prostor kojeg je kupio 2008. Ne smatra da postoji bilo šta sporno u svemu, pa ni to što je istovremeno bio na čelu Agencije za poštanski promet, Agencije koja je regulator poštanskog prometa, dakle nadležna i za rad BH Pošte.
Još jednom je na djelu nesrazmjer zakona i morala. Takav stav dijele i u Transparency international BiH, iz kojeg su više puta upozoravali da postojeći zakoni i praksa praktično štite sukob interesa, pa tako i slučaju Šerifa Isovića.
“Prema zakonskom okviru, ovakvom našem kakav je, ni jedna od funkcija ne spada pod zakone o sukobu interesa. Ugovor o zakupu se teško može svrstati pod zaključivanje ugovora o ličnim uslugama (ugovor o djelu, autorskom djelu, intelektualnom vlasništvu). Predmet ugovora o zakupu poslovnog prostora je iznajmljivanje prostora, znači ne radi se o ličnoj usluzi (izrada analize, umjetničkog djela, držanje predavanja…).
U praktičnom smislu, radi se o jasnom sukobu interesa, ali kao uvijek problem je sa našim zakonima, koji se preusko definišu i predviđaju,” kaže portparolka TI BiH Ivana Korajlić.
Imenovani dužnosnici dakle mogu iznajmljivati poslovni prostor u svome vlasništvu javnim preduzećima, i tu prema zakonu, nema sukoba interesa.
UPOZORENJA REVIZORA
U međuvremenu su između Isovića i BH Pošte potpisana dva aneksa na prvobitni ugovor. Prvog februara 2012. zakup je smanjen na 15 KM po m2 odnosno 1975 KM mjesečno. Da su cijene u ugovoru bile nerealno previsoke kao i da ugovor sadrži neke sporne odredbe jasno je upozorio Ured za reviziju institucija u FBiH.
U izvještaju za 2010. godinu revizori naglašavaju da je ugovor o zakupu poslovnog prostora u ulici Trg Grada Prato broj 10 u Dobrinji zaključen sa bivšim članom Uprave–Izvršnim direktorom Sektora za ekonomsko-finansijske poslove te da nema opravdanja za uloženih dodatnih 40 hiljada KM za adaptaciju prostora.
„U ugovorima o zakupu nisu ugovorene, a niti je predviđeno da će se uložena sredstva za adaptaciju uračunati u cijenu zakupa, odnosno da se neće plaćati do poravnanja uloženih sredstava i zakupa. Umjesto navedenog, Društvo je priznalo ulaganja u svojim poslovnim knjigama i obračunava amortizaciju, a što je obaveza zakupodavca. Ovim je Društvo postupilo suprotno odredbama MRS 17-Lizing i članu 178. Pravilnika o računovodstvu, reviziji i računovodstvenim politikama.
Posljedica nepravilnog evidentiranja da će se i troškovi kroz obračun amortizacije u iznosu izvršenih ulaganja neosnovano povećati, obzirom da Društvo neće postati vlasnik poslovnih prostora, zbog čega je i trebalo ugovoriti poravnanje uloženih sredstava i zakupa,“ navode revizori.
Dok su revizori naveli da je u ovaj prostor BH Pošta uložila 40 hiljada iz BH Pošte su u pisanom odgovoru Žurnalu naveli da su u prostor uložili 60 hiljada KM !? Kako god, uprava BH Pošte će reagovati tek krajem 2014. godine, kada je zadužila Centar pošta Sarajevo da razmotri varijantu zatvaranja ove poštanske jedinice sa obrazloženjem o ulaganju i dobiti od momenta otvaranja jedinice.
Sarajevskom centru je istovremeno naloženo da razmotri varijantu zadržavanja ovog prostora pod ekonomsko prihvatljivim uvjetima ili da pronađe novi prostor. Izabrana je druga varijanta, očito kako bi se izbjeglo pokretanje pitanja o prenaduvanoj zakupnini koja je do tada isplačivana. Dva mjeseca kasnije, potpisan je aneks ugovora kojim je određena nova cijena zakupa od 10,5 KM po m2 odnosno 1382 KM mjesečno. Tako je cijena iznajmljivanja u odnosu na provobitni ugovor smanjena za gotovo 2 i po puta i svedena na realnu tek nakon 5 godina ! Istovremeno, polovinom oktobra uprava na čelu sa generalnim direktorom Mujom Butkovićem, važenje ugovora ograničilo je na još tri mjeseca, nakon kojeg je najavila ponovno razmatranje opravdanosti istog.
No, ova uprava neće dočekati revidiranje ovog i drugih poslovnih poteza bivših rukovodilaca. 30. novembra Vlada BiH je na hitnoj, telefonskoj sjednici smijenila dosadašnju pravu, sa obrazloženjem da joj je istekao mandat. Imenovani su, trenutno kao v.d. novi - stari rukovodioci Mirsad Mujić (kadar SDA) kao generalni te Mensud Bašić kao izvršni direktor za ekonomsko-finansijske poslove.
Prvi ugovor o iznajmljivanju Isovićevog poslovnog prostora u ime BH Pošte potpisao je tadašnji upravnik Centra pošta Sarajevo Džemo Tucak. On o ovome za Žurnal nije želio govoriti. Tucak je kao i Šerif Isović, kadar SDA i trenutno je vijećnik ove stranke u Općinskom vijeću Novo Sarajevo.
STAMBENI KREDITI ZA ODABRANE
Šerifa Isovića upitali smo i da li je prostor kupio sredstvima od stambenog kredita kojeg je dobio kao zaposlenik BH Pošte.
“Nisam dobio stambeni kredit od BH Pošte već od JP PTT saobraćaja BiH dana 23.11.2001, na koji kredit je banka zaračunala kamatu u iznosu od 20529,09 KM. Od ovog kredita sam kupio stambeni objekat. Prema tome nisam prostor kupio od dobijenog stambenog kredita,“ odgovora Isović.
U neposrednom razgovoru reći će da je kredit otplatio. No, prema evidenciji koju je prije nekoliko mjeseci pripremila Interna revizija BH Pošte, kredit nije otplaćen. Na vrhu liste osoba koje još nisu otplatile taj kredite su upravo pomenuti potpisnik prvog ugovora Džemo Tucak te Šerif Isović.
Interna revizija BH Pošte je prije nekoliko mjeseci upozorila upravu preduzeća na neotplaćene kredite i korisnike koji više ne rade u BH Pošti ili su u penziji. Način na koji su krediti davani, još je jedan primjer povlaštenog položaja zaposlenika javnih preduzeća.
Samo mjesec dana prije nego što će se krajem 2001. godine bivše JP PTT saobraćaja BiH podijeliti na dva subjekta “BH Telekom” i “BH Poštu” sklopljen je ugovor sa tadašnjom Central-profit bankom o komisionim stambenim kreditima za zaposlenike PTT-a. BH pošta je potom deponovala oko pet miliona KM u banci, koja ih je po povoljnim uvjetima, sa minimalnom kamatom davala uposlenicima BH Pošte. U vrijeme kada su drugi bh građani dizali kredite sa visokim kamatnim stopama, zaposlenici javnog preduzeća imali su na raspolaganju milionska sredstva za povoljne stambene kredite. U svemu tome “zaboravljen” je jedan detalj: niti jednom korisniku kredita nije upisana hipoteka, iako je to bila obaveza iz ugovora.
Bilo kako bilo, u evidencijama BH Pošte, prema nalazima revizora piše da bivši uposlenik Šerif Isović zaključno sa 30.6.2015. godine duguje oko 36 hiljada po osnovu kredita, a da se niko nije zapitao kako je za proteklih 5 godina Isović iznajmljivanjem svog prostora od BH Pošte naplatio oko 166 hiljada KM !!
ZAKON ZA NEKAŽNJEN SUKOB INTERESA
Teško da će ikada više neki zvaničnik biti kažnjen ili smijenjen zbog sukoba interesa, kao što se to svojevremeno dešavalo. Zakon o sukobu interesa na državnom i entitetskim nivoima političke su stranke osmislile tako da on sam po sebi postaje besmislen. O sukobu interesa odlučuju parlamentarne komisije čitaj stranački ljudi što je u startu sukob interesa.
Na državnom nivou, primjera radi, sve je u nadležnosti Komisije za odlučivanje o sukobu interesa BiH, svojevrsnog konglomerata parlamentaraca i Agencije za prevenciju korupcije. Sam proces da se uspostavi ovo tijelo trajao je oko dvije i po godine! Tek su ovih dana uputili dopis zvaničnicima da im dostave izvještaje o imovini. Nikakvih rokova nema, a to je tek prva faza. Pitanje je ko će uopće prijaviti sukob interesa, a kako stoje stvari, može se dogoditi da se procedura o utvrđivanju nekog pretpostavljenog sukoba interesa ne okonča do isteka mandata...
(zurnal.info)